Liahona
Ko e Hā e ʻUhinga ʻOku Tau Tokoni Aí?
ʻEpeleli 2024


“Ko e Hā e ʻUhinga ʻOku Tau Tokoni Aí?,” Liahona, ʻEpeleli 2024.

Faivelenga ʻi he Fakaʻau ke Matuʻotuʻa Angé

Ko e Hā e ʻUhinga ʻOku Tau Tokoni Aí?

ʻOku vahevahe ʻe he kāingalotú ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngāue tokoní ke tau tupulaki, fakafanongo ki he Laumālié, pea hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hono tāpuekina ʻa e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku ʻi ai nai ha taimi ʻokú ke fehuʻi pē kiate koe pe ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke ngāue tokoni aí? ʻOku faingofua ke femoʻuekina ʻi he moʻuí mo e ngāue ʻi he Siasí, ka ʻoku ʻi ai nai ha ʻuhinga loloto ange ki heʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó? ʻOku akoʻi mai ʻe he ngāue tokoní kiate kitautolu [ha meʻa] fekauʻaki pē mo kitautolu. Kapau te tau fakafanongo ki he Laumālié, te tau lava ʻo vakaiʻi hotau ivi malava ko ia ke ʻofá pea tau fakaʻau ʻo manavaʻofa lahi ange. ʻOku fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he Laumālié ʻi heʻetau tokoní, pea ʻoku tau feongoongoi lahi ange ai mo kitautolu pea mo e niʻihi kehé.

ʻOku vahevahe ʻe he kāingalotu ko ʻení ʻa e meʻa kuo nau ako mei he ngāue tokoní.

ʻĪmisi
Debra mo Mike O’Neil

ʻŪ laʻitaá ʻi he angalelei ʻa e kau faʻu tohí

ʻOku Tataki ʻe he Laumālié ʻEma Ngāue Tokoní

Kuó ma fakakakato kotoa ʻa e ʻū foomu ki he ngāue fakafaifekau taimi kakató kimuʻa siʻi pē pea tāpuni ʻa e māmaní koeʻuhí ko e COVID-19. Naʻe ʻikai ke ma loto ke ma aʻu ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú pea toe fakafoki mai kimaua ki ʻapi, ko ia naʻá ma fakataha leva mo ʻemau palesiteni fakasiteikí mo e palesiteni ʻo e Misiona Arcadia Calirfonia, ʻa ia naʻá ma nofo aí, ke vakai pe te ma lava pē ʻo ngāue fakalotofonua. Naʻe ui leva kimaua he taimi pē ko iá ke ma hoko ko e ongo kouʻotineita ki he ʻū fale nofoʻangá.

Hili pē ha ngaahi uike siʻi mei heʻema kamatá, naʻe tokolahi ha kau faifekau naʻa nau foki mai mei he feituʻu kehekehe ʻo e māmaní, ko e niʻihi naʻe omi ke tukuange mei heʻenau ngāue fakafaifekaú pea ko e niʻihi naʻe omi ke toe vahe ki ha ngaahi feituʻu ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe tupu e tokolahi ʻo e kau faifekau taimi kakato ʻi he misiona ʻAkeitiá mei he toko 180 ki he 250. Naʻá ma feinga fakavave ke kumi ha fale nofoʻanga maʻá e tokotaha kotoa pē, ka naʻe tataki kimaua ʻe he Laumālié.

Naʻe hangē naʻe tataki ʻe he ʻEikí ʻema ngaahi aʻusia ʻi he moʻuí ke teuteuʻi ai kimaua ki he ngaahi faingamālie ngāue tokoní. Koeʻuhí ko e Fineʻofá, naʻá ku maheni ai mo e kau fafine ʻi he ngaahi siteiki ofi maí ʻa ia te nau lava ʻo tokoni ʻi he feimeʻatokoni hoʻatā ki he konifelenisi fakasouní. ʻI he taimi naʻe ʻasi mai ai ha kiʻi taʻahine tukuhausia ʻi he sitepu ʻo e ʻōfisi fakamisioná, naʻá ku ʻiloʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakalotofonua te ne lava ʻo tokoniʻi iá. Naʻe ʻilo foki ʻe hoku husepāniti ko Maiká ha kakai ʻi he feituʻú ke maʻu mei ai ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki ʻa e ngaahi palopalema ʻoku hangē ka ʻikai lava ʻo fakaleleiʻí, mei hono kumi ha ngaahi feituʻu kaukauʻanga (swimming pool) maʻá e ngaahi papitaiso ʻi tuʻá, ʻo aʻu ki hono fakaleleiʻi ʻa e ʻū mīsini fufulu peletí.

ʻOkú ma ngāue mo Maika koeʻuhí he naʻá ma tukupā ke līʻoa homa taimí mo e talēnití ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ha tāpuaki ia ke ʻofa ʻi heʻemau kau faifekau ʻe toko 250, pea ʻokú ma houngaʻia ʻi he faingamālié. Kuo hoko ʻa e ngāue tokoní ke ma ofi ange ai kia Kalaisi (vakai, Molonai 7:44–48).

Debra mo Mike O’Neil, Kalefōnia, USA

ʻĪmisi
Izabel de Queiroz Martins Silva mo ha niʻihi kehe

ʻOku ʻOmi ʻe he Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé ʻa e Fiefia Kiate Kimaua

Kimuʻa pea fakatapui ʻa e Temipale Rio de Janeiro Brazil ʻi he 2022, naʻe loto ʻemau Fineʻofá ke tokoniʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke maau haʻanau ngaahi hingoa ki he ava ʻa e temipalé. Naʻa mau tokoni ki he tokotaha kotoa pē ke kumi ʻenau ngaahi kuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakataha fakataautaha mo e ngaahi lēsoni ʻi he ʻinitanetí.

Ko ʻeku fiefia lahi tahá ko ʻeku mamata ki he teuteu ʻa e fāmili takitaha ki he temipalé. Naʻe fonu hoku lotó ʻi he ʻofa ki he Fakamoʻuí pea mo e loto-houngaʻia ʻi heʻeku lava ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke fakafehokotaki honau ngaahi fāmilí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé.

ʻIsapela ti Kuelosi Mātini Siliva, Lio ti Sinelo, Palāsila

ʻĪmisi
Brent mo Julie Hill

ʻOku Faitāpuekina ʻe he Ngāue Tokoní ʻa Kinautolu ʻOku Faingataʻaʻiá

Naʻá ma toki hoko kimuí ni ko ha ongo faifekau fetuʻutaki fakavahaʻapuleʻanga, ʻo ngāue mo ha kau fakafofonga muli ʻi he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá (UN). Naʻá ma ongoʻi loto-fakatōkilalo mo monūʻia ke feʻiloaki mo ha kakai tokolahi mei he funga ʻo e māmaní ʻoku nau ʻofa, mo angalelei pea ʻoku nau feinga ke tokoni ki he kakai honau fonuá.

Naʻá ma maʻu ʻa e faingamālie ke foaki atu ʻa e paʻanga mei he Mīsini Foaki Light the World ki he kakai ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku nau fiemaʻu tokoní, ʻo fakafou ʻi he UNICEF (Paʻanga ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá maʻá e Fānau) mo e CARE (Cooperative for Assistance and Relief Everywhere).

Naʻá ma lava ke ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻema talaange ki he kau takí ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau homa mokopuna fefiné ʻi Kuatemala peá ma tokoni ke tufaki ha fanga moa, ʻa ia naʻe fakatau mai ʻaki ʻa e Mīsini Foakí, ki he niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. Ko ha tāpuaki ia ke ʻiloʻi naʻe maʻu ʻe he ngaahi fāmilí ha fuaʻimoa ke kai pe fakatau atu ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku nau loto ki aí.

Brent mo Julie Hill, Niu ʻIoke, USA

Naʻe pehē ʻe Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau “hoko ko Hono toʻukupu, ʻo fakahoko ha ngāue lelei.”1 Ko ha faingamālie ia maʻamaua ke ma ngāue ʻo fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí. ʻI heʻema fakalaulaulotoa ʻa e ʻuhinga ʻo ʻema ngāue tokoní, ʻe tataki kimaua ʻe he maama ʻa e Fakamoʻuí ke maʻu ha mahino lahi ange ki Heʻene ʻofá.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.