Liahona
Ngaahi Founga Faingofua ʻe 5 ki Hono Vahevahe ʻo e Tohi ʻa Molomoná
Sānuali 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ngaahi Founga Faingofua ʻe 5 ki Hono Vahevahe ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻOku ʻikai pē foki ke faingofua ʻa hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau moʻuí.

ʻĪmisi
ko ha ongo fafine ʻokú na sio ki ha telefoni

ʻOku maʻongoʻonga ʻa e ngaahi fakamatala mei he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo onopōní ʻo kau ki he ngaahi tāpuaki ʻo hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Naʻá ku fakahā ki he kau takí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi tonu taha ia ʻi ha toe tohi ʻi he funga māmaní, mo e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ai ha tangata ki he ʻOtuá ʻaki haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.”1

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻo pehē: “Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e meʻangāue ia naʻe fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá ke ʻtafiʻi ʻa māmani … ʻaki ʻa e lōmakí, ke tānaki fakataha mai ʻa [Hono] kakai filí’ (Mōsese 7:62).”2

Naʻe fakamoʻoni kimuí ni mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Ko e tohi ʻeni ʻe tokoni ki hono teuteuʻi ʻo e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí.”3

ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi talaki mālohi peheé ʻa e mahuʻinga hono vahevahe ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo kinautolu ʻoku tau feohí. ʻI heʻetau fai iá, te tau lava ʻo tokoniʻi ai ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ha mālohi lahi ange ʻi heʻenau moʻuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi moʻoni kuo akoʻi ʻi aí, ʻo hangē ko ia naʻe fakamoʻoni ki ai ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene pehē:

“ʻI heʻeku fakakaukau ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ou fakakaukau ki he foʻi lea ko e mālohi. ʻOku maʻu ʻe he ngaahi moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e mālohi ke faitoʻo, fakanonga, fakafoki, tokoniʻi, fakamālohia, fakafiemālieʻi, mo fakafiefiaʻi hotau laumālié.”4

Ngaahi Fakakaukau Te Ke Lava ʻo ʻAhiʻahiʻí

ʻI hotau māmani fakaonopōní, ʻoku ʻi ai ha ngaahi faingamālie taʻe-faʻa-laua ki hono vahevahe ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻetau fakakaukau ki he founga hono vahevahé, te tau lava ʻo kamata ʻaki ʻetau fakakaukau pe ko hai te tau lava ʻo vahevahe mo ia ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi heʻenau moʻuí. Pea te tau lava leva ʻo muimui ki he Laumālié ke ʻiloʻi ʻa e founga lelei taha ʻe lava ke tāpuekina ai kinautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe nima (mei ha ngaahi fakakaukau lahi!) te tau lava ʻo ʻahiʻahiʻi:

  1. ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná, te tau lava ʻo kumi ʻa e ngaahi veesi ʻoku mahuʻinga makehe kiate kitautolú. ʻOku ʻi ai nai ha veesi ai ʻe taha ʻokú ne ʻai ke tau fakakaukau ki ha taha ʻoku tau ʻiloʻi? Te tau lava ʻo muimui ki he ueʻí pea vahevahe ʻi he loto-ʻofa ki he tokotaha ko iá ʻa e ngaahi lea ʻoku tau laú ʻi ha text, ʻīmeili, tā telefoni, pe kiʻi faitohi.

  2. ʻI heʻetau ongoʻi ʻa e ola lelei ʻo e Tohi ʻa Molomoná, te tau lava ʻo lotua ʻo kole ki he ʻOtuá pe ko hai ha toe taha ʻe ʻaonga ki ai ke ne fanongo ki heʻetau ngaahi aʻusiá. Pea ʻe lava leva ke tau vahevahe ʻetau ngaahi talanoá, ʻo falala ki he talaʻofa ʻa e ʻEikí, “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:88).

  3. Kuo ongo nai kiate kitautolu ha talanoa ʻoku fakatātaaʻi ʻi ha vitiō mei he Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku tokolahi ʻaupito ha kakai ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi vitiō ko ʻení ʻi he ʻinitanetí pea ʻoku tohoakiʻi kinautolu ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mei he ngaahi talanoa ʻoku nau fakatātāʻí. Ko ia kapau ʻoku ueʻi kitautolu lolotonga ʻetau sió, te tau lava ʻo fakakaukau pe ko hai nai ha toe taha ʻe fiefia ʻi ha aʻusia tatau pea vahevahe leva ha fehokotakiʻanga vitiō mo kinautolu.

  4. Ko e taha ʻo e ngaahi founga faingofua taha ki hono vahevahé ko hano lomiʻi pē ʻa e polokalama Tohi ʻa Molomoná. Te ke lava ʻo vahevahe ʻa e fehokotakiʻangá mo ha taha pe fakahinohino ange ke nau scan ʻa e kouti mei he polokalama ʻi hoʻo telefoní. Pea aʻu pē ki haʻo tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo ha taha ʻi ha pasi, te ke lava ʻo vahevahe ia pea fakaʻatā ke nau lava ʻo maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha faʻahinga lea fakafonua pē. ʻOku ʻi he polokalamá ʻa e fakamatala kakato ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku kau foki ai ʻa e Ngaahi Vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe te nau lava ʻo tataki ʻa e kakaí ke nau ako lahi ange kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí.

  5. Ko e taha ʻo e ngaahi founga fuoloa taha ʻe lava ke tau vahevahe ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ko hono ʻoange pē ki ha taha ha tatau kuo ʻosi paaki. ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau fekumi ki ha tohi lelei ke nau lau. Te tau lava ʻo vahevahe mo kinautolu ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea talaange ʻa e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai kiate kitautolú ʻi he taimi ʻoku tau lau ai iá.

ʻOku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí!5 ʻOkú ne poupouʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí6 mo tataki ʻa e kakaí kiate Ia! Te ne lava ʻo tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ikunaʻi ʻa e angahalá mo e mamahí, akoʻi kiate kinautolu ʻa e founga ke nau ongoʻi ai e nonga ʻa e Fakamoʻuí,7 pea fakalahi ʻenau ʻilo ki honau tuʻungá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku nau lau ai iá!

Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Nalesoní, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e “meʻangāue ia ʻa e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻaki [hono] tānaki [ʻo ʻIsilelí].”8 Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha konga ʻo ʻEne ngāué, pea ko hotau faingamālie ia ke vahevahe hono ngaahi ongoongo fakafiefiá mo e niʻihi kehé. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā ʻa e founga ʻoku tau vahevahe ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke tau ʻiloʻi fakapapau ʻoku tau kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hākeakiʻí ke tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻEne fānaú.