Liahona
Fafanga Ho Laumālié ʻaki ʻa e Faʻa Lotu
ʻEpeleli 2024


“Fafanga Ho Laumālié ʻaki ʻa e Faʻa Lotu,” Liahona, ʻEpeleli 2024

Fafanga Ho Laumālié ʻaki ʻa e Faʻa Lotu

ʻOku tau fiemaʻu ʻa e meʻatokoni fakalaumālie ʻo e fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní, ko ha tāpuaki ʻoku ʻatā maʻatautolu ʻi he feituʻu kotoa pē pea ʻi he taimi kotoa pē.

ʻĪmisi
Ko e lotu ʻa ʻĪnosí

Tā ʻo ha tokotaha ʻeti faiva ko Matt Reier ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa ʻĪnosi

Kuo tau ʻosi ongoʻi kotoa pē ʻa e fiekaiá kimuʻa. Ko e mamahi ʻo e fiekaiá ko ha founga ia ʻoku talamai ai ʻe he sinó ʻokú ne fiemaʻu ke fafangaʻi. Pea ʻi he taimi ʻoku tau fiekaia aí, ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau faí—ko e kai.

ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi founga ʻoku fakahā mai ai ʻe hotau laumālié ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku tau fiemaʻu ai ha meʻatokoni fakalaumālié. Ka ʻoku hangē ʻoku faingofua ange ke tau tukunoaʻi pē ʻa e fiekaia fakalaumālié kae ʻikai fai pehē ki he fiekaia fakatuʻasinó.

Hangē pē ko e lahi ʻa e faʻahinga kehekehe ʻo e meʻakaí te tau lava ʻo kai ʻi he taimi ʻoku tau fiekaia aí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa kehekehe te tau lava ʻo fai ke feau ʻaki ʻetau fiekaia fakalaumālié. Hangē ko ʻení, te tau lava ʻo “keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 32:3) ʻi he ʻū tohi folofolá pea mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Te tau lava ʻo ʻalu maʻu pē ki he lotú mo maʻu ʻa e sākalamēnití (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:9). Te tau lava ʻo tauhi ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú (vakai, Mōsaia 2:17).

Ka ʻoku ʻi ai mo ha maʻuʻanga tokoni fakalaumālie ʻe taha ʻoku ʻatā kiate kitautolu ʻi he taimi kotoa pē, ʻi he momeniti kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau tūkungá. Te tau lava maʻu pē ʻo fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻi he lotu.

“Naʻe Holi Tuʻu ʻa Hoku Laumālié”

Lolotonga ʻa e tuli ʻe he palōfita ko ʻĪnosí ʻa e fanga manu ʻi he vaotaá, naʻá ne fakakaukau ki he “ngaahi lea ʻa ia kuó [ne] fanongo tuʻo lahi ki hono lea ʻaki ʻe [heʻene] tamaí ʻo kau ki he moʻui taʻengatá pea mo e fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní.” Naʻe “tō mamafa [ʻa e ngaahi leá ni] ki [hono] lotó” (ʻĪnosi 1:3).

Koeʻuhí naʻe maʻu ʻe ʻĪnosi ʻa e tuʻunga fakakaukau fakalaumālie ko ʻení, naʻá ne ongoʻi ai ha fiemaʻu vivili: “Naʻe holi tuʻu ʻa hoku laumālié,” (ʻĪnosi 1:4; tānaki atu ʻa e fakamamafá).

Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe ʻĪnosi ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi ai ʻa e fiekaia fakalaumālie ko ʻení, ʻa e fiemaʻu ko ʻeni ke fafanga fakalaumālié? Naʻá ne pehē, “[Naʻá ku] tūʻulutui hifo ʻi he ʻao ʻo hoku Tupuʻangá, pea naʻá ku tangi kiate ia ʻi he fuʻu lotu fakamātoato mo e kole tāumaʻu koeʻuhi ko hoku laumālie ʻoʻokú” (ʻĪnosi 1:4).

Naʻe lahi pehē fau ʻa e fiekaia fakalaumālie ʻa ʻĪnosí naʻá ne lotu ai “ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó … pea ʻi he hoko mai ʻa e poʻulí naʻá [ne] kei hiki hake ʻa [hono] leʻó ke māʻolunga ko ia naʻe aʻu hake ia ki he ngaahi langí” (ʻĪnosi 1:4). Naʻe faifai pea tali ʻe he ʻOtuá ʻene lotú mo fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá. Naʻe ongoʻi ʻe ʻĪnosi kuo matafi atu ʻene ongoʻi halaiá. Ka naʻe ʻikai ke ngata pē ai hono fafangaʻi fakalaumālie iá.

Naʻá ne ako fekauʻaki mo e mālohi ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí, pea naʻá ne lilingi atu hono laumālié kotoa koeʻuhí ko hono kakaí—ʻo aʻu ki hono ngaahi filí. Naʻá ne fai ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí pea naʻá ne maʻu ha ngaahi talaʻofa meiate Ia. Pea ʻi he hili ʻa e lotu fakamātoato ʻa ʻĪnosí, naʻá ne ʻalu holo ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí ʻo kikite mo fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa kuó ne fanongo mo mamata ki aí. (Vakai, ʻĪnosi 1:5–19.)

He ʻikai ke tali ʻa e lotu kotoa pē ʻi ha founga fakaofo pehē, ka ʻe kei lava pē ke ʻuhingamālie mo liliu moʻui ʻetau ngaahi aʻusia ʻi he lotú. Te tau lava ʻo ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he meʻa naʻe aʻusia ʻe ʻĪnosi ʻi he lotú. Hangē ko ʻení:

  • ʻE lava ke tokoni ʻetau feinga ke moʻui kakato ʻaki ʻa e ongoongoleleí ke tau ongoʻi ʻetau fiekaia fakalaumālié.

  • ʻE lava pea ʻoku totonu ke hoko ʻetau fiekaia fakalaumālié ke tau tūʻulutui ai ʻo fekumi ki he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní.

  • ʻE lava ke tokoni ʻa e lotu ki he Tamai Hēvaní ke fakafiemālieʻi ai ʻetau fiekaia fakalaumālié—pea mo ha niʻihi.

  • Te tau lava ʻo lotu ʻi ha faʻahinga feituʻu pē, ʻi ha faʻahinga taimi pē.

  • ʻE lava ke tokoni ʻa e lotú ke tau fakatomala.

  • ʻE lava ke fakamālohia ʻe he lotú ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí.

  • Te tau lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha ʻoku fanongo mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu.

  • ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he fakamoʻoni mo e mālohi ʻoku tau maʻu ʻi he lotú ke tau ngāue tokoni mo fakamālohia ai ʻa e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Soālesi ʻi heʻene kei tamasiʻí

Ko ʻEku Aʻusia ʻa e Mālohi ʻo e Lotú

Hangē ko ʻĪnosí, naʻá ku ako ha niʻihi ʻo e ngaahi lēsoni tatau ko ʻení ʻo fakafou ʻi ha aʻusia fakataautaha. Naʻe kau ʻeku ongomātuʻá ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi heʻeku kei siʻí, pea naʻe papitaiso au ʻi hoku taʻu valú. Naʻá ku ongoʻi fiefia mo māfana maʻu pē ki heʻeku Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi, ko ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea mo Hono Siasí. Ka naʻá ku toki lotua ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi he ofi ke hokosia hoku taʻu 16.

Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻeku pīsopé ke ne kole mai ke u akoʻi ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻa e toʻu tupú. Naʻe totonu ke u akoʻi ha lēsoni fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he lotú. Naʻe hanga ʻe he fatongia ko ʻeni naʻe tuku mai ʻe heʻeku pīsopé ke u toe fakakaukau lahi ange ai ki heʻeku fakamoʻoní. Naʻá ku tuku ha taimi ke ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea naʻá ku ongoʻi maʻu pē ʻoku moʻoni ʻa e Siasí. Naʻá ku tui maʻu pē ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ka naʻe teʻeki ai pē ke u fakakaukau fakamātoato ki he talaʻofa ʻa Molonai ʻoku hā ʻi he Molonai 10:4–5. Naʻe teʻeki ai pē ke u teitei lotua ʻa hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku ongoʻi ʻi hoku lotó kapau te u akoʻi ki he toʻu tupu ko ʻení ʻa e founga ke maʻu ai ha fakamoʻoni ʻi he lotú, ʻoku totonu ke u lotua ke maʻu haʻaku fakamoʻoni. Naʻe holi tuʻu ʻa hoku laumālié—mahalo ʻi ha founga kehe meia ʻĪnosi, ka naʻá ku ongoʻi ha fiemaʻu fakalaumālie.

ʻI heʻeku teuteu ʻa e lēsoní, naʻá ku tūʻulutui ʻo ʻohake ʻa e holi ʻo hoku lotó ki heʻeku Tamai Hēvaní ke ne fakapapauʻi mai ʻa e moʻoni naʻá ku ongoʻi ʻi lotó. Naʻe ʻikai ke u ʻamanaki ki ha faʻahinga fakahā maʻongoʻonga. Ka ʻi heʻeku fehuʻi ki he ʻEikí pe ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, naʻe haʻu ki hoku lotó ha ongo fakaʻofoʻofa—ʻa e kihiʻi leʻosiʻi mo vanavanaiki ʻo fakapapauʻi mai kiate au ʻoku moʻoni ia pea ʻoku totonu ke hokohoko atu ʻeku fai ʻa e meʻa naʻá ku faí.

Naʻe fuʻu mālohi ʻa e ongó naʻe ʻikai ai ke u teitei lava ʻo taʻe-tokanga ki he tali ko iá mo pehē naʻe ʻikai ke u ʻilo. Naʻá ku ongoʻi fiefia ʻaupito ʻi he ʻaho kakato ko iá. Naʻe nofo ʻeku fakakaukaú ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻo faʻa fakakaukau ki he ongo fakaʻofoʻofa ʻi hoku lotó.

ʻI he Sāpate hono hokó, naʻá ku tuʻu ʻi muʻa ʻi hoku kaungāako ʻe toko tolu pe faá, ʻa ia naʻa nau kei siʻi ange ʻiate aú. Naʻá ku fakamoʻoniʻi kiate kinautolu ʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻenau lotú ʻo kapau te nau tui.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Soālesi ko ha faifekau mo ha niʻihi kehe ʻi ha ouau papitaiso

Kuo hoko ʻa e tali e lotu ʻa ʻEletā Soālesi ʻi heʻene kei talavoú ke ne fakamoʻoni ai—ʻi heʻene hoko ko ha faifekau (ʻolunga ʻi toʻomataʻú), tamai mo e husepāniti, mo e ʻAposetoló—ʻoku tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi lotu ʻoku fai ʻi he tuí.

Talu mei ai mo ʻeku maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení. Kuó ne tokoniʻi au ke u fai ha ngaahi fili, tautautefito ki he ngaahi taimi naʻá ku fefaʻuhi ai mo e ngaahi faingataʻá. Kuo fakaʻatā au ʻe he lotu ʻi he ʻaho ko iá, fakataha mo ha ngaahi fakamoʻoni kehe kuó u maʻu ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, ke u fakamoʻoni ki he kakaí, ʻi he loto-fakapapau, te nau lava ʻo maʻu ha ngaahi tali mei he Tamai Hēvaní kapau te nau lotu ʻi he tuí. Kuó u fakamoʻoniʻi ʻeni ʻi heʻeku hoko ko ha faifekaú, taki ʻi he Siasí, tamai mo e husepānití, pea aʻu ki he ʻahó ni ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetoló.

Ko e Taimi mo e Meʻa ke Lotuá

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke tau toki lotu pē ʻi haʻatau toki ongoʻi ha fuʻu fiemaʻu fakalaumālie mālohi moʻoní. Ko e fē leva ʻa e taimi ʻoku totonu ke tau lotu aí? Pea ko e hā ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau lotuá? Ko e tali nounoú ko ha faʻahinga taimi pē pea ki ha faʻahinga meʻa pē.

Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI hono ʻiloʻi ʻeni ʻoku liliu leva ai ʻetau founga lotú. Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “ʻI heʻetau maʻu ha ʻilo ki he ʻOtuá, ʻoku tau kamata leva ke ʻilo ʻa e founga ke fetuʻutaki ai mo Iá, mo e founga ke kole ai ke maʻu ha talí. … Ko e taimi ʻoku tau mateuteu ai ke haʻu kiate Iá, ʻoku mateuteu mo Ia ke hāʻele mai kiate kitautolu.”1

ʻOku mateuteu maʻu pē ʻetau Tamai Hēvaní ke fanongo mai kiate kitautolu pea ʻokú Ne finangalo ke tau toutou lotu maʻu pē kiate Ia. ʻOku totonu ke tau “fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te [tau] faí” (ʻAlamā 37:37) pea lotu pongipongi, hoʻatā, mo e poʻuli. ʻOku totonu ke tau lotu ʻi ʻapi, ʻi he ngāué, ʻi he akó—ʻi ha feituʻu pē te tau ʻi ai pea ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻoku tau feinga ki ai (vakai, ʻAlamā 34:17–26).

ʻOku totonu ke tau lotu ʻi hotau ngaahi fāmilí (vakai, 3 Nīfai 18:21). ʻOku totonu ke tau lotu “ʻaki ʻa e leʻó pea ʻi [hotau] lotó, ʻi he ʻao ʻo e kakaí pea ʻi he lilo” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:3). Pea “ʻo ka ʻikai te [tau] tangi ki he ʻEikí, [ʻoku totonu ke tau] tuku ke fonu [hotau] lotó, ʻo ʻunuʻunu atu maʻu ai pē kiate ia ʻi he lotu, koeʻuhi ko [ʻetau] leleí, pea mo e lelei foki ʻanautolu ʻoku ʻiate [kitautolú]” (ʻAlamā 34:27). Pea kuo pau ke tau lotu maʻu pē ki he Tamaí ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, 3 Nīfai 18:19–20).

ʻĪmisi
Ko e talavou ko Siosefa Sāmitá

Tā fakatātaaʻi ʻo Siosefa Sāmitá ʻe Walter Rane, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Ko e Hū ki Heʻetau Tamai Hēvaní

ʻOku finangalo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní ke tāpuakiʻi kitautolu. Pea te Ne fai ia—kapau te tau kole. Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “Manatuʻi kapau he ʻikai ke tau kole he ʻikai ke tau maʻu ha meʻa; ko ia, kole ʻi he tui, pea te mou maʻu ʻa e faʻahinga tāpuaki ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻoku taau ke foaki kiate kimoutolú.”2

ʻOku hoko ʻetau faʻa lotu maʻu peé ko ha konga mahuʻinga ʻo ha meʻakai palanisi fakalaumālie ki hotau laumālie fiekaiá. ʻOku ʻatā ʻa e fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he lotú pea ʻoku talitali lelei ia ʻi he feituʻu kotoa pē pea ʻi he taimi kotoa pē.

ʻOku akoʻi ʻe he taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku ou manako taha aí ʻa e founga ʻoku totonu ke tau hū ai ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku tau tūʻulutui ai ke lotú: “Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:10). ʻI he taimi ʻoku tau loto-fakatōkilalo mo talangofua aí, ʻe ʻiate kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní. Te Ne tataki nima kitautolu. Te Ne tataki fakalaumālie kitautolu ki he feituʻu ke tau ō ki aí mo e meʻa ke tau faí. Te Ne tali ʻetau ngaahi lotú ʻo fakatatau ki Hono finangaló, foungá, taimí, mo e ʻafioʻi lelei ʻa e meʻa ʻoku lelei kiate kitautolú.

ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻeni mo mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi faingamālie ke hū ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá mo maʻu ha ngaahi tāpuaki mei Hono toʻukupú.