Liahona
Fekumi Faivelenga pea Te Mou ʻIloʻi
Sānuali 2024


“Fekumi Faivelenga pea Te Mou ʻIloʻi,” Liahona, Sānuali 2024.

Fekumi Faivelenga pea Te Mou ʻIloʻi

Kuo fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e founga te tau lava ai ʻo fekumi ki he moʻoní mo e fakahinohinó ʻi heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
sioʻata fakaʻata lahi

ʻI he taimi naʻá ku foki ai mo hoku uaifi ko Lēsiná ki ʻapi ki Palāsila hili ʻema ngāue fakafaifekau ʻi he Misiona Angola Luanda mei he 2016 ki he 2019, naʻe ʻi ai ha fili mahuʻinga ke ma fai. Naʻá ma fakatau atu homa falé kimuʻa peá ma ngāue fakafaifekaú. Hili ha taʻu ʻe taha mei heʻema foki ki ʻapí, naʻe pau ke ma fili ʻi he fakatau mai pe nofototongi ʻi ha falé. Te ma fili fēfē ʻa e meʻa naʻe totonu maʻamauá?

ʻOku kau ʻa e faʻahinga fili ko ʻení ʻi he ngaahi ngāue, ngaahi ʻekitivitī, mo e ngaahi hohaʻa ʻo e moʻui fakaʻahó ʻa ia ʻoku hoko mai kiate kitautolu kotoa pē. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te nau lava ʻo tohoakiʻi kitautolu mei he ngaahi tāpuaki nāunauʻia mo e ngaahi faingamālie ko e ongoongolelei pē ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ʻokú ne foaki maí. ʻE lava pē ke faingataʻa hono ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní pe ko e fakahinohino ʻoku totonu ke tau muimui ki aí, ʻi heʻetau fehangahangai mo ha ngaahi tukupā mo ha ngaahi fatongia lahi. ʻE lava ke tupu heni haʻatau ongoʻi lōmekina ʻi ha ngaahi fiemaʻu lahi.

Meʻamālié, kuo ʻikai tuku kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻiate kitautolu pē ke tau fakakaukauʻi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní pe ko e meʻa ʻoku totonu ke tau faí.

Ko e Tupuʻanga ʻo e Moʻoni Kotoa Pē

Kimuʻa pea mavahe ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mei he māmani ko ʻení, naʻá Ne talaʻofa ki Heʻene kau ākongá ʻe ʻomi ʻe he Tamaí ʻa e Fakafiemālié, pe ko e Laumālie Māʻoniʻoní, ke tāpuakiʻi kinautolu. Naʻe folofola ʻa Sīsū, ko e Fakafiemālié te Ne, “akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē” (Sione 14:26).

Ko ha fatongia mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko e tokotaha ʻokú ne fakahā mai ʻa e moʻoní (vakai, Sione 16:13). Ko ʻetau Tamai Hēvaní ʻa e tupuʻanga ʻo e moʻoni kotoa pē kuo fakahā maí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakafou mai ia ʻi he kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá pe kiate kitautolu fakafoʻituitui ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau feinga ke maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe tataki kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi taimi faingataʻa tahá.

Kole, Kumi, pea Tukituki

Koeʻuhí ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke ueʻi fakalaumālie, akoʻi, fakahinohinoʻi, mo langaki hake kitautolu, ʻoku fakaafeʻi ai kitautolu ke tau “kole, pea ʻe foaki ia kiate [kimoutolu]; kumi pea te [mou] ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate [kimoutolu]” (Mātiu 7:7; vakai foki, Luke 11:9; 3 Nīfai 14:7).

ʻI he fanongo ʻa Nīfai ki he ngaahi lea ʻa ʻene tamai ko Līhaí, ʻo kau ki he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí, naʻá ne pehē “naʻá ku fakaʻamu foki ke u lava ʻo mamata, mo fanongo, mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ko iá, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e meʻa-foaki ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi faivelenga kiate iá” (1 Nīfai 10:17).

ʻOku fiemaʻu ʻa e faivelengá ʻi he fekumi ki he moʻoní. ʻI he taimi ʻoku tau faivelenga aí, ʻoku tau feinga maʻu pē, fakamātoato, mo mālohi ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea mo e finangalo ʻo e ʻEikí ki heʻetau moʻuí. ʻOku tohoakiʻi kitautolu ʻe he faivelenga ʻi he fekumi ki he moʻoní mei he ʻEikí ke tau ofi ange kiate Ia ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.

Naʻe ako ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene kei siʻí ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke maʻu ai ʻa e moʻoní ko e fekumi faivelenga ki ha tali ki he ngaahi fehuʻí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10, 18). ʻE lava ke tau ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení lolotonga ʻetau fekumi ki he moʻoní. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi talí ha sīpinga te tau lava ʻo muimui ai ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní.

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne pukepuke ʻa e folofolá mo lotu

Ko Hai Te Tau Tafoki ki ai ke Maʻu ʻa e Moʻoní?

ʻI he fakaʻosinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakaafeʻi ʻe he palōfita ko Molonaí ʻa e tokotaha kotoa pē ke kole ki he ʻOtuá ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni mo e tui kia Kalaisi, “pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni.” ʻOku fakamoʻoni ʻa Molonai “[ʻe] fakahā [ʻe he ʻOtuá] ʻa hono moʻoni [ʻo e Tohi ʻa Molomoná] kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:4–5).

Kuo fokotuʻu ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá, ha founga ʻaonga mo faingofua ʻe lava ke kole ai ʻEne fānaú kiate Ia (vakai, Sēmisi 1:5) pea ʻunuʻunu ʻo ofi kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa pē, houa kotoa pē—ʻo aʻu pē ki he taimi kotoa pē. Ko e founga faingofua kae mālohi ko ʻení ko e lotú.

ʻOku kaunga kakato kiate kitautolu ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻAlamā ki hono foha ko Hilamaní: “Tangi ki he ʻOtuá ke maʻu ho tauhi kotoa pē.” “Fai hoʻo ngaahi ngāue kotoa pē … pea ʻilonga ha potu te ke ʻalu ki ai … , tuku ke hanga atu hoʻo ngaahi fakakaukau kotoa pē ki he ʻEikí; ʻio, tuku ke fai ki he ʻEikí ʻa e ʻofa ʻa ho lotó ʻo taʻengata” (ʻAlamā 37:36). Naʻe akoʻi foki ʻe ʻAlamā, “Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke faí, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí” (ʻAlamā 37:37). ʻOku ʻikai ke tau fiemaʻu ha taimi pe feituʻu pau ke tau lotu ai. Neongo he ʻikai ke tau lava maʻu pē ʻo lotu leʻolahi, ka te tau lava maʻu pē ʻo lotu ʻi hotau lotó (vakai, ʻAlamā 34:27).

Mahalo he ʻikai hoko maʻu pē ʻa e tali ʻoku tau maʻu ki heʻetau ngaahi lotú ko e meʻa ʻoku tau ʻamanaki ki aí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, mahalo ʻe fepaki ia mo hotau lotó. Mahalo ʻe fuoloa ange pea toki tali ʻetau ngaahi lotú ʻi he taimi ʻoku tau fakaʻamu ki aí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe lava ke tali ʻaki kinautolu ha fakalongolongo ʻi ha kiʻi taimi siʻi. Ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi fiemaʻú. ʻE fakataumuʻa maʻu pē ʻEne talí ki heʻetau leleí. ʻOku fiemaʻu pē ke tau laka ki muʻa ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi. (Vakai, Luke 11:9–13.)1

Kuo fakahā ʻe hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí he ʻikai ke tau teitei aʻu ki he Tamai Hēvaní kae ʻoua kuo fakafou ʻiate Ia. Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui. ʻOku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au” (Sione 14:6). ʻE lava ke fakangata heni ha toe founga kehe, pe ko ha faʻahinga fakafeʻātungia pē, ʻi heʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtuá. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku fai kotoa ai ʻa e ngaahi lotú, leá, fakamoʻoní, kalasí, mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku tau faí—ʻi he lotú, ʻi ʻapi mo hotau fāmilí, pe ʻiate kitautolu pē—ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku Totonu ke Fēfē Hotau ʻUlungāngá?

Ke maʻu ʻa e moʻoní, kuo pau ke tau loto-fakamātoato mo maʻu ha ngaahi taumuʻa moʻoni. ʻI he taimi ʻoku tau ui ai ʻi he loto-fakatōkilalo ki he Tamai Hēvaní, ʻoku tau ʻatā ai ke ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi tali ʻoku tau maʻú pea fakalahi ʻetau malava ke fai iá.

ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he loto-fakamātoató mo e loto-moʻoní ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau faí, kae ʻikai ko e meʻa ʻoku tau loto ke faí. ʻOku tau fakahaaʻi mahino ki he Tamai Hēvaní ʻetau falala kiate Iá ʻi he taimi ʻoku tau “angavaivai, angamalū, loto-fakatōkilalo, faʻa kātaki, fonu ʻi he ʻofa, pea loto-fiemālie ke fakavaivai ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku lelei ke [tau] faí” (Mōsaia 3:19). ʻI he ngaahi ʻulungāngá ni, ʻoku mahino ai kiate kitautolu mo tau falala ʻe fakahoko maʻu pē ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ʻoku lelei taha maʻatautolú.

ʻĪmisi
tokotaha ʻoku tangutu ʻo sio hake ki he moʻungá

Faitaaʻi ʻe Lee Michael Ragsdale

ʻE Maʻu Fēfē ʻa e Ngaahi Talí?

ʻI heʻema fakakaukauʻi pe ʻe fakatau pe ʻe totongi ha falé, naʻá ku lotu, fakalaulauloto, mo talanoa lahi ki ai mo hoku uaifí. Faifai, pea haʻu ki heʻema fakakaukaú mo e lotó ʻa e ongo ko ia ʻoku ʻikai totonu ke ma fakatau ha falé. Naʻá ma muimui ʻi he tui ʻo fakatatau ki he tali naʻá ma maʻú, ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe ʻamanaki ke hoko ʻi heʻema moʻuí.

Hili nai ha māhina ʻe 18 mei ai, ʻi ʻEpeleli 2022, naʻe ui au ko ha Fitungofulu Taki Māʻolunga. Hili ʻa e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022, naʻe toe pē ha uike ʻe tolu peá ma mavahe mei Palāsila ki heʻema fuofua ngāué. Naʻe hoko ʻa e nofo ʻi ha fale nofototongi ʻi he taimi ko iá ke faingofua ange ʻa e ngāue ke mavahé. ʻOku lava ke mahino kiate au mo Lēsina ʻi he ʻahó ni naʻe tataki kimaua ʻe he ʻEikí ʻi heʻema filí.

Naʻe maʻu foki ʻe Nīfai ʻo fakatatau mo ʻene fakaʻamú. ʻI he fekumi faivelenga ʻa Nīfai ki he moʻoní mo tui mo falala ʻe fakahā ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e moʻoní kiate iá, naʻe tāpuekina ia ke ne mamata ki he ngaahi meʻa naʻe mamata ki ai ʻene tamaí. Naʻá ne mamata ki he ʻakau ʻo e moʻuí, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá—ʻa e ʻofa “ʻoku lelei taha ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” pea “fakafiefia taha ia ki he laumālié” (1 Nīfai 11: 22, 23).

ʻOku fakahā ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ha moʻoni ʻoku ʻatā ki Heʻene fānaú kotoa. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe lava ke folofola ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau ʻatamaí mo hotau lotó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2), “ueʻi mālohi taha … ʻa [hotau] lotó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:1), fakatupu ha “māfana [ʻi hotau]” lotó (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8), fakafonu hotau laumālié ʻaki ʻa e fiefia, fakamāmaʻi ʻa hotau ʻatamaí, pe lea ʻaki ʻa e fiemālié ki hotau loto-faingataʻaʻiá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13; 6:14–15, 22–23).

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tekeʻi ʻe he moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻa e veiveiuá mo e ilifiá pea fakamālohia ʻetau fakamoʻoní. ʻOku ou fakahā fakataha mo Nīfai, “He ko ia ʻoku kumi faivelengá, te ne ʻiloʻi” (1 Nīfai 10:19). ʻE fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoní kapau te tau fekumi faivelenga ki ai, he “ʻokú ne totongi kiate kinautolu ʻoku kumi lahi kiate iá” (Hepelū 11:6). Pea te Ne fakahoko mahino ia he ʻikai ha toe veiveiua ʻoku tataki ʻe Hono toʻukupú ʻetau moʻuí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Richard G. Scott, “Using the Supernal Gift of Prayer,” Liahona, May 2007, 8–11.