Liahona
Ko e Ikuʻanga Fakalangi ʻo ʻEtau Fānaú
ʻEpeleli 2024


“Ko e Ikuʻanga Fakalangi ʻo ʻEtau Fānaú,” Liahona, ʻEpeleli 2024.

Ko e Ikuʻanga Fakalangi ʻo ʻEtau Fānaú

Ngaahi founga ʻe fā ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ke nau ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi pea nau ʻiloʻi honau ivi malava fakalangí.

ʻĪmisi
talavou ‘oku fai ‘ene lotu

ʻOku faʻa ʻeke ki he fānaú, “Ko e hā e meʻa ʻokú ke fie aʻusia ʻi hoʻo tupu haké?” ʻI he moʻui kimuʻa ʻi he māmaní, kapau naʻe ʻeke mai ha fehuʻi tatau kiate kitautolu, mahalo ko ʻetau talí ko e, “ʻOku ou fie hangē ko ʻetau mātuʻa fakalangí.”

ʻOku faʻa fekauʻaki ʻa e tauhi fānaú mo e taimi mohé mo e taimi kaukaú, akonakí mo e tōtōlilí, fakatonutonú mo e fakafiemālieʻí. Kae mahalo ʻe lava ke tau kiʻi tuʻu ʻo sio ki heʻetau tauhi fānaú mei ha fakakaukau ʻoku fālahi angé, manatuʻi e natula faka-ʻOtua ʻo ʻetau fānaú—ko e fānau foki kinautolu ʻa e ʻOtuá—pea ʻoku ʻi ai honau ikuʻanga fakalangi, ke nau hoko ʻo tatau mo e ʻOtuá ʻi ha ʻaho (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:20).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku kamata ʻetau fakakaukau fakalotú ʻi ha ongomātuʻa fakalangi, pea ko ʻetau fakaʻānaua māʻolunga tahá ke maʻu kakato e hakeakiʻi taʻengatá.”1 Pea ko kitautolu takitaha ʻoku tau maʻu ʻa e ivi malava fakalangi ko iá. ʻOku pehē ʻe he “Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmaní: Ko e kakai kotoa pē—ʻa e tangata mo e fefine—naʻe fakatupu ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Ko e toko taha fakafoʻituitui kotoa pē ko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi, pea ʻi heʻene peheé, ʻoku maʻu ai ʻe he toko taha kotoa pē ha natula fakalangi pea mo ha ikuʻanga pau.”2

ʻE lava ke tokoni ʻa e mātuʻá ki he fānaú ke nau ngāue mo lavameʻa ʻi honau hala fononga ke hoko ʻo tatau mo e ʻOtuá. Ka ʻi he hoko ʻo tatau lahi ange mo Iá, kuo pau ke ʻuluaki ako lahi ange heʻetau fānaú fekauʻaki mo e natula ʻo e ʻOtuá. Ko e taha ʻa e ʻuhinga naʻe hāʻele mai ai ʻa Sīsū Kalaisi ki he māmaní ke tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Hangē ko e folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Ko au mo ʻeku Tamaí ʻokú ma taha pē” (Sione 10:30); “ko ia kuó ne mamata kiate aú, kuo mamata ia ki he Tamaí” (Sione 14:9). Ke hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá, ʻoku tau hanga ki he Fakamoʻuí, ʻo ako meiate Ia.

Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻe fā te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau ʻiloʻi ko hai ʻa Sīsū Kalaisi pea nau ʻiloʻi ai ʻenau Tamai Hēvaní:

  1. Akoʻi ke nau falala ki he kau ʻaposetolo mo e kau palōfita ʻa e Fakamoʻuí.

  2. Akoʻi ke nau ngāue ʻi he tui.

  3. Akoʻi kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e fakahaá.

  4. Fakafōtunga ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo e Fakamoʻuí.

Falala ki he Kau ʻAposetoló mo e Kau Palōfitá

Ko e taha ʻo e ngaahi founga mahuʻinga taha ʻe ʻiloʻi ai ʻe heʻetau fānaú ʻa Sīsū Kalaisí ko ʻenau fakafanongo ki Heʻene kau fakamoʻoni makehe kuo filí. ʻOku tokoni ʻa e kau ʻAposetoló he ʻahó ni ke mahino kiate kitautolu Hono ʻulungāngá mo ʻEne ngāué, ʻo hangē pē ko ia ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻo pehē: “ʻOku fakamoʻoniʻi maʻu pē Ia ʻe he Kau ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakanofó. ʻOku nau fakahinohino ʻa e halá ʻi heʻetau foua ʻa e hala fihituʻu ʻo ʻetau aʻusia fakamatelié.”3 Pea naʻe akonaki ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku ʻikai vaetuʻua ʻe ha palōfita ho vā mo e Fakamoʻuí. Ka, ʻokú ne tuʻu ʻi hotau tafaʻakí ʻo fakahinohino mai ʻa e hala ki he Fakamoʻuí.”4

ʻOku mahuʻinga foki ke akoʻi ʻetau fānaú ke nau loto-fakatōkilalo mo faʻa kātaki ʻi heʻenau fakafanongo ki hotau kau taki fakalaumālié. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻEnitaseni: “ʻOua naʻá ke ofo ʻi ha taimi he ʻikai ke ʻuluaki fenāpasi kakato hoʻo ngaahi vakai fakatāutahá mo e ngaahi akonaki ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí. Ko ha ngaahi faingamālie ʻeni ʻo e ako, mo e loto-fakatōkilalo, ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí. ʻOku tau ʻaʻeva atu ʻi he tui, ʻo falala ki he ʻOtuá, mo tui te tau maʻu ha mahino fakalaumālie lahi ange mei heʻetau Tamai Hēvaní.”5 Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻi Heʻene folofola ʻo kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “He ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:5). ʻE hoko hono akoʻi ʻetau fānaú ke nau faʻa kātaki mo ngāue ke maʻu ha mahinó ke nau moʻui fakafalala fakalaumālie pē kiate kinautolu ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí.

Ngāue ʻi he Tui

ʻOku mahulu hake ʻa hono ʻiloʻi ha meʻá ʻi hono ako maʻuloto pē ʻo e ngaahi moʻoní. ʻE lava ke lau ʻe he kakaí ha ʻū tohi fekauʻaki mo e tā pianó, ka ʻo kapau he ʻikai ke nau teitei tā ha foʻi nota, he ʻikai tokoni ʻenau ʻiló ke nau hoko ai ko ha tokotaha tā piano. ʻOku tatau pē ia mo hono ʻiloʻi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku mahulu hake ʻa hono ʻiloʻi Iá ʻi hono ʻiloʻi pē ʻo e ngaahi moʻoní. Ke ʻiloʻi Iá, kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa ʻokú Ne faí.

Naʻe fakamamafaʻi ʻe he Fakamoʻuí ko hono fakahokó ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hono ʻiloʻí: “Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí, pe ʻoku ʻi he ʻOtuá ia, pe ko ʻeku lea ʻiate au pē” (Sione 7:17). Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku kamata ke tau ʻiloʻi lelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau fakaake hotau laumālié pea ʻahiʻahiʻi ʻEne akonakí.”6 Naʻe fehuʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, “He ʻoku ʻiloʻi fēfē ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki kuo ʻikai te ne tauhí?” (Mōsaia 5:13).

ʻE lava ke ako ʻetau fānaú ʻo kau kia Kalaisi mei he ako folofolá, seminelí, mo e konifelenisi lahí. Ka neongo ia, he ʻikai feʻunga ʻeni ka ne taʻeʻoua ʻa hono fai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Kalaisí: ko hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí, tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, mo feʻaluʻaki ʻo “fai lelei” (Ngāue 10:38).

ʻE lava ke tokoni ʻa e polokalama Fānau mo e Toʻu Tupu ʻa e Siasí ke ngāue ʻetau fānaú ʻi he tui. Te tau lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki ha ngaahi taumuʻa te ne tokoniʻi kinautolu ke nau fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Kalaisí pea ʻiloʻi ko hai Ia.7

Ko e Fekumi ki he Fakahaá

ʻOku tau toe ʻiloʻi foki ʻa Kalaisi ʻi ha tuʻunga fakataautaha ange, ʻo hangē ko e tapou ʻa Palesiteni Nalesoní, ʻoku tau fanongo kiate ia ʻi he Laumālié: “ʻOku tau toe fanongo [lelei ange] kiate Ia ʻi heʻetau fakaleleiʻi ʻetau malava ʻo fakatokangaʻi e fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo teʻeki ha taimi ʻe hulutuʻa pehē ai hono fiemaʻu ke ʻilo e founga ʻoku folofola atu ai ʻa e Laumālié kiate koé ka ko e taimí ni. ʻI he Toluʻi ʻOtuá, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e talafekaú. Te Ne ʻomi ha ngaahi fakakaukau ki ho ʻatamaí ʻa ia ʻoku finangalo ʻa e Tamaí mo e ʻAló ke ke maʻú.”8

ʻE lava ke ʻilo ʻe heʻetau fānaú ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki he meʻa ʻokú Ne finangalo ke nau ʻilo mo fai fakafoʻituituí. ʻOku fakalotolahiʻi ʻe he polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú ʻa e fānaú mo e toʻu tupú: “Te ke lava ʻo lotua ke ʻiloʻi [pe ko e hā ho ngaahi talēnití] pea mo e meʻa te ke lava ʻo ngāue ki ai he taimi ní.”9 ʻI he fekumi ʻa e fānaú ke mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Fakamoʻuí maʻanautolú, ʻoku tupulaki fakataautaha leva honau faingamālie ke ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá.

Te tau lava ʻo akoʻi ke ʻoua naʻa nau loto-foʻi kapau he ʻikai ke maʻu ʻa e talí ʻi he taimi pē ko iá. Te nau lava ʻo hokohoko atu ʻi he tuí, ʻi heʻenau ʻilo te nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau ngāue ke fanongo kiate Iá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e ngaahi sitepu ʻe tokoni kiate kitautolú mei he ngaahi lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá,” kau ai ʻa e: fakaʻutumauku ʻi he folofolá, ʻunuʻunu ke ofi ki he ʻEikí ʻi he lotú, fakafanongo ki he ngaahi talí pea lekooti ʻetau ngaahi ongó, pea (neongo he ʻikai fiemaʻu ke tau haohaoa) fai ha ngaahi feinga fakaʻaho ke tupulaki ʻetau moʻui tāú.10

ʻĪmisi
lotu fakataha ʻa ha faʻē mo ha ʻofefine

Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga

Fakaʻosí, ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻá, ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ʻoku tau akoʻi ʻaki ʻetau fānaú fekauʻaki mo Kalaisí, ko e faʻifaʻitakiʻi Hono ngaahi ʻulungaangá ʻi heʻetau moʻuí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku fuʻu mālohi nai ke ʻamanaki ʻe maʻu ʻe heʻetau fānaú ha konga siʻi ʻo e ongo kiate kitautolú ʻa ē naʻe ongoʻi ʻe he ʻAlo Fakalangí ki Heʻene Tamaí? Te tau maʻu lahi ange nai ʻa e ʻofa ko iá ʻi heʻetau feinga ke tatau ange mo e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa e ʻOtuá ki Hono ʻaló? Kae kehe, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku fakatefito ʻa e fakakaukau ʻa ha taha kei talavou ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻulungaanga ʻoku hoʻata mei he mātuʻa fakamatelie ʻo e fānau ko iá.”11

ʻI heʻetau faʻifaʻitaki kia Kalaisí, ʻoku tau tokoni ai ke fakahā Ia mo e Tamaí ki heʻetau fānaú. ʻOku fakamatalaʻi atu ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Kalaisí ʻi he Molonai 7:44–45, ʻo kau ai ʻa e manavaʻofá, ʻamanaki leleí, angaʻofá, angamaluú, ʻikai ʻitangofuá, kātaki fuoloá, mo e kātekina ʻa e meʻa kotoa pē.

Naʻe ʻi ai ha fefine naʻá ku ʻiloʻi ko ʻene tamaí naʻe faʻa ʻita mo vave pē ke loto-mamahi. Naʻá ne pehē, “ʻI ha ngaahi taʻu lahi, naʻá ku fakakaukau ki he Tamai Hēvaní ʻi he founga tatau pē naʻá ku sio ai ki heʻeku tamaí—ko ha taha naʻe lahi pē ke taka mamaʻo pea naʻe vave pē ke loto-mamahi.” Naʻe uesia ʻe he meʻá ni ʻa ʻene malava ko ia ke maʻu ha mahino moʻoni ki he Tamai Hēvaní. Ka neongo ia, naʻá ne vahevahe naʻe tokoniʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní ke ne ʻiloʻi “ʻokú Ne tataki māmālie mai au mei heʻeku ilifia ʻiate Iá ki he mālohi faifakamoʻui ʻo ʻEne ʻofá.” Naʻe kamata ke mahino kiate ia ʻa Hono ngaahi ʻulungaanga totonú.

Ko e ʻuluaki taumuʻa ʻo e Palaimelí ke tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa ʻenau Tamai Hēvaní.12 ʻE lava foki ke hoko ʻeni ko e taha ʻo e ngaahi ʻuluaki taumuʻa ʻo e mātuʻá. ʻI he ongoʻi ʻe he fānaú ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní, te nau maʻu ha mahino lahi ange kiate Ia pea nau fakaʻamu ke hoko ʻo hangē ko Iá.

Ko e hā ha meʻa ʻokú ke fie hoko ki ai ʻetau fānaú ʻi heʻenau tupu haké? ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá, te tau lava ʻo ohi ha holi ʻiate kinautolu ke nau tatau mo ʻetau mātuʻa fakalangí. Ko Sīsū Kalaisi hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoá, pea ʻi heʻetau tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau haʻu kiate Iá, ʻoku lahi ange ai honau faingamālie ke nau maʻu ʻa e holi ko ʻení. Te tau lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi ʻaki hono langaki ha falala ki he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá, tokoniʻi kinautolu ke nau ngāue ʻo hangē ko ia naʻe mei fai ʻe he ʻEikí, tokoniʻi ke nau fanongo kiate Ia ʻo fakafou ʻi he Laumālié, pea ke tau faʻifaʻitaki ki he ʻEikí ʻi heʻetau ngaahi angafaí.

ʻE fakatupu ʻe heʻetau sīpingá mo honau vā fetuʻutaki fakafuakava mo e ʻEikí ha ongoʻi malu, ko ha ongo ʻo e kau maí, mo ha ʻilo ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu ʻe heʻetau fānaú, ʻo faitāpuekina ai kinautolu ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí.