Liahona
Kuó u Fai ʻa e Meʻa Kotoa Pē Kuó u Lavá ʻi Heʻeku Hoko ko ha Mātuʻá. ʻE Founga Fēfē Ha Kei Mavahe ʻEku Fānaú mei he Siasí?
ʻEpeleli 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē

Kuó u Fai ʻa e Meʻa Kotoa Pē Kuó u Lavá ʻi Heʻeku Hoko ko ha Mātuʻá. ʻE Founga Fēfē Ha Kei Mavahe ʻEku Fānaú mei he Siasí?

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻI he taimi naʻe mavahe ai ha niʻihi ʻo ʻeku fānaú ʻo māmālohi ʻi he Siasí, naʻá ku fifili pe ko e hā naʻe ʻikai ke u aʻusia ai ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻi he ngaahi ʻekitivitī kotoa ʻo e ongoongoleleí kuo mau fakahoko fakataha ko ha fāmili ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí. Naʻe tokoniʻi au ʻe ha malanga konifelenisi lahi ʻe tolu ke u laka atu ki muʻa ʻi he tuí.

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku nau kakata fakataha

ʻI heʻeku hoko ko ha mātuʻá, ne u ongoʻi ha fatongia mamafa ke tokoniʻi ʻeku fānaú ʻi he hala ʻo e fuakavá mo fakapapauʻi ʻoku nau muimui ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻI he kamataʻanga ʻo ʻeku kei taʻu hongofulu tupú, naʻá ku fakatokangaʻi ha faleʻi ki he mātuʻá ʻi he meimei konifelenisi lahi kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e ngaahi meʻá ni:

  • Naʻe fakahā mai ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni (1899–1994) kapau te tau “kamata hano ako fakamātoato” ʻo e Tohi ʻa Molomoná, te tau “maʻu ha mālohi lahi ange ke matuʻuaki ʻaki e ʻahiʻahí [,] … ʻa e mālohi ke fakaʻehiʻehi mei he kākaá [,] … [mo] e mālohi ke nofo maʻu ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻí.”1 Ko ia naʻá ku ʻiloʻi ʻe lau fakafāmili ʻe hoku fāmilí ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoa pē.

  • Naʻe akoʻi ʻe he fanongonongo ki he fāmilí “ʻoku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻa ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, … ke akoʻi kinautolu ke nau feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki, [pea] tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá[.] … Kuo pau ke ʻekeʻi mei he husepānití mo e uaifí—mei he faʻeé mo e tamaí—ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻa e anga ʻo ʻena fakahoko e ngaahi fatongiá ni.”2

  • Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati (1928–2023) kiate kitautolu ko e malava ko ia ke “maluʻi mo fakatolonga mo fakamālohia hotau ngaahi ʻapí mo e fāmilí ʻi ha māmani ʻoku matuʻaki fefusiaki ʻi ha feituʻu kehekehe,” naʻe pau ke tau “fakahoko maʻu pē ʻa e lotu fakafāmilí mo e efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí[,] … akoʻi ʻa e ongoongoleleí mo e ngaahi tefitoʻi ʻulungaanga mahuʻingá ʻi homou ʻapí[, pea] … faʻu ha ngaahi haʻi fakafāmili mahuʻinga ʻoku nau ʻoange ki hoʻo fānaú ha tuʻunga mālohi ange ʻi he meʻa te nau lava ʻo maʻu mo honau toʻú pe ʻi he akó pe ʻi ha feituʻu kehe.”3

ʻI heʻeku hoko ko ha faʻē kei talavoú, naʻe ʻuhinga kotoa ʻa e fakahinohino ko ʻení kiate au ke mahino ko hoku fatongiá ia ke fakahaofi ʻeku fānaú. Naʻá ku ongoʻi kapau te u fai kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni mo hoku fāmilí pea ʻe malu leva ʻeku fānaú mei hono ʻahiʻahiʻi mo fakamanamanaʻi ʻenau fakamoʻoní.

Ka neongo ia, ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ʻi he fehangahangai ʻeku fānaú mo e fakautuutu e fakamanamana ki heʻenau fakamoʻoní pea ʻikai toe ʻalu ha niʻihi ki he lotú, naʻá ku ongoʻi kuo lavakiʻi au. Naʻá ku fifili pe ko e hā naʻe ʻikai ke mau aʻusia ai e talaʻofa ʻa Palesiteni Penisoni ʻe maluʻi ʻeku fānaú ʻaki ʻa e mālohi ke matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí mo e kākaá pea nofo maʻu ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻí.

Naʻá ku ʻalu ki he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022 mo ha loto mafasia. Naʻe toki talamai ʻe ha kiʻi taʻahine ʻe taha ʻokú ne fefaʻuhi mo ʻene fakamoʻoní. Naʻe kamata ke u mamata ʻi he konifelenisi lahí mo fai ʻa e fehuʻi tatau naʻe fai kimui ange ʻe ʻEletā ʻEtilini ʻŌkoa ʻo e Kau Fitungofulú ʻi heʻene lea ʻi he hoʻatā Tokonakí, “ʻOku Ngāue Nai ʻa e Palaní?”4 Naʻá ku fakakaukau, he ʻikai ke hoko ia.

Naʻá ku lotua ke ʻiloʻi ʻa e meʻa te u lava ʻo fai ke tokoniʻi ʻeku fānaú ke nau maʻu ha holi ke foki mai ki he siasí. Ko e sai tahá ʻi he taimí ni pē. Naʻe maʻu ʻa e ngaahi talí ʻi he lolotonga e konifelenisi lahí. Ka ko e ngaahi tali naʻe maʻú naʻe ʻikai ko e meʻa ia naʻá ku ʻamanaki ki aí.

Naʻe tokoniʻi au ʻe ha lēsoni ʻe tolu ke liliu hoku lotó.

Lēsoni 1: He ʻikai ke u lava ʻo ʻave ʻeku fānaú ki hēvani.

ʻI he pongipongi Sāpaté naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku maʻu hala ha niʻihi ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakakaukau ko e talangofua kiate Iá ʻe maʻu ai ʻa e ngaahi ola pau ʻi ha taimi pau. Mahalo te nau fakakaukau, ‘Kapau te u ngāue fakafaifekau taimi-kakato mo faivelenga, ʻe tāpuekina ʻaki au ʻe he ʻOtuá ha nofo-mali fiefia mo ha fānau’ pe ‘Kapau te u fakaʻehiʻehi mei he ngāue fakaako ʻi he Sāpaté, ʻe tāpuekina ʻaki au ʻe he ʻOtuá ha maaka lelei’ pe ‘Kapau te u totongi vahehongofulu, ʻe tāpuekina ʻaki au ʻe he ʻOtuá ʻa e ngāue kuó u fuʻu fiemaʻú.’ Kapau he ʻikai ke hoko ʻa e moʻuí ʻo hangē tofu pē ko ʻení pe fakatatau ki he taimi-tēpile ne fai ki ai e ʻamanakí, mahalo te nau ongoʻi kuo lavakiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. Ka ʻi he founga fakalangí ʻoku ʻikai ke fuʻu pehē ʻene hoko ia ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ʻoku hangē ʻa e palani ʻa e ʻOtuá ko ha mīsini fakatau lahi ke tau (1) fili atu pē ha tāpuaki ʻoku fiemaʻú, (2) ʻoatu ʻa e lahi ʻo e ngāue lelei ʻoku fiemaʻú, pea (3) maʻu mai he taimi pē ko iá ʻa e fakataú.

“ʻE tauhi moʻoni ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi fuakavá mo e talaʻofá kiate kitautolu takitaha. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau hohaʻa ki he meʻa ko iá [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:10]. Ko e mālohi fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí—ʻa ia naʻe hāʻele hifo ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē pea hāʻele hake ki ʻolungá [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:6] pea ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi kotoa pē ʻi langi pea mo māmaní [vakai, Mātiu 28:18]—ʻokú ne fakapapauʻi mai ʻoku lava pea ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakahoko ʻene ngaahi talaʻofá. ʻOku mahuʻinga ke tau fakaʻapaʻapaʻi mo talangofua ki Heʻene ngaahi fonó, ka ko e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻoku maʻu ʻi he talangofua ki he fonó [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:20–21] ʻoku ʻikai ke fokotuʻu, faʻu, mo taimiʻi ia ke fakatatau ki heʻetau ʻamanakí. ʻOku tau fakahoko hotau lelei tahá ka kuo pau ke tuku kiate Ia hono tokangaʻi ʻo e ngaahi tāpuakí, ʻo fakatou tatau pē ʻi he fakatuʻasinó mo e fakalaumālié.”5

ʻOku ou tui ne u ʻosi fanongo ki ha ngaahi akonaki tatau kimuʻa, ka ʻi he taimi ko ʻení naʻe ongo moʻoni ia ki hoku lotó. Naʻá ku mateuteu he taimi ko ʻení ke fanongo ki ai, pea naʻe fiemaʻu ke u fanongo ki ai.

Naʻe toe fakamanatu mai foki kiate au ha pōpoaki konifelenisi lahi kimuʻa meia Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻa ia ne hoko he taimi ko iá ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“He ʻikai ke tau lava ʻo ngāueʻi ʻetau hū ki he langí; ʻoku taʻofi kitautolu ʻe he ngaahi fiemaʻu ʻa e fakamaau totonú pea ʻoku ʻikai hatau ivi ke ikunaʻi ia ʻiate kitautolu pē.

“Ka ʻoku ʻikai mole ai ʻa e meʻa kotoa pē.

“Ko hotau ʻamanaki leleiʻanga maʻongoʻonga mo taʻengatá pē ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. …

“He ʻikai ke lava ʻo fakatau e fakamoʻuí ia ʻaki ʻa e talangofuá pē; ʻoku fakatau ʻaki ia e taʻataʻa ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá [vakai, Ngāue 20:28].”6

Naʻá ku ʻiloʻi ʻeni. Naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai ke u lava ʻo ʻalu pē ʻiate au ki langi. Ka ʻi ha faʻahinga fakakaukau pē ʻaʻaku, naʻá ku pehē ʻe lava ʻe heʻeku talangofuá ʻo ʻave ʻeku fānaú ki langi. Ko e lahi ange ʻeku ako e lea ʻa ʻEletā Kulisitofasoní mo e niʻihi kehé, ko e lahi ange ia ʻeku ʻiloʻi kuo kākaaʻi au ʻe he loi ʻa Sētané ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ʻe heʻeku fānaú ha Fakamoʻui kae koloa pē ke u hoko au ko ha “mātuʻa haohaoa.” ʻI heʻeku ako mo fakakaukau ki he ngaahi lea ko iá, naʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālié ke kamata mahino kiate au ʻoku mahuʻinga ʻa e ngāue kotoa pē ki hono maluʻi ʻeku fānaú mei he ʻahiʻahí mo e kākaá mo pukepuke ʻenau fakamoʻoní ka ʻoku ʻikai ke ne fakapapauʻi mai ʻe ia ʻe nofo maʻu ʻeku fānaú ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Ko e tauʻatāina ke filí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku foaki mai kiate kitautolu kotoa ʻa e meʻafoaki ʻo e fili maʻatautolú, neongo kapau ʻoku ʻuhinga ia ʻe fili ʻetau fānaú ke tafoki mei he meʻa naʻe akoʻi kiate kinautolú. Neongo ia, ʻoku ala atu maʻu pē ʻa e ʻEikí ki Heʻene fānau talangataʻá ʻi he ʻofa, pea ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻa fakaemāmaní, te tau lava ʻo fai mo e meʻa tatau.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2018 ʻo pehē:

“Neongo ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke tau ʻi he hala ʻo e fuakavá, ka ʻokú Ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e ngeia ke filí.

“ʻIo, ʻoku fakaʻamu, ʻamanaki, pea mo tataki ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne fānaú takitaha ke nau fili maʻanautolu. He ‘ikai ke Ne fakamālohiʻi kitautolu. ʻI he meʻaʻofa ʻo e tauʻatāina ke filí, ʻoku fakangofua ai ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú ‘ke nau fili maʻanautolu pē kae ʻikai fakamālohiʻi ke ngāue ʻi ha faʻahinga founga’ [2 Nīfai 2:26].”

ʻOku ou maʻu ha fiemālie lahi ʻi he meʻa hono hoko naʻe lea ʻaki ʻe ʻEletā Lenilaní:

“Neongo pe ko e hā e fuoloa ʻo ʻetau mavahe mei he halá pe mamaʻo ʻo ʻetau ʻauheé, ko e mōmeniti pē ʻoku tau pehē ai ke tau liliú, ʻoku tokoni e ʻOtuá ke tau foki [vakai, ʻAlamā 34:31]. Mei he tafaʻaki ʻa e ʻOtuá, ko ʻetau foki pē ki he halá ʻo fou ʻi he fakatomala moʻoní mo vilitaki atu kimuʻa ʻo tuʻumaʻu ʻia Kalaisi, ʻe hangē pē naʻe ʻikai ke tau mavahé. Kuo totongi ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻetau ngaahi angahalá mo fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he hōloa ʻi he fiefia mo e ngaahi tāpuaki ʻoku hanganaki maí.”7

ʻOku ou ʻilo ʻoku tau fiemaʻu kotoa ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ʻomi ʻe he foi moʻoni ko ʻení ha fakafiemālie lahi kiate au. Neongo ko hoku fatongiá ke akoʻi ʻeku fānaú mo tokoniʻi kinautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá, ka ʻoku ʻikai ko haku fatongia ke fakahaofi au pe ko ʻeku fānaú. Ko e ngāue ia ʻa e Fakamoʻuí, pea ʻokú Ne fakahoko ia ʻi ha founga ʻoku haohaoa. Ko e ngāue ia ʻa e Tamai Hēvaní pea ko Hono nāunaú “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). ʻOku ʻi ai ʻEne palani ʻo e fakamoʻuí maʻa ʻEne fānaú hono kotoa. ʻOku fiemaʻu ke u falala ki Heʻene palaní, kae ʻikai ko ʻeku palaní. Pea kuó u feinga ke manatuʻi ʻokú Ne fai pau ki Heʻene ngaahi talaʻofa ke maluʻi mo fakamālohia hotau ngaahi fāmilí. ʻOku ou tui ʻokú Ne fakaafeʻi maʻu pē ʻeku fānaú ke nau haʻu kiate Ia, pea te Ne fakafiemālieʻi mo fakamālohia au ʻi heʻeku fāifeinga ke fai ʻa e meʻa tatau.

Lēsoni 2: ʻE lava ke hoko ʻa e tatali ki he ʻEikí ko ha feituʻu toputapu.

Naʻá ku ako ʻa e lēsoni hono uá meia Sisitā ʻEimi A. Ulaiti, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Palaimelí, ʻa ia naʻá ne lea he taimi pē ko iá hili ʻa ʻEletā Kulisitofasoní. Naʻá ne akoʻi mai:

“ʻOku faʻa ʻi ai ʻa e taimi ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau hangē pē ko e tangata pipiki mo kolekole ʻi he matapā ʻo e falelotu lahí, ʻo ʻi ai ʻa e taimi—ʻoku tau kātaki pe siʻi ʻetau kātakí—‘ʻi he tatali ki he ʻEikí [ʻĪsaia 40:31].’ ʻO tatali ke fakamoʻui fakaesino pe fakaeloto. ʻO tatali ki ha ngaahi tali ʻe mātuʻaki ongo ki hotau lotó. ʻO tatali ki ha mana.”8

Ko ʻeku lotú ʻi heʻeku ʻalu ki he konifelenisi lahi ko iá ke maʻu leva ʻa e talí ʻi he taimi pē ko iá. Naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai ke hoko ia, ka naʻe ʻikai ke u fakakaukau ki ha lēsoni ʻokú ne akoʻi mai ʻa e mahuʻinga ʻo e tatalí.

Naʻe hoko atu ʻa Sisitā Ulaiti ʻo pehē: “Ko e tatali ki he ʻEikí ʻe lava ke hoko ko ha feituʻu toputapu—ko ha feituʻu ʻo e fakamaʻa mo e fakalelei ʻa ia te tau lava ke ʻiloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha founga loloto mo fakataautaha. ʻOku ala hoko ʻa e tatali ki he ʻEikí ko ha feituʻu ia te tau ʻilo ai ʻoku tau fehuʻi, ‘ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē?’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1]—ko ha feituʻu ʻoku fiemaʻu ai kitautolu ʻi he vilitaki fakalaumālié ke tau ngāueʻi ʻetau tui kia Kalaisí ʻaki ʻetau toutou fili moʻoni Ia.”9

Kuó u fakakaukau lahi ki he meʻá ni talu e ʻosi ʻa e konifelenisi lahi ko iá. Naʻe fiemaʻu ke u ngāue lahi ʻi heʻeku ako ke tatalí, faʻa kātaki ki heʻeku fānaú mo ʻenau ngaahi filí, pea mo falala ʻoku fekumi maʻu pē ʻa e ʻEikí kiate kinautolu. ʻOku ou fakaʻamu naʻe faingofua tatau pē ia mo hano fili ha taimi ke u tui ai pea fakafonu ʻaki ʻa e melinó ʻi he toenga ʻo hoku ngaahi ʻahó, ʻi heʻeku lotua ke fili ʻeku fānaú ke nau kakapa atu ki he Fakamoʻuí pea ngāue ʻaki ʻenau tui kiate Iá. Ka naʻe ʻikai hoko ʻa e meʻa ia ko iá kiate au. Kuo ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi kuo faingofua ange ai ke tukulolo ki he siva ʻa e ʻamanakí mo e loto-foʻí, ke loto-foʻi koeʻuhí he ʻoku hangē “ʻoku ʻikai ke ngāue ʻa e palaní.” ʻOku fiemaʻu ki ai ha ngāue lahi mo ha vilitaki fakalaumālie ke ngāue ʻaki ʻa e tuí mo pukepuke ʻa e ʻamanaki lelei ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku ou sio ai ki heʻeku fānaú ʻoku nau fai ha ngaahi fili ʻoku ʻikai ke hāsino ai ʻa e ngaahi moʻoni fakalangi naʻá ku akoʻi kiate kinautolú. Ka ʻi he ʻaho kotoa pē ʻoku ou fili ai ʻa e ʻamanaki leleí kae ʻikai ko e loto-foʻí, ʻoku ou fili Ia. Pea ke hokohoko pehē atu ai pē.

Kuo hanga ʻe he fefaʻuhi ko ʻení ʻo ʻomi au ke u ofi ange ai ki he ʻOtuá. Kuó ne ʻai ke u tafoki kiate Ia ʻi he lotu. Kuó ne ʻai ke tukutaha ʻeku tokangá ʻi he ako folofolá. Kuó ne fakatafoki au ke u ʻalu ki he temipalé. Ka ko e mahuʻinga tahá, ʻa ʻeku houngaʻia lahi moʻoni ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa ʻi heʻeku fānaú pea naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí koeʻuhí ko kinautolu.

Kuo hoko ʻa e ako ke tatali ki he ʻEikí ko ha feituʻu toputapu kiate au. Kuo hoko ia ko ha aʻusia ke ne fakaleleiʻi au. Kuo fakaloloto ʻeku mahino ki he tokāteliné mo fakamālohia ʻeku tuí mei hono ako ʻo e ngaahi lea ko ʻeni ʻo e konifelenisi lahí mo tukutaha ʻeku tokangá ki hono ako ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou ako ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki ke falala ki he ʻEikí pea mo e palani ʻo e huhuʻi ʻa e Tamai Hēvaní mo kei lotua ke fili ʻeku fānaú ke nau muimui ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. Pea ʻoku ou hanganaki fiefia atu ki he konifelenisi lahi hono hokó ke fakalahi mai e meʻa te u akó mo ʻeku fakamoʻoní.

Lēsoni 3: Kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ha founga ke liliu ai e ngaahi maka tūkiaʻangá ko ha ngaahi maka-tuʻuʻanga.

Ko ha lea hono tolu naʻá ne ʻomi kiate au ha ʻamanaki lelei ʻi he konifelenisi ko iá ʻa e lea ʻa ʻEletā Leli S. Kāsiá. ʻI heʻeku ako ʻa e lea ko ʻení, naʻá ne akoʻi lahi au. Kuó u ako ʻoku tuku ʻe he ʻEikí ke tau aʻusia ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau tafoki kiate Ia. Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Kāsia “ʻoku faingofua pē ʻa e tafaʻaki ʻe taha ʻo e ngaahi faingataʻa he moʻuí ʻi heʻetau hoko ʻo ‘[tuʻu maʻu] ʻia Kalaisí, ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoá’ [2 Nīfai 31:20].

“Ko e konga e taumuʻa ʻo e moʻuí ke fakaʻatā e ngaahi tūkiaʻanga ko ʻení ke hoko ko ha ngaahi meʻa ke tokoni ki heʻetau kaka he meʻa ʻoku ui ko e ‘tuʻunga ʻo e tuí’—ko ha tuʻungá koeʻuhi he ʻokú ne fokotuʻu mai ʻoku ʻikai ke tuʻu maʻu ʻa e tuí. ʻE lava pē ke ʻalu ki ʻolunga pe tō ki lalo ʻo fakatatau ki he ngaahi fili ʻoku tau faí.”10

Kuó u tupulaki mei hono ʻahiʻahiʻi ko ʻeni ʻo ʻeku tuí. ʻI he fakangatangata hoku potó, ʻoku ou loto ke fakahaofi ʻeku fānaú mei he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Ka te u fakaʻikaiʻi nai e tupulaki tatau ko ʻení ki heʻeku fānaú? ʻI he poto lahi ʻo e ʻOtuá, kuó Ne ʻomi ai ha hala ke tau muimui ki ai, ko ʻEne palani ʻo e fakamoʻuí. ʻI heʻetau fononga ʻi he hala ko iá, ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi pole te ne siviʻi ʻetau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa ia ʻatautolu ke fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke muimui kia Kalaisi ʻi he tuʻunga ʻo ʻetau tuí, ʻo fakaʻatā hotau ngaahi ʻahiʻahí ke hoko ko ha ngaahi maka tuʻuʻanga kae ʻikai ko ha ngaahi maka tūkiaʻanga. ʻOku fakamanatu mai ʻe ʻEletā Kāsia ko “ʻetau fakalakalaká ʻoku taʻengata”.11

ʻOku teʻeki ai ke ʻosi e talanoa ki heʻeku fānaú. ʻOku moʻoni e palani ʻo e fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku fiemaʻu ke u tui ki Heʻene palaní mo falala ki Heʻene taumuʻá. ʻI he hokohoko atu hono fakaʻaongaʻi ʻe heʻeku fānaú ʻenau tauʻatāina ke filí, ʻoku ou feinga ke manatuʻi ʻe hokohoko atu hono tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí pea te Ne tokoniʻi kinautolu ke nau foki mai ʻo kapau te nau fili ke fai ia. ʻOkú Ne māfimafi ke fakamoʻui.

ʻOku ou maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi he Lea Fakatātā 3:5–6:

“Falala [ki he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.

“Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻaluʻangá.”

ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ʻoku ʻi ai ha niʻihi kehe ʻoku nau foua hano ʻahiʻahiʻi ʻo ʻenau tuí. Mahalo ʻoku tatau ho tūkungá mo au, pe mahalo ʻokú ke fefaʻuhi koe mo ha ngaahi fehuʻi kehe. Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ke ke ʻave hoʻo ngaahi hohaʻá ki he ʻEikí kimuʻa ʻi he konifelenisi lahí pea hokohoko atu hono ako ʻo e konifelenisi lahí mo e folofolá. Fai ha feinga ke “fanongo kiate Ia,”12 pea falala kiate Ia ke ne akoʻi atu kiate koe ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ke fanongo ki aí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi ke fakahaofi kitautolu mo fakahaofi ʻetau fānaú ʻi heʻetau fili fakafoʻituitui—mo kinautolu—ke tafoki kiate Ia ʻi he tuí.