Liahona
Ko e Tuʻunga Fakaākongá ʻi he Moʻui Fakaʻahó
Sānuali 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí mei he Mītia Fakasōsialé

Ko e Tuʻunga Fakaākongá ʻi he Moʻui Fakaʻahó

Vakai ki he meʻa kuo akoʻi ʻe he kau palōfitá, kau ʻaposetoló, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé ʻo kau ki he muimui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Ko hono fakamoʻui ʻe Kalaisi ʻa e tangata naʻe mahaki teté

Lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, naʻá Ne akonaki ʻo pehē: “Kapau te mou nofo maʻu ʻi heʻeku leá, pea ko ʻeku kau ākonga moʻoni ʻa kimoutolu” (Sione 8:31). ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ʻa e “Ākongá” ko e niʻihi fakafoʻituitui ko iá ko ha “kau muimui ʻo Sīsū Kalaisi.” ʻI heʻetau feinga ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, te Ne tataki kitautolu ke tau foki ki he Tamai Hēvaní.

ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e palani ʻe lava ke tau hoko ai ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he tuʻunga ʻoku totonu ke tau ʻi aí. ʻE hoko ʻa e tuʻunga taʻe-ha-mele mo haohaoa ko ʻení mei ha ngaahi fuakava, ngaahi ouau, mo e ngaahi ngāue ʻoku toutou fakahoko, pea mo e toutou fai ʻo ha ngaahi fili ʻoku totonu, pea mo e fakatomala hokohoko. ‘Ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá’ (ʻAlamā 34:32).

“Ko e taimi ʻeni ke tau takitaha ngāue ai ki heʻetau ului fakatāutahá, ke hoko ki he meʻa ʻoku finangalo ʻetau Tamai Hēvaní ke tau hoko ki aí.”1

Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku tau ʻi ai ʻi heʻetau fononga fakaākongá, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi pōpoaki fakamuimui ko ʻeni mei he kau taki ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé ke hokohoko atu pē ʻetau faivelengá ʻo hangē ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.

Fakahinohino ki he Ngaahi Hala ʻOku ʻIkai ke Angamahení

ʻĪmisi
Palesiteni M. Russell Ballard

“Mahalo te ke ongoʻi hangē ʻoku ʻikai ke ke ʻi he hala ‘angamaheni’ ʻoku ʻi ai ho toʻú. Mahalo te ke manavasiʻi ke laka ki muʻa ʻi he moʻuí koeʻuhí te ke lava ʻo ʻalu ʻi ha ngaahi hala kehekehe. Mahalo te ke hohaʻa pe te ke hoko ki he meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke hoko ki aí—he ʻoku lahi ʻaupito ʻa e meʻa ke ke fili mei aí.

“ʻOua te ke hohaʻa pe ʻokú ke ʻi he hala totonú pe ʻikai, ka ke tukutaha ho iví ʻi hono fai ʻo e ngaahi meʻa ko ia ʻe hoko ai ha leleí. Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa mahino mo pau ke ke aʻusia ai ʻa e meʻa ʻokú ke fakaʻamuá. Fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻi he meʻá ni.

“Kapau ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi ʻa e sitepu hoko ʻi ho hala fonongá, ʻai pē ke ‘hangē’ kuó ke aʻusia ʻa e tokotaha naʻá ke fakaʻamuá. ʻI hoʻo fai iá, te ke tupulaki ʻo aʻusia ʻa e tokotaha ko iá. ʻE iku pē ʻo tataki koe ʻe hoʻo ngaahi tōʻongá mo e angafaí, ke ke aʻusia ʻa e tokotaha ʻokú ke fakaʻamuá.

“ʻI hoʻo ngāue ke aʻusia ʻa e tokotahá ni mo ke tui ki he palani ʻa e ʻOtuá maʻaú, te ke ongoʻi ha nonga ʻoku laka ki muʻa hoʻo moʻuí ʻi ha hala ʻoku lelei—neongo kapau ʻoku ʻikai ke mahino kakato pe ʻoku kehe ia mei he niʻihi ʻoku mou feohí.”

Palesiteni M. Russell Ballard, Facebook, 23 ʻAokosi 2023, facebook.com/mrussell.ballard.

Taimi Faingataʻa mo Femoʻuekina ʻo e Tuʻunga Fakaākongá

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá[.] … Te tau lava ʻo falala maʻu pē kiate Ia[.] … ʻOkú Ne faʻa tali ʻetau lotú ʻo fakafou mai ʻi he kakai kehé.

“ʻI he ngaahi ʻaho kuo tau ongoʻi ai kuo ʻosi ʻetau kātakí, ʻoku fakamanatu mai he ʻikai pē ke ʻosi ʻetau tuí ia ʻatautolu. ʻOku ʻi ai ʻa e lea motuʻa ʻoku pehē, ‘ko e taimi faingataʻa taha ʻa e tangatá, ko ha faingamālie ia ke tokoni ai ʻa e ʻOtuá.’ He ʻikai ke tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e lahi hotau mālohí kae ʻoua kuo ʻahiʻahiʻi, fakaleleiʻi, pea toe ʻahiʻahiʻi ia.

“ʻOku faʻa angamaheni ʻaki ko e ngaahi taimi faingataʻa mo femoʻuekina ʻo ʻetau moʻuí ko e ngaahi taimi ia ʻoku tau tupulaki aí—ʻa e ngaahi vahaʻataimi mahuʻinga tahá. Ko e ngaahi vahaʻataimi ia ʻoku ʻave ai kitautolu mei he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai ʻi he taimi ní ki he tuʻunga ʻoku fakataumuʻa ke tau aʻusiá.”

ʻEletā Jeffrey R. Holland, Facebook, 6 Sune 2023, facebook.com/jeffreyr.holland.

Ko e Kau Ākonga ʻoku Faaitaha ʻi he Hala ʻo e Fuakavá

ʻĪmisi
ʻEletā Dieter F. Uchtdorf

“Naʻá ku toki foki mai mo Halieta mei ha ʻaʻahi ngāue fakaetauhi fakaʻofoʻofa ki Tupai. …

“… Naʻá ma ʻalu ki ha houalotu sākalamēniti fakaʻofoʻofa ʻi ha loki hulohula ʻi he hōtelé naʻe totongi, ʻo moihū ki he ʻOtuá mo e kau ākonga kehe ʻa Sīsū Kalaisi mei he funga ʻo e māmaní. Naʻe fonu homau lotó ʻi he houngaʻia ʻi heʻemau ongoʻi hono ʻofaʻi kimautolu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi aí. He toki meʻa fakaʻofoʻofa ke hoko ko ha konga ʻo ha siasi fakaemāmani lahi ʻokú ne talaki mo fakahoko ʻa e ongoongolelei fakaemāmani lahi ʻo Sīsū Kalaisí.

“Tatau ai pē pe ko hai kitautolu pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí, ʻoku hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau mālohingá. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e melinó ʻiate Ia mo uouangataha mo ʻEne kau ākonga faivelengá ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi ʻIutā pe Tupai, Lonitoni pe Palāsila. ʻOku tatau ai pē ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻi ai ʻi he māmaní, ʻoku tau faaitaha kotoa ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻoku fakatau ki ʻapi ki heʻetau Tamai ʻofá.”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, 16 Māʻasi 2023, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

Ko e Hala ʻo e Fakamoʻuí

ʻĪmisi
ʻEletā Dieter F. Uchtdorf

“Mei Hono ʻaloʻí ki Hono tutukí pea aʻu ki Heʻene toetuʻú, naʻe fononga ʻa Sīsū Kalaisi ke fakahoko ʻa e misiona naʻe tuku ʻi Hono ʻaó. Ko hotau misiona ko ʻEne kau ākongá ke ako ke muimui ʻi Hono halá.

“Kuo hoko ia ko ha aʻusia fakafiefia ʻi he uiké ni ke muimui fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻi he tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí—kau ai ʻa Pētelihema, ʻa e feituʻu naʻe ʻaloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí pea mo e feituʻu naʻe kamata ai ʻEne fononga ʻi he māmaní.

“Lolotonga ʻa ʻeku ʻaʻahi ki he Siasi ʻo Sangata Kataliná, ʻoku taku ko e feituʻu totonu ia naʻe ʻaloʻi ai ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá ku fakakaukau ki he fononga ʻo e tuʻunga fakaākongá ʻoku tau fakahoko kotoá. Naʻá ku vahevahe ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākongá ʻi ha fakataha lotu ʻi he Senitā BYU ʻi Selusalemá.

“ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau feinga ke hoko ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí pea muimui ki Heʻene sīpingá ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. Mei he taimi pē ʻoku tau tuʻu ai ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá, ʻoku kamata ke tau maʻu ha ngaahi tāpuaki mei he ʻOtuá ʻoku tau lava ʻo mamata mo ʻikai ke mamata ki ai.

“ʻOku tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí, te tau lava ʻo ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá ʻi he ʻahó ni. Fakatauange te tau maʻu ha loto-fakatōkilalo; fakatauange te tau lotu ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻaki hotau lotó kotoa pea fakahaaʻi ʻetau holi ke toe ofi ange kiate Ia mo ako ʻiate Iá.”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, 22 ʻEpeleli 2023, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

ʻĪmisi
fakatātā ʻo ha toko ua ʻi ha hala

Kau Ākongá—Ako pea Muimui

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

“Fakahoko. Aʻusia. Ikunaʻi. Vahevahe.

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi aʻusia ʻoku langaki moʻui ʻo tatau mo ia ʻoku maʻu mei he feohi mo e kau faifekau ʻi he MTC. Naʻe fakalaumālie moʻoni! Naʻa mau toki ʻi ai mo Kefi mo ha niʻihi ʻo e kau mēmipa homau fāmilí. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo ha ngaahi fakakaukau ʻe ʻaonga kiate kitautolu kotoa.

“ʻOku fiemaʻu ke fakatupulaki ʻe he kau faifekaú ha mahino mālohi mo lelei ki he meʻa ʻoku nau tui ki aí, meʻa ʻoku nau ʻiló, mo e meʻa ʻoku nau ongoʻí. ʻE fuʻu ʻaonga lahi ia ki he meʻa ʻoku nau faí. Ko e meʻa tatau pē ʻoku hoko ʻo moʻoni kiate koe mo aú.

“ʻOku mahulu hake ʻa e hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he ʻilo pē kiate Iá. ʻOku fiemaʻu ke ako ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá mei he ngaahi folofolá, ngāue ʻo fakatatau mo ʻetau tuí, pea muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fetākinima ʻa e ʻiló mo e muimuí.

“Mei he aʻusia ʻo e ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ako ai ʻa e founga ke fakafalala ai ki he Fakamoʻuí, falala kiate Ia, fekumi kiate Ia, pea tuku ke Ne fakafiemālieʻi au ʻi heʻeku fefaʻuhi mo e ngaahi faingataʻá. Kuo tataki au ʻe he ngaahi lēsoni ko ʻení ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, ʻo hangē pē ko hono tataki koe ʻe hoʻo ngaahi aʻusiá.

“ʻI heʻetau hoko ko e kau faifekaú—pea mo e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí—ʻoku tau akoʻi mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku nau mateuteu ke haʻu ʻo ofi ange ki he Fakamoʻuí. Mei heʻetau ngaahi tōʻongá mo e leá, ʻoku totonu ke ongoʻi ʻe he kakai kotoa pē ʻoku tau feohí ha fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú mo ʻetau mateakiʻi ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.”

ʻEletā Neil L. Andersen, Facebook, 23 ʻEpeleli 2023, facebook.com/neill.andersen.

Ko e Hala Malu Taha, Vave Taha, mo Fakafiefia Taha ke Laka Ai Ki Muʻá

ʻĪmisi
ʻEletā Gerrit W. Gong

“ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohiʻi aú’ (Filipai 4:13). …

“ʻI hoʻomou hoko ko e kau ākonga kei talavou ʻa Kalaisí, te mou fehangahangai mo ha ngaahi fakafeʻātungia faingataʻa. …

“Kātaki ʻo manatuʻi ko e hala ʻo e fuakavá ko e hala malu, vave, mo fakafiefia taha ia ke laka ai ki muʻá. ʻOku hoko ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení—fakataha mo e kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá—ko ha ngaahi fakaʻilonga hala, ʻoku nau tataki hoʻo fononga ke foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.”

ʻEletā Gerrit W. Gong, Facebook, 30 Sānuali 2023, facebook.com/gerritw.gong.

Kau Pouaki ʻo e Melinó

ʻĪmisi
ʻEletā Ulisses Soares

“ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau pouaki ai ʻa e melino ʻoku fakafou mai ʻiate Ia mo ʻEne feilaulau fakaleleí.

“Ko e founga ʻe taha ʻoku tau paotoloaki ai e melino ʻa e Fakamoʻuí ko e founga ʻoku tau fetauhiʻaki aí. Ko e taha ʻo e ngaahi fakaʻilonga mahino taha ʻoku tau ʻunu ke ofi ange ai ki he Fakamoʻuí pea hoko ʻo hangē ko Iá, ko e founga ʻofa, faʻa kātaki, mo angaʻofa ʻoku tau fai ki hotau kāingá, neongo pe ko e hā ʻa e tūkungá.

“ʻI heʻetau faifeinga ke fakatupulaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga hangē ko ia ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻuí, te tau lava ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻo ʻEne melinó ʻi he māmaní ʻo fakatatau mo e sīpinga naʻá Ne fokotuʻú. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo liliu kitautolu ke hoko ko ha kakai langaki moʻui mo poupou, kakai ʻoku maʻu ha loto-mahino mo faʻa fakamolemole, kakai ʻoku vakai ki he lelei taha ʻi he niʻihi kehé, ʻo manatuʻi maʻu pē “kapau ʻoku [ʻi] ai ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongo lelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí, ko e ngaahi meʻa ʻia ʻoku mau fekumi ki aí” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:13).”

ʻEletā Ulisses Soares, Facebook, 2 ʻEpeleli 2023, facebook.com/soares.u.

Ko ha Ākonga Fakalaumālie

ʻĪmisi
ʻEletā Ulisses Soares

“Naʻe kau ʻi heʻeku ʻaʻahi kimuí ni ki Palāsilá ha aʻusia taʻe-ʻamanekina—kae fakangalongataʻa—mo ha ākonga fakalaumālie ʻa Kalaisi ko Mākisi Losai.

“Naʻe fāʻeleʻi ʻa Mākisi mo ha faʻahinga mahaki ʻoku ʻikai ke faʻu lelei hono sinó (Hanhart syndrome), ko ha fokoutua ʻoku hāhāmolofia ʻo ʻikai ke lava ʻo kakato ʻa e tupu ʻa hono ongo nimá mo e ongo vaʻé. Naʻe talaange ʻe he kau toketaá ʻe moʻui pē ʻi ha taʻu ʻe 30, ka ko ʻeni kuo fakalaka ia ai, pea ʻoku kei hokohoko atu pē ʻene vakai ʻo ope atu ʻi hono ngaahi fakangatangatá. ʻOkú ne hoko ko ha husepāniti mo ha tamai, tokotaha faʻu tohi, tokotaha fānifo, tokotaha sikeiti, tokotaha uku loloto, DJ, tangata hiva, tokotaha lea fakavahaʻapuleʻanga, mo ha ngaahi meʻa lahi ange.

“ʻOku ʻi ai kotoa pē hotau ngaahi ngataʻanga, ka ko e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻa e founga ʻoku tau ako mo tupulaki ai mei he ngaahi faingataʻa te nau ala fakafeʻātungiaʻi kitautolú. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻaʻia ʻa Mākisí, ka ʻoku mālohi ʻene tuí. ʻOku mahino kiate ia ko hono ngaahi faingataʻaʻiá ʻoku fakataimi pē. ʻOku hanga ʻe heʻene houngaʻia ʻi he palani taʻengata ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fakafiefiaʻi mo fakaʻaiʻai ia ʻi he ʻaho takitaha.

“ʻOku finangalo ʻetau Tamaí ke tau toe foki ange kiate Ia ʻi ha ʻaho pea ʻoku talaʻofa mai ʻe lava ke tau hoko ʻo haohaoa ʻi he Fakamoʻuí. ʻOkú Ne ʻiate kitautolu ʻi he foʻi laka kotoa pē ʻo ʻetau fononga fakamatelié, ʻo aʻu ki he ʻaho ko iá. ʻI heʻetau tafoki kiate Iá, te tau maʻu ai ʻa e fiefiá neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku tau feʻao mo iá.”

ʻEletā Ulisses Soares, Facebook, 14 ʻAokosi 2023, facebook.com/soares.u.

Līʻoa Fakaʻaho ki he ʻOtuá

ʻĪmisi
Palesiteni Camille N. Johnson

“ʻOku tau maʻu ha fiemālie—mei he siva ʻa e ʻamanakí, loto-mamahí, mo ha faʻahinga faingataʻa pē—ʻi heʻetau fakafenāpasi hotau lotó mo hotau ʻatamaí mo Sīsū Kalaisí. Ke maʻu mo fakafeʻungaʻi kitautolu kiate Iá, ʻoku tau kau ʻi he līʻoa fakaʻaho ki he ʻOtuá, ʻo lotu mo ako ʻa e folofolá. ʻOku tau fakatomala fakaʻaho. ʻOku tau ngāue tokoni. ʻOku tau fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea ʻoku ʻmāʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongo lelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí’ (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13).

“ʻOku fakaafeʻi ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa ʻa e Laumālié ki heʻetau moʻuí. ʻOku tau fakafanongo fakamātoato ki he ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau fakafenāpasi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e meʻa ʻokú ne fakafemoʻuekinaʻi hotau taimí ke fakapapauʻi ʻoku tau fetuʻutaki maʻu pē mo hēvani.”

Sisitā Camille N. Johnson, Facebook, Aug. 29, 2023, facebook.com/RSGeneralPresident.

Ko Hoʻo Vavé mo Hoʻo Fakalakalaká

ʻĪmisi
Sisitā Kristin M. Yee

Naʻá ku lele ʻi ha kilomita ʻe 5 (5K) ʻi he Tokonaki kuo ʻosí mo ha niʻihi ʻo e kau fafine mo e kau tangata fakaʻofoʻofa taha ʻi he konifelenisi YSA ʻo ʻIutaá ʻFakataha ʻia Kalaisi.’ Naʻe ongo kiate au ʻa e Laumālie ʻo e efiafi ko iá. Naʻa mau fiefia lahi mo ongoʻi ʻa e fakaiviá ʻi heʻemau fakataha mai ʻo talanoa kau kia Kalaisi mo lele ʻo ofi ki Hono fale māʻoniʻoní. Naʻe hā mahino kiate au ha ngaahi talanoa fakatātā ʻe niʻihi ʻoku ou fie vahevahe mo kimoutolu.

“ʻUluakí, naʻe fakataumuʻa ke mau lele ʻi he taimi pē ʻamautolú.

“Ko ʻeku taumuʻa ki he kilomita ʻe 5 ko ʻení ke hokohoko atu pē ʻeku lelé, ʻoua ʻe tuʻu, pea aʻu ki he ngataʻangá (ʻo ʻikai ke fuʻu ongosia!). ʻI heʻeku teuteú, naʻá ku fakatokangaʻi ʻe lava pē ke toe mamaʻo ange ʻeku lelé kapau te u lele ʻi heʻeku taimi pē ʻaʻaku pea hokohoko atu ai pē. ʻI he lele fakaʻofoʻofa ko ʻení, naʻe lele vave ha kakai ʻe niʻihi, naʻe lele māmālie ha niʻihi, luelue ha niʻihi, pea naʻe teketeke ʻe ha niʻihi ha ngaahi kaungāmeʻa pe fāmili ʻi ha saliote teketeke. Naʻe ʻikai mahuʻinga ia pe ko hai naʻe muʻomuʻá pe fakamuimuí, ka naʻe fekauʻaki ia mo e fepoupouaki ke hokohoko atú, ngāue fakatahá, mo e aʻu ki he ngataʻangá .

“Ko hoʻo vavé mo e fakalakalaká ko e meʻa pē ia ʻaʻau mo e ʻEikí. Pea ʻoku ou tui ʻoku ʻikai ke Ne fuʻu tokanga ki he tuʻunga ʻokú ke ʻi aí ʻi hono fakafehoanaki ki he tokotaha ʻoku ʻi muʻa ʻiate koé pe ʻi mui ʻiate koé. Ka, ʻoku ou tui ʻokú Ne tokanga taha ki hono tokoniʻi koe ke ke kei laka pē ki muʻa ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai ʻi hoʻo fononga fakataautaha ke foki kiate Iá. Ko ia, fekumi pea fiefia ʻi he meʻa ʻoku ngāue lelei maʻaú, pea tuku ke fakamālohia mo fakamaama ʻe he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí hoʻo ngaahi laká!

“Uá, ʻoku tau lele lelei ange ʻi heʻetau lele fakatahá!

“Naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻi he feʻiloaki mo e lele fakataha mo ha kau ākonga fakaofo tokolahi ʻa e Fakamoʻuí! Naʻá ku ongoʻi ha fakaʻaiʻai ke hoko atu pē ʻeku fonongá pea naʻe hangē naʻe ʻikai lōloa ʻa e fonongá ʻi heʻeku fononga fakataha mo e niʻihi kehe ʻi hoku tafaʻakí. Naʻe pehē mai ʻe ha fefine ʻe taha kiate au, ʻTe u lava ʻo lele lelei ange mo koe!’ Naʻá ku saiʻia ʻi heʻemau fepoupouakí. Naʻe hanga ʻe heʻemau fetokoniʻaki ʻi he halá ʻo fakaʻaiʻai kimautolu ke mau hokohoko atu pē. Naʻe hangē naʻá ku maʻu ʻa e taimi ke fai ha ʻaʻahi lolotonga ʻeku lelé pea naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻe mei lava pē ke hoko atu ʻeku lelé. ʻOku ou tui naʻe hoko ia koeʻuhí ko e tokotaha naʻá ku lele mo iá pea mo e Tokotaha naʻe ʻuhinga ai ʻemau lelé. Naʻa mau fakataha mai ʻia Kalaisi.

“Pea hangē pē ko ʻemau felangakihakeʻaki mo fepoupouaki ʻi he lele kilomita ʻe 5 ko ʻení, ʻoku faʻa ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he niʻihi kehé ʻi he moʻui fakamatelié ni ke toʻo atu ʻetau ngaahi kavengá pea ʻomi kiate kitautolu ha mālohi, fakalotolahi, malu, fiemālie, mo ha fiefia lahi ange. ʻOkú Ne ʻomi ha fakafiemālie kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he niʻihi ʻoku tau lele fakatahá.

“Naʻe lōloa mo tahake ʻa e konga fakaʻosí pea naʻe fakahangatonu atu ia ki he Temipale Saratoga Spring Utah, ʻa ia naʻe ulo lelei ʻi he poʻulí. He ʻikai ke ngalo ʻiate au ʻa e ngāue fakataha mo e ʻofa naʻe foaki pea mau maʻu ʻi heʻemau vilitaki atu ke aʻu ki he tepí. Fakatauange te tau fefakamālohiaʻaki mo ongoʻi ha fiefia lahi ange ʻi heʻetau fakahoko fakataha ʻa e fononga ko ʻení ʻia Kalaisí.”

Sisitā Kristin M. Yee, Facebook, Aug. 18, 2023, facebook.com/RS2ndCounselor.

Ko e Sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi Heʻetau Moʻui Fakaʻahó

ʻĪmisi
Sisitā Tracy Y. Browning

“ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ke tau muimui ʻi Heʻene sīpingá ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Pea ʻokú Ne talaʻofa mai foki ʻa e fiefiá ʻi heʻetau feinga ke fai hotau lelei tahá ke muimui ʻiate Ia mo faʻifaʻitaki ʻetau moʻuí kiate Iá. Ne u toki ongoʻi kimuí ni ha holi lahi ange ke faʻa kātaki lahi ange ʻo hangē ko hotau Fakamoʻuí. Naʻe hoko ʻa Sīsū Kalaisi, ʻi Heʻene moʻuí mo e ngāue ʻi he māmaní, ko e sīpinga haohaoa ia ʻo e faʻa kātakí. Naʻá Ne fuesia ʻa e meʻa kotoa pē pea fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he finangalo lelei mo e angavaivai ki he Tamai Hēvaní. …

“ʻOku ou saiʻia [ʻi he] foʻi hiva [‘ʻOku Ou Feinga ke Hangē ko Sīsuú’] koeʻuhí he ʻokú ne fakafofongaʻi ha meʻa lahi ʻo e meʻa ʻoku ou feinga ke fai ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻa ia ko e muimui ki he sīpinga ʻa hotau Fakamoʻuí.

“… ʻOku pehē ʻe he konga ʻo e veesi ʻuluakí … : [‘ʻOku ou feinga ke hangē ko Sīsuú; ʻoku ou muimui ʻi heʻene ngaahi foungá].’ ʻOku ou saiʻia ʻi he pōpōaki ko iá.

“Te tau lava ʻo ako lahi ange ki ai ʻi he Sione 13:15 …[:] ‘He kuó u tuku kiate kimoutolu ʻa e fakatātā, koeʻuhí ke mou fai ʻo tatau mo ia kuó u fai kiate kimoutolú.’ Ko ha fakahinohino mālohi ia kiate au ʻa e ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ha sīpinga ke tau muimui ki ai, pea ʻi heʻetau fekumi kiate Ia mo fekumi ki Heʻene sīpingá, te tau lava ʻo tatau ange mo Ia.

“Ko ia ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou ako ʻi he ʻahó ni: Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku finangalo ʻa Sīsū ke tau hoko ai ʻo hangē ko Iá? Peá ke mātuʻaki tokanga ke fakakau hanau niʻihi ʻi ho ʻulungāngá mo hoʻo angafaí mo hoʻo lea ʻi he ʻaho ní.”

Sisitā Tracy Y. Browning, Facebook, Apr. 27, 2023, facebook.com/Primary2ndCounselor.

Fānaú ko ha Kau Ākonga ʻa Sīsū Kalaisi

ʻĪmisi
Sisitā Tracy Y. Browning

“Mahalo ʻe ngali kei iiki ʻa e fānaú, ka ʻoku mālohi honau laumālié. ʻOku ʻikai ke fakaʻaongaʻi ʻe he tokolahi taha ʻo e fānaú ha ngaahi lea mamafa, pea ʻoku mahinongofua pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau fakamatalaʻí. ʻOku nau taʻeilifia ʻi he meʻa ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku moʻoní. ʻOku nau talaki ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku siʻisiʻi ha meʻa ia ʻe veiveiua. ʻOkú ne ʻai ʻenau fakamoʻoní ke mālohi kiate au, pea ʻoku ou fakatauange te tau lava ʻo vakai kiate kinautolu ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi.

“ʻOku tau fakaafeʻi kinautolu ke nau fai ha ngaahi fuakava ʻi honau taʻu valú, pea ʻoku nau fai ia. Pea ko e kau ākonga foki mo kinautolu. ʻI heʻetau fakaafeʻi kinautolu ke fakaʻaongaʻi honau tuʻunga fakaeākongá, vakai kiate kinautolu ko ha kau ākonga, pea fakafōtunga kiate kinautolu ʻo hangē ko ha kau ākongá, te nau aʻusia ha faʻahinga tuʻunga pē te tau fokotuʻu maʻanautolu.”

Sisitā Tracy Y. Browning, Facebook, Aug. 11, 2023, facebook.com/Primary2ndCounselor.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 33.