Liahona
Tali ʻa e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Fakatomalá mo e Fakamolemolé
ʻEpeleli 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē

Tali ʻa e Mālohi Faifakamoʻui ʻo e Fakatomalá mo e Fakamolemolé

Mei haʻane lea ʻi ha fakataha lotu, “Asking, Seeking, and Knocking: A Compassionate Pattern,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻí ʻi he 29 Sānuali 2023. Ke maʻu ʻa e kakato ʻo e leá, ʻalu ki he speeches.byu.edu.

Maʻu ha tali ki ha ngaahi fehuʻi ʻe tolu fekauʻaki mo e fakatomalá mo e fakamolemolé.

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku lotu pea ʻamanaki lelei

ʻI he ngaahi māhina siʻi kuo hilí, naʻá ku fakaafeʻi e fānau ako BYU–Hauaiʻí ke nau fai ha fehuʻi ki ha ʻAposetolo ʻo kau ki heʻenau hohaʻa lahi taha ʻi heʻenau hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá ku fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ki ha ngaahi tefito tatau. Naʻe fekauʻaki ha kulupu ʻe taha mo e fakatomalá pea mo hono fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, ongoʻi taau ke maʻu ʻa e sākalamēnití, mo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú ʻo aʻu ki he taimi ʻoku tau ongoʻi taʻetaau aí. ʻOku ou fie lea ki he tefito ko iá ʻi heni.

ʻE Kei ʻOfaʻi Nai Au ʻe he ʻOtuá Neongo Kuó u Faiangahala?

ʻOku mālie ke fakatokangaʻi ʻoku toki maʻu ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatomalá hili hono maʻu ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí. Tuku pē ke u tala atu, ʻoku kei ʻofa pē ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, neongo haʻatau fai ha fuʻu angahala lahi. ʻOku fakamolemoleʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fakavaivaiʻi ai kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, fealeaʻaki mo e kau taki totonu ʻo e Siasí ʻo ka fiemaʻu, pea fakatomala mo siʻaki ʻetau ngaahi angahalá. ʻI hono fakahoko e ngaahi foungá ni te tau ofi ange ai ki he Fakamoʻuí, ʻa ia te Ne lava ʻo fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he loto-halaiá, mamahí, mo e pōpula fakalaumālie mo fakaesinó.

Ko e Hā ʻOku Ou Kei Ongoʻi Halaia Ai Hili ʻEku Fakatomalá?

ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻoku tau kei ongoʻi halaia aí hili ʻetau fakatomala mei he ngaahi angahala kuo tau faí. Talanoa ki heʻetau Tamai Hēvaní fekauʻaki mo e meʻa ko iá, kae ʼoua te tau fakamahamahalo pē. ʻEke hangatonu pē kiate Ia ʻa e fehuʻí ni. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe ʻosi atu pē ha taimi pea te Ne fakahā atu ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú. Ko au ia, ʻoku ou kei manatu pē ki ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi fehalaāki ʻi he kuohilí. ʻI heʻeku lotua iá, kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí kuo fakamolemoleʻi au, pea ʻoku totonu ke ʻoua te u toe hohaʻa ki he ngaahi meʻa ko iá. Neongo ia, ʻoku ou ongoʻi foki ko e ngaahi manatu ko iá ko ha fakatokanga ia kiate au ke u feinga ke ʻoua naʻá ku toe foua ha ngaahi fehalaāki pehē.

Ko ia, ʻoku ʻikai ko ha meʻa kovi ke kei manatu ki he ngaahi meʻa ko iá. ʻOku fakahaaʻi mai heʻeku kei manatu ki heʻeku ngaahi fehalaāki ʻi he kuohilí ʻa hono ʻofaʻi au ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻEne toutou fakatokanga mai ke u fakamamaʻo mei hano toe foua ʻa e hala ko iá. ʻI heʻetau feinga maʻu pē ke fai hotau lelei tahá, ʻo hā mei heʻetau ngaahi ngāué ʻa e holi ke fakamaʻa ʻa e lotoʻi ipú (vakai, ʻAlamā 60:23), ʻe mole atu leva ʻa e ongoʻi halaiá mo e loto-foʻí. ʻE ʻi ai ha taimi ʻe hangē ʻetau aʻusiá ko ʻAlamaá, ʻa ia naʻá ne fakamoʻoniʻi hili ʻene fakatomalá “naʻá ne kei manatuʻi pē ʻene ngaahi angahalá, ka naʻe ʻikai ke toe fakahohaʻasi mo fakamamahiʻi ia ʻi heʻene manatu ki heʻene ngaahi angahalá, koeʻuhí he naʻá ne ʻiloʻi kuo fakamolemoleʻi ia.”1

Te U Lava ʻo Fakamolemoleʻi Fēfē ʻa e Niʻihi Kehe Naʻa Nau Fakamamahiʻi Aú?

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fehuʻi kuo tuku maí ha ngaahi hohaʻa ʻoku mālie fekauʻaki mo hono fakamolemoleʻi ʻo kinautolu naʻa nau fakamamahiʻi mo fai ha ngaahi meʻa ʻoku kovi kiate kitautolú.

Ko ia, ko ha fehuʻi mālie ʻeni. Tau tokanga taha muʻa ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe niʻihi pea sio ki he founga te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ai kinautolú. ʻI heʻetau ako e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku maʻu ha ngaahi tāpuaki fakalaumālie maʻongoʻonga mei hono fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé, pea kau ai ʻa e melinó mo e ʻamanaki leleí. Mahalo ko e meʻa mahuʻinga taha mei he ngaahi tāpuakí ni ko e lava ko ia ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, ʻi he taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé. ʻOku akoʻi mai ʻe he ʻEikí ko e fakamolemolé ko ha fekau maʻá e kakai kotoa pē pea ʻoku “fiemaʻu [kitautolu] ke tau fakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:10). Neongo ia, mahalo ʻe kei faingataʻa pē.

ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi te tau tuku ʻa e hīkisiá, ilifiá, fakaliliʻá, pe loto ʻitá ke ne fakalotosiʻi kitautolu pea taʻofi ʻetau malava ke ongoʻi ʻa e ʻamanaki leleí. Ka ko e loto-toʻa ke fakamolemolé ʻoku maʻu pē ia ʻe kinautolu ʻoku tui mo falala ki he ʻEikí. Te tau lava ʻi Heʻene tokoní ʻo maʻu ʻa e mālohi ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo tatau ai pē pe naʻe fakahoko ʻe he tokotaha faihalá ha angahala mamafa pe faihala taʻeʻuhinga. ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamolemolé ko hono tukuange atu ʻa hono tukuakiʻi kita ki ha meʻa fakamamahi ʻi he kuohilí. ʻOku toe ʻuhinga foki ia ke tukuange atu ha kavenga mamafa. ʻOku ʻuhinga ia ke laka ki muʻa ʻi he moʻuí.

Fekauʻaki mo hono fakangalokí, ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi “ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ʻa e fakamolemolé ki hano fakangaloʻi naʻe hoko ha faihala pe fakangalingali naʻe ʻikai pē ke hoko ha meʻa pehē. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ke ke fakaʻatā e [ʻulungaanga ngaohikoviá] ke hokohoko atu. ʻOku ʻikai ʻuhinga foki ia ʻoku malava ke toe fakaleleiʻi ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki kotoa pē. Pea ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻe ʻikai fakamaauʻi ʻa e tokotaha faihalá ki he meʻa naʻá ne fakahokó. ʻOku ʻuhinga ia ko e lava ʻa e Fakamoʻuí ʻo tokoniʻi koe ke tukuange ia.”2

Ko ha ngaahi fokotuʻu ʻeni ʻe niʻihi ke tokoni ʻi he foungá ni:

  • Lotua ke maʻu ha loto fakatōkilalo. Ko e fehangahangai ʻo e loto fakatōkilaló ko e hīkisiá, ʻa ia ko e tefitoʻi tatūsiaʻanga ia ʻo ʻetau feinga ke fai ha fakamolemolé. ʻOku taki kitautolu ʻe he hīkisiá ke tau tokanga taha ki heʻetau ongoʻi loto tāngia ki he niʻihi kehé. ʻOkú ne toe ʻai foki ke ʻoua naʻa tau fakatokangaʻi hotau ngaahi vaivaí, fehalaākí, mo e angahalá. Ka naʻe talaʻofa mai ʻa e ʻEikí, “Kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu” (ʻEta 12:27). Pea fakatatau ki heʻetau loto fakatōkilaló mo e tuí, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau hoko ʻo hangē ko Iá mo fakamolemoleʻi moʻoni ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí.

  • Fakahaaʻi ha loto-houngaʻia. ʻOku hanga ʻe hono fakahaaʻi ʻo e loto houngaʻiá ʻo fakaafeʻi kakato mai ʻa e Laumālié ki heʻetau moʻuí, ʻa ia te ne lava ʻo fakavaivaiʻi mo liliu hotau lotó. Fakakaukau ke tauhi ha tohinoa ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke hounga‘ia aí. Sio ki he ngaahi fakafōtunga ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho takitaha. ʻI hoʻo fakatupulaki ha ʻulungaanga ʻo e loto houngaʻiá, te ke lava ʻo maʻu ai ha ngaahi ʻuhinga ke ke houngaʻia ʻi ho ngaahi faingataʻaʻiá.

  • Faʻa kātaki. ʻE fiemaʻu ha kiʻi taimi ka ke lava ke fakamolemole lolotonga hoʻo faingataʻaʻia lahí. Naʻe maʻu ʻe ha fefine ne fakaakeake mei ha vete mali fakamamahi ʻa e faleʻi fakapotopoto ko ʻení mei heʻene pīsopé: “Fakaʻatā pē ha feituʻu ʻi ho lotó ki he fakamolemolé, pea ʻi heʻene hoko mai ha meʻa peheé, talitali lelei ia.” Te ke lava ʻo fakaʻatā ha potu ki he fakamolemolé ʻi he lotu fakamātoato, ako, mo e faʻa fakakaukau. ʻE tokoni foki hoʻo keinanga fakaʻaho ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ke ke ʻunuʻunu ofi ange ai kiate Ia pea te ne ʻomi ʻa e mālohi faifakamoʻui lahi ki hoʻo moʻuí (vakai, 2 Nīfai 31:20; Sēkope 2:8).

  • Fakangaloʻi ʻa e meʻa ʻi he kuohilí. He ʻikai ke toe lava ʻo liliu ʻa e hisitōliá. Ka te ke lava ʻo tukutaha ho iví ʻi he meʻa ʻo e ʻaho ní; he ʻokú ke maʻu he ʻahó ni ʻa e mālohi ke fili ke fakamolemolé. Tuku hoʻo kavengá ki he ʻEikí. ʻOku kamo mai ʻa Kalaisi, “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu” (Mātiu 11:28). Manatuʻi naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono toʻo kiate Ia ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní, ka naʻe toʻo ʻe Kalaisi kiate Ia ʻetau ngaahi mamahí mo e ngaahi vaivaí (vakai, 2 Nīfai 9:21; ʻAlamā 7:11–12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:11). Kapau te ke fakangofua Ia, te Ne lava ʻo fakamaʻamaʻa hoʻo kavengá.

ʻE lava ke faingataʻa hono maʻu e mālohi ke fakamolemolé, ka ʻoku malava ke fakahoko ia ʻe he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí. Ko e moʻoni, ʻi heʻetau fakaava hotau lotó ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻe tāpuekina ʻaki kitautolu ʻa e melinó. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou tali ʻa e mālohi faifakamoʻui ʻo e fakamolemolé.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “Point of Safe Return,” Liahona, May 2007, 101.

  2. ʻOku Malava Nai ke Fai ha Fakamolemole?Tokoni Maʻanautolu ne Ngaohikoviá, Gospel Library.