Liahona
Ngaahi Kalasi ki he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá: Fakafehokotaki ʻa e Ngaahi Meʻa Fakapaʻangá ki he Ngaahi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí
Sānuali 2024


“Ngaahi Kalasi ki he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá: Fakafehokotaki ʻa e Ngaahi Meʻa Fakapaʻangá ki he Ngaahi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí,” Liahona, Sānuali 2024.

Ngaahi Kalasi ki he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá: Fakafehokotaki ʻa e Ngaahi Meʻa Fakapaʻangá ki he Ngaahi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku tokoni ʻa e ngaahi kalasi ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá ke ʻomi ʻe he kau akó ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie ki heʻenau ngaahi fiemaʻu fakapaʻangá.

ʻĪmisi
falukunga kakai ʻoku nau tangutu mo talanoa

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fuofua fakahinohino ʻa e ʻEikí ki Heʻene fānaú naʻe fekauʻaki ia mo e ngāué mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. Naʻá Ne fakahinohinoʻi ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Fuakava Motuʻá ʻo pehē, “Te [mo] kai ʻa e meʻakaí ʻi he kakava ʻo [homo] matá” (Sēnesi 3:19). Pea ki he kakai ʻIsilelí, naʻá Ne folofola, “Ko e ʻaho ʻe ono ke ke ngāue aí” (ʻEkesōtosi 20:9).

ʻI he ʻaho ní, ʻoku tokoni ʻa e ngaahi kulupu moʻui fakafalala pē kiate kita ʻa e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní ki he fānau ʻa e ʻOtuá ke fakalakalaka ʻenau akó, hoko ʻo vilitaki fakaeloto ange, maʻu ha ngaahi ngāue lelei ange, kamata ha ngaahi pisinisi, pea—hangē ko hono fakahaaʻi ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení—ke tokangaʻi lelei ange ʻenau ngaahi meʻa fakapaʻangá.

ʻĪmisi
fefine ʻoku sio ki ha ʻū pepa

Totongi Vahehongofulu ʻi ha Paʻanga Hū Mai ʻOku Siʻisiʻí

Lolotonga e nofo-mali ʻa Tēpola mei Misikeni, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká, naʻe ʻikai teitei ʻi ai haʻane palopalema ʻi heʻene tokangaʻi ʻene ngaahi meʻa fakapaʻangá. Ka ʻi he hili ʻene māvae mo hono husepānití, naʻe fakaʻau ke faingataʻa ange hono totongi ʻo e ngaahi moʻuá. Neongo naʻe fiefia ʻa Tēpola ke ʻalu maʻu pē ki he temipalé, ka naʻe kamata ke ne faingataʻaʻia hono totongi ʻene vahehongofulú pea ʻikai toe ʻalu ki he temipalé.

Naʻá ne fekumi ki ha tokoni mei heʻene pīsopé, ʻa ia naʻá ne fakamatala ange fekauʻaki mo e kalasi moʻui fakafalala pē kiate kita ʻa e Siasí ki hono tokangaʻi ʻo e ngaahi meʻa fakapaʻanga fakatāutahá, ʻa ia naʻe fakahoko ʻi hono siteikí. Naʻe loto-lelei ʻa Tēpola ke ʻalu, ka ʻi he kamataʻangá naʻe ʻikai ke ne sio ki he ʻuhinga ʻo ʻene ʻi aí: “Ko hono moʻoní, naʻá ku pehē loto pē, ʻʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e hā ʻoku ou ʻi heni aí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e founga ke patisetiʻi ʻaki ʻeku paʻangá. Kuó u fokotuʻu ha patiseti ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.ʼ”

Naʻe fakataha ʻa Tēpola mo e kulupú pea mo ha tokotaha tokoni. Naʻa nau ako ʻi ha houa ʻe ua ʻi he uike takitaha ki he ngaahi tafaʻaki fakatuʻasino ʻo e tuʻunga malu fakapaʻangá (hangē ko hono fokotuʻutuʻu ha patisetí) mo e ngaahi tafaʻaki fakalaumālie ʻo e tuʻunga malu fakapaʻangá (hangē ko hono tokangaʻi faivelenga ʻo e paʻanga hū maí). ʻOku pehē ʻe Tēpola, “Naʻe ʻikai ke u teitei fakafehokotaki ʻa e ongo meʻá ni ʻo hangē ko hono fakafehokotaki kinaua ʻe he kalasí ni.”

Naʻe ongoʻi ʻe Tēpola naʻe tokoniʻi ia ʻe heʻene fehokotaki fakafuakava mo e Tamai Hēvaní ke ne ʻilo ʻa e founga ke fakakau ai Ia ʻi heʻene ngaahi fili fakapaʻangá. “Kuo ʻi ai maʻu pē ʻeku Tamai Hēvaní ke tokoniʻi au. … Kuo pau ke u fakakau Ia ʻi he meʻa kotoa pē.”

ʻI he taimi naʻe talangofua ai ʻa Tēpola ki he ngaahi ueʻi mo e fakahinohino naʻá ne maʻu mei heʻene kulupu moʻui fakafalala pē kiate kitá, naʻá ne lava ʻo tuku ha paʻanga ki he vahehongofulú, totongi hono ngaahi moʻuá, pea aʻu pē ʻo ne fakahū ha paʻanga ke tātānaki, ʻo fakahoko kotoa ia taʻe ʻi ai ha fakalahi ʻi heʻene paʻanga hū maí.

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite (1856–1945) ʻe lava ke lahi ange ʻa e meʻa ʻe fai ʻaki ʻa e paʻanga hū mai ʻoku toe hili ʻa e totongi vahehongofulú ʻi he meʻa ʻe lava ke fai ʻaki ʻa e paʻanga kakato kimuʻa pea toki totongi ʻa e vahehongofulú: “ʻOku ou fakamoʻoni … ko e kau tangata mo e kau fafine kuo nau faitotonu moʻoni ki he ʻOtuá, kuo nau totongi ʻenau vahehongofulú … pea fakamoʻoni … kuo foaki kiate kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻa e poto ʻa ia kuo nau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e toenga ʻo e vahe hongofulu ʻe hivá, pea kuo mahuʻinga lahi ange ia kiate kinautolu, pea kuo nau fakahoko ʻaki ia ha meʻa lahi ange ʻi he meʻa ne nau mei lava ʻo fakahoko ʻo kapau naʻe ʻikai ke nau faitotonu ki he ʻEikí.”1

Naʻe maʻu ʻe Tēpola ha ngaahi tāpuaki “fakamāmani mo e fakalaumālie fakatouʻosi” (Mōsaia 2:41) ʻi heʻene tauhi ʻa e fono ʻo e vahehongofulú mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ki heʻene patisetí. Naʻe ʻomi ʻe he fakahinohino mei heʻene kulupu moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ha founga ke ne maʻu ai ha lekomeni temipale pea foki ki he temipalé. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “Ko e meʻa kotoa pē naʻá ku pehē he ʻikai ke u lava ʻo faí, naʻá Ne fakahaaʻi mai te u lava ʻo fai ia pea toe lahi ange. ʻOku fakapapauʻi ʻe he meʻa ʻokú ke fai ʻi he ʻaho ní ho kahaʻú, pea ʻoku ou fiemaʻu hoku kahaʻú ke u lava ʻo hū ki he Temipale Detroit ʻo toe kamata fakahoko ʻa e ngāue maʻa ʻeku ngaahi kuí.”

ʻĪmisi
husepāniti mo e uaifi mo ha tohi lēsoni

Taá ʻi he angalelei ʻa Berry mo Light Chu

Ko e Tauʻatāina mei he Moʻuá

Naʻe fiemaʻu ʻe Peili Sū ʻo e Siteiki Lotoloto Taipei ʻi Taiuaní ha poto naʻe mahulu hake ʻi he meʻa naʻá ne maʻú hili ʻene fai ha ʻinivesi naʻe ʻikai ola lelei, ʻo tupu ai hano moʻua lahi. Naʻe taʻofi fakataimi ʻe he tūkunga ko ʻení ʻa Peili mei heʻene laka ki muʻá. Ka naʻe fakavaivaiʻi ʻe Peili ia pea fekumi ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu. Naʻá ne maʻu mei he lotu ko iá ha loto-toʻa ke fakahā ki hono husepānití ʻa e meʻa naʻe hokó. ʻI he angaʻofa mo e loto-fakatōkilalo, naʻe fakapapauʻi ange ʻe he husepāniti ʻo Peili ko Laiti Saí, te na fakaleleiʻi ia mo totongi ʻosi ʻa e moʻuá. Naʻe lotu fakataha ʻa e Laiti mo Peili ke fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí.

Naʻe ongoʻi ʻe Peili mo Laiti ʻe ʻaonga kiate kinaua ʻa e kalasi moʻui fakafalala pē kiate kita ʻa e Siasí ki he ngaahi meʻa fakapaʻanga fakatāutahá. Neongo ʻa e fuʻu lahi ʻa e moʻuá, ka naʻá na faʻufaʻu ha palani totongi fakafoki. Naʻá na ako ʻi he tokoni mei he kalasí ke “fakamuʻomuʻa ʻa e vahehongofulú pea … ke tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻangá ʻi ha founga faka-ʻOtua,” ko e lau ia ʻa Peilí. “Naʻá ma ako foki ke patiseti mo fakamuʻomuʻa ʻema ngaahi fakamole ki he ngaahi fiemaʻu ʻaongá pē.”

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he ako ʻa Peili mo Laiti ke patisetiʻi fakapotopoto ʻena paʻanga hū maí, ka naʻe ueʻi fakalaumālie foki ʻe heʻena kulupu fakapaʻanga fakatāutahá ʻa Peili ke fetongi ʻene ngāué. Naʻe iku ʻa e liliú ki ha vāhenga māʻolunga ange, ʻa ia naʻá ne lava ʻo totongi ʻosi hono moʻuá.

Naʻe faaitaha ʻa Peili mo Laiti ʻi heʻena taumuʻá, ʻo fakaʻaongaʻi kotoa ʻena ngaahi pōnasí, ʻinivesí, mo e paʻanga hū mai makehe mei heʻena ngāue taimi kakato mo fakataimí ke totongi ʻaki ʻa e moʻua ʻo Peilí. ʻI he tokoni ʻa e ʻEikí, naʻá na totongi kotoa ʻena ngaahi fakamolé, pea ko e meʻa mahuʻinga tahá, naʻá na kei totongi vahehongofulu pē mo fai ha ngaahi foaki kehe.

Kuo fakahā ʻe he ʻEikí: “Ko ʻeku taumuʻá ke tauhi ʻa ʻeku kau māʻoniʻoní. … Ka kuo pau ke fai ia ʻi heʻeku founga pē ʻaʻakú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:15–16). ʻOku ʻiloʻi ʻe he fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmili ʻi he māmaní ʻa e founga ʻokú Ne tokonaki ai maʻanautolu ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakafalala fakalaumālie mo fakapaʻanga pē kiate kitá.

ʻĪmisi
husepāniti mo ha uaifi ʻokú ne vakai fakataha ki ha ʻū pepa

Akoʻi ʻa e “Foungá,” Kae ʻIkai ko e “Ngāué” Pē

Naʻe fakatou fiemaʻu ʻe Kētisi mo Sonitā Sikoti mei Tekisisi, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká, ke na fakapotopoto ʻi heʻena ngaahi meʻa fakapaʻangá, ka naʻe ʻikai ke na lava ʻo felotoi ki he foungá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sonitā naʻá na fiemaʻu ha maluʻi fakafaitoʻo, ka naʻe ʻiloʻi ʻe Kētisi he ʻikai ke na lava ʻo totongi ia. Neongo naʻá na feʻofaʻaki, ka naʻe fakamafasiaʻi heʻena ngaahi fakakaukau fakapaʻangá ʻa ʻena nofo-malí. ʻOku manatu ʻa Sonitā ʻo pehē, “ʻI heʻene aʻu ki he ngaahi meʻa fakapaʻangá, naʻe faikehekehe ʻaupito ʻema fakakaukaú.”

ʻOku tui pehē mo Kētisi. “Naʻe hoko maʻu pē ʻa e paʻangá ko ha kaveinga faingataʻa, pea naʻe ʻi ai ha ngaahi fepōtalanoaʻaki mahuʻinga naʻe ʻikai ke ma fakahoko.”

Naʻe fokotuʻu ange ʻe heʻena pīsopé ke kamata ʻalu ʻa Sonitā mo Kētisi ki he kalasi moʻui fakafalala pē kiate kita ki he ngaahi meʻa fakapaʻanga fakatāutahá naʻe fakahoko ʻi heʻena siteikí.

Naʻe ʻohovale ʻa Kētisi ʻi he kaunga lelei kiate ia ʻa e founga alēlea tauʻatāina ʻo ʻenau kalasí. Naʻá ne lava ʻo fakamatalaʻi ʻene fakakaukaú mo maʻu ha ʻilo mei he niʻihi kehe naʻe mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi tūkunga ʻo hono fāmilí. Naʻe ʻikai ngata pē hono tokoniʻi ʻe he ngaahi fealēleaʻaki fakakulupú ke ʻiloʻi ʻe Kētisi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kae pehē foki mo ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai kinautolú. ʻI he taʻu ʻe ono talu mei hono papitaisó, naʻe faʻa akoʻi ʻa Kētisi ʻoku totonu ke fakatupulaki ʻene tuí, fakaleleiʻi ʻene ngaahi lotú pea ʻunu ke ofi ange ki he Fakamoʻuí, ka naʻá ne ongoʻi naʻe akoʻi ia ʻe he kalasi moʻui fakafalala pē kiate kitá ki he founga ke fai ai ʻa e ngaahi fakalelei ko iá.

ʻI he ako ʻe Kētisi ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻene ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻi ʻapi mo ʻene pisinisí, naʻá ne ʻilo lahi ange ai ki he ʻofa ʻa e ʻEikí kiate iá. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ne fakamālohia moʻoni ʻeku tuí mo ʻeku mahino ki he ʻofa mo e tokanga kuo fai ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú.”

Naʻe ongoʻi ʻe Sonitā naʻe tokoniʻi ia ʻe he tafaʻaki fakalaumālie ʻo e kalasi moʻui fakafalala pē kiate kitá ke mahino kiate ia ʻa e founga ʻe lava ke fenāpasi ai ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻangá mo e palani ʻa e ʻOtuá. “Naʻá ne fakamālohia ʻeku fakamoʻoní … ʻi he sitepu ki he sitepu, mo e ʻotu lea ki he ʻotu lea.”

Naʻe faifai pea hanga ʻe hono fakakau ʻo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻi heʻena ngaahi fili fakapaʻangá ʻo fakatahaʻi ʻa Kētisi mo Sonitā ke na maʻu ha mahino tatau. ʻOku pehē ʻe Sonitā, “Naʻá ma hoko ko ha timi. He ʻikai ke u pehē ʻokú ma tuʻumālie pe lahi ange ʻema paʻangá, ka ʻokú ma fakataumuʻa moʻoni ki he feituʻu totonú.”

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Heber J. Grant, ʻi he Conference Report, Oct. 1912, 30.

  2. Pōpoaki mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí,” Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga Fakataautaha ki he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá (2017).