Liahona
Ko Hono Maʻu ʻo e Fakahaá Kae ʻOua Leva ʻOku Tuʻu Maʻu ʻEtau Tuí
ʻEpeleli 2024


“Ko Hono Maʻu ʻo e Fakahaá Kae ʻOua Leva ʻOku Tuʻu Maʻu ʻEtau Tuí,” Liahona, ʻEpeleli 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻĪnosi

Ko Hono Maʻu ʻo e Fakahaá Kae ʻOua Leva ʻOku Tuʻu Maʻu ʻEtau Tuí

“ʻOku ou poupouʻi koe ke ke fakahoko ʻa e ngaahi sitepu mahuʻinga ke ke fanongo lelei tuʻo lahi ange ai ki he ʻEikí koeʻuhi ke ke lava ʻo maʻu ʻa e fakamaama ʻokú Ne finangalo ke foaki atú.”1 —Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

ʻĪmisi
Ko e lotu ʻa ʻĪnosí

Tā fakatātā ʻa Dan Burr

Ko e talanoa kia ʻĪnosi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko ha maʻuʻanga tokoni maʻongoʻonga ia ki he ako ke “fanongo lelei tuʻo lahi ange ki he ʻEikí,” ʻo hangē ko e faleʻi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní.2 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he talanoa fakafolofola fakaʻofoʻofa mo nounou ko ʻení ʻa e founga ke tau feʻunga ai ke maʻu ha fakahaá, founga ʻoku faʻa hoko mai ai ʻa e fakahaá, mo e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau fekumi ai ki he fakahaá. Te tau lava foki ʻo ako meia ʻĪnosi ki he founga ʻoku hoko ai ʻetau tuí ʻo “tuʻu maʻu taʻe-veiveiua … ʻi he ʻEikí” (ʻĪnosi 1:11) pea ʻoku tau ʻilo te tau mālōlō mo hotau Huhuʻí (vakai, veesi 27).

Ko e Fekumi ki he Fakahaá

Ko ʻeku “fāinga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (veesi 2). ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻĪnosi ʻene feinga ke maʻu ha fakahaá ko ha “fāinga.” ʻOku ʻuhinga ʻeni ki ha faingataʻaʻia pea ʻoku fakapapauʻi mai ai ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, “ʻoku fiemaʻu e ngāué kae maʻu ha fakahā.”3 He ʻikai ke tau lava ʻo ʻamanaki ʻe maʻu ia mei ha ngāue fakavaʻivaʻinga pe siʻisiʻi (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7–8).

“Naʻá ku ʻalu ke tuli ʻa e fanga manu ʻi he ngaahi vaó” (veesi 3). Naʻe maʻu e fakahā ʻa ʻĪnosí ʻi he taimi naʻá ne toko taha ai ʻi he vaotaá, ʻo ne fakahaaʻi mai kiate kitautolu “ko e taimi fakalongolongó ko ha taimi toputapu—ko ha taimi te ne ʻomi ʻa e fakahā fakafoʻituituí mo ʻomi ha nonga.”4 ʻI he hohaʻa ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻa ʻoku fakangatangata ʻe he ʻikai ha taimi fakalongolongó ʻetau malava ke maʻu ha fakahaá, naʻá ne vahevahe ai ʻo pehē: “Naʻe aʻusia ʻe he kakai ʻo e kuonga muʻá ha taimi fakataautaha he ʻikai malava ke teitei aʻusia ia hotau māmani tokolahi mo femoʻuekiná. Naʻa mo e taimi ʻoku tau nofo toko taha ai he ʻaho ní, ʻe lava ke maʻu pē ʻetau fiefiá mo tau femoʻuekina pē heʻetau fanga kiʻi meʻangāue [fakaʻilekitulōnika] ʻoku toʻotoʻo holó, [komipiutá] mo e [televīsoné]. ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetoló, ʻoku ou fie fehuʻi atu: ʻOku ʻi ai nai haʻo taimi fakataautaha?”5

“Ko e ngaahi lea ʻa ia kuó u fanongo tuʻo lahi ki hono lea ʻaki ʻe heʻeku tamaí ʻo kau ki he moʻui taʻengatá … naʻe tō mamafa ia ki hoku lotó” (veesi 3). ʻI he taimi lōngonoa ko ʻení, naʻe kamata ke fakalaulauloto ʻa ʻĪnosi, ʻa ia ko hono ʻuhingá “ke fakakaukauloto mo e fakakaukau lahi ‘aupito, ‘o lahi pē ki he ngaahi folofolá pe ngaahi meʻa kehe ʻa e ʻOtuá.”6 ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he aʻusia ʻa ʻĪnosí ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻI heʻetau fakalaulaulotó, ʻoku tau fakaafeʻi mai ai e fakahā ʻa e Laumālié.”7

“Naʻe holi tuʻu ʻa hoku laumālié” (veesi 4). Hangē ko ha taha ʻoku fuʻu fiekaia ki ha meʻakaí, naʻe holi lahi pe fakaʻamuʻa moʻoni ʻe ʻĪnosi ke ne ʻilo mo aʻusia ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakaʻaiʻai mo fakafeʻungaʻi ʻe he holi ko ʻení ʻa ʻĪnosi ke ne fekumi ke maʻu ha fakahā fakataautaha. Kuo talaʻofa mai ʻe Palesiteni Nalesoni: “Ko e taimi ʻokú ke kakapa hake ai ki he mālohi ʻo e ʻEikí, ʻi hoʻo moʻui ʻaki e mālohi tatau ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻoku melemo, ʻi he taimi ʻoku taufā mo feinga ai ke mānavá, te ke maʻu ʻa e mālohi meia Sīsū Kalaisi. Ko e taimi ʻoku ʻafioʻi moʻoni ai ʻe he Fakamoʻuí ʻokú ke fiemaʻu moʻoni ke ala hake kiate Iá—ʻi he taimi te Ne lava ai ʻo ongoʻi ko e holi taupotu taha ho lotó ke ʻomi Hono mālohí ki hoʻo moʻuí—ʻe taki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi pau ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke faí.”8

“Naʻá ku tangi kiate ia ʻi he fuʻu lotu fakamātoato … ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó … , pea ʻi he hoko mai ʻa e poʻulí naʻá ku kei hiki hake ʻa hoku leʻó ke māʻolunga ko ia naʻe aʻu hake ia ki he ngaahi langí” (veesi 4). ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻa naʻe aʻusia ʻe ʻĪnosí ʻoku fakaafeʻi mai ʻe he lotu fakamātoato mo taʻetukú ʻa e fakahaá. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke hoko ʻeni ʻi ha lotu lōloa ʻe taha. Hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE hā ngali fakaʻofoʻofa ʻa e mahiki vave hake ha meʻa ʻi ha vahaʻataimi nounou, ka ko e ngāngāue lelei ʻi he fakalau atu ʻa e taimí ʻoku lelei lahi ange ia, ʻikai fuʻu fakatuʻutāmaki, pea ʻokú ne ʻomi ha ngaahi ola lelei ange. … ʻOku ngalingali he ʻikai maʻu ʻa e ola fakalaumālie tatau mei he feinga ke lotu tuʻo taha pē ʻi ha ngaahi houa lahí mo e lotu pongipongi mo e lotu efiafi ʻoku fakahoko maʻu pē ʻi ha ngaahi uike lahí.”9

Hangē ko ʻĪnosí, ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻi heʻetau moʻuí he ʻikai ke maʻu ai ʻa e fakahā ʻoku tau fekumi ki aí ʻi he taimi pē ko iá. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻení, ʻoku totonu ke tau muimui ki heʻene sīpingá pea hokohoko atu ʻetau lotu ʻi he tuí mo tatali faivelenga ki he ʻEikí.

Ko e Fakatokangaʻi ʻo e Fakahaá

“Naʻe toe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ki hoku ʻatamaí” (veesi 10). Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĪnosi ko ʻene lotú kuo “aʻu hake ia ki he ngaahi langí” (veesi 4) koeʻuhí he naʻá ne maʻu ha tali mei he ʻEikí. Naʻá ne lekooti ʻo pehē, “Naʻe ongo mai ha leʻo kiate au, ʻo pehē: ʻE ʻĪnosi, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá” (veesi 5). Neongo naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻĪnosi naʻá ne fanongo ki ha leʻo, ka naʻá ne fakamahinoʻi kimui ange naʻe ʻikai ko ha leʻo naʻe ongo ki hono telingá ka ko ha leʻo fakalaumālie ki hono ʻatamaí. ʻOkú ne lekooti ʻo pehē, “Naʻe toe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ki hoku ʻatamaí” (veesi 10).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015), Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ko e ngaahi fetuʻutaki fakalaumālie pelepelengesi mo kinokinoifia ko ʻení ʻoku ʻikai mamata ʻaki ia hotau matá, pe fanongo ki ai ʻaki hotau telingá. Pea neongo ʻoku fakamatalaʻi ia ko ha leʻo, ko ha leʻo ia ʻoku ongoʻi ʻe ha taha, ʻo mahulu hake ʻi ha fanongo ki ai ha taha.”10

ʻOku fakahaaʻi ʻe he aʻusia ʻa ʻĪnosí ko e founga angamaheni taha ʻo e fakahaá ʻoku ʻikai ko e taimi ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻEikí ki hotau telingá pe hā mai ki hotau matá ka ko e taimi ʻokú Ne folofola leʻosiʻi mai ai ʻi Hono Laumālié ki hotau ʻatamaí mo e lotó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3).

ʻĪmisi
Akoʻi ʻe ʻĪnosi ʻa e kakaí

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Fakahaá

“ʻE ʻĪnosi, kuo fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá” (veesi 5). Naʻe maʻu ʻe ʻĪnosi ʻi ha fakahā fakataautaha ʻa e fakamoʻoni kuo fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻe lava ke tau maʻu ʻo fakafou ʻi he fakahaá. Ko hono moʻoní, ko e taimi kotoa pē ʻoku tau maʻu ai ha fakahā ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ko ha fakamoʻoni ia ʻoku liliu hotau lotó pea ʻoku tau ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻo pehē, “Kapau kuó ke ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻahó ni, te ke lau ia ko ha fakamoʻoni ʻoku ngāue ʻa e Fakaleleí ʻi hoʻo moʻuí.”11

“Naʻe kamata ke tuʻu maʻu taʻe-veiveiua ʻa ʻeku tuí” (veesi 11). ʻI hono maʻu ʻe ʻĪnosi ʻa e tāpuaki naʻá ne fekumi ki aí, naʻe hanga leva ʻene ngaahi fakaʻamú ki ha meʻa ʻe taha—ki he lelei fakalaumālie mo e fakamoʻui taʻengata ʻo e niʻihi kehé. Naʻá ne lotua hono fāmili ʻi he kau Nīfaí pea hoko atu leva ki he kau Leimaná. ʻI heʻene lotú, naʻá ne aʻusia ha meʻa toputapu. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻo pehē, “Ko au, ʻĪnosi, ʻi he hili leva ʻeku fanongo ki he ngaahi folofola ní, naʻe kamata ke tuʻu maʻu taʻe-veiveiua ʻa ʻeku tui ki he ʻEikí” (veesi 11).

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo hono maʻu ha fakahā fakataautaha mei he ʻEikí ko hono fakamālohia ʻe he ngaahi aʻusia fakalaumālie ko ʻení ʻetau tui kiate Iá. Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau fanongo ai kiate Iá, ʻoku tupulaki leva ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. ʻI he fakalau ʻa e taimí, ʻe malava ʻe he fakahā hokohokó ʻo ʻai ke tuʻu maʻu taʻe-veiveiua ʻetau tui kiate Iá.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) ʻene aʻusia ʻi he meʻá ni: “‘I heʻeku kei tamasi‘i mo toki kamata ʻi he ngāue fakafaifekaú, ne u toutou ʻalu ʻo kole ki he ‘Eikí ke Ne fakahā mai muʻa ha ngaahi me‘a fakaofo kiate au, koeʻuhi ke u lava ʻo maʻu ha fakamo‘oni. Ka naʻe ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa fakaofo kiate au, ka ne fakahā mai kiate au ʻa e moʻoní, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻo konga siʻi heni mo ha konga siʻi hena, kae ʻoua kuó Ne ʻai au ke u ʻilo ʻa e moʻoní mei he tumuʻaki ʻo hoku ʻulú ki hoku ʻaofi vaʻé, pea kae ʻoua kuo tekeʻi fakaʻaufuli meiate au ʻa e manavasiʻí mo e loto veiveiuá. Naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke Ne fekauʻi mai ha ʻāngelo mei he langí ke ne fakahoko ʻeni, pe ne fiemaʻu ke Ne folofola ʻi ha talupite ʻa ha ʻāngelo leʻo. Ka ʻi he fanafana ʻa e kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtua moʻuí, ne ne foaki mai ai ʻa e fakamoʻoni ʻoku ou maʻú. Pea ʻi he tefitoʻi moʻoni mo e mālohi ko ʻení, te ne foaki ai ki he fānau kotoa ʻa e tangatá ha ʻilo ki he moʻoni ʻe nofo mo kinautolú.”12

“ʻOku hangē ʻenau tuí ko hoʻo tuí” (veesi 18). ʻI he taimi naʻe fuofua fakamolemoleʻi ai ʻa ʻĪnosi mei heʻene ngaahi angahalá, naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakamatalaʻi “ko e meʻa ʻi hoʻo tui kia Kalaisí, ʻa ia kuo teʻeki ai te ke fanongo pe mamata ki ai” (veesi 8). Hili hono maʻu ʻe ʻĪnosi ha ngaahi fakahā lahi angé, naʻe faifai peá ne maʻu ʻa e tui tatau naʻe maʻu ʻe heʻene ngaahi tamaí: “ʻoku hangē ʻenau tuí ko hoʻo tuí” (veesi 18). Naʻe tui ʻa ʻĪnosi kia Kalaisi ʻo hangē ko Līhai, Sēkope, mo Nīfaí, ʻa ia naʻa nau mamata kotoa ki he ʻEikí ʻi ha meʻa-hā-mai. Neongo naʻe maʻu ʻene fakamoʻoní ʻi ha fakahā fakataautaha ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ka naʻe pau ia ʻo hangē pē naʻá ne mamata tonu ki he ʻEikí. ʻOku fakatātaaʻi ʻe he ngaahi aʻusia ʻa ʻĪnosí ha tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e fakamoʻoni ʻa e ʻAposetolo ko Tōmasí ki he Fakamoʻuí: “ʻE lava ke maʻu ʻe ha taha ʻa e tui pe fakamoʻoni tatau pē naʻe maʻu ʻe Tōmasí taʻe te ne ala mo mamata kiate Ia [vakai, Sione 20:29].”13

ʻI he fakaʻosinga ʻo e tohi ʻa ʻĪnosí, naʻá ne lekooti ai ʻe vavé ni haʻane mate pea “te u toki mamata ki hono fofongá” (veesi 27). ʻOku fakamanatu mai ʻe heʻene fakamoʻoni fakaʻosí ʻa e fakamoʻoni fakaʻosi ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–1985) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1985, ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa peá ne pekiá naʻá ne lea fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻo pehē:

“Ko e taha au ʻo ʻEne kau fakamoʻoní, pea ʻe ʻi ai e ʻaho te u ala ai ki he ngaahi mataʻi faʻo ʻi Hono ongo toʻukupú mo Hono ongo toʻukupu kelekelé pea ʻe viviku Hono ongo toʻukupu kelekelé ʻi hoku loʻimatá.

“Ka he ʻikai ke u toe ʻilo lelei ange he taimi ko iá ʻi he meʻa ʻoku ou ʻiloʻi he taimi ní, ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua Māfimafí, ko Ia ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí.”14

“Pea ʻoku vave mai ʻa ʻeku fononga atu ki he potu ʻo hoku mālōlōʻangá, ʻa ia ʻoku ʻi hoku Huhuʻí; he ʻoku ou ʻilo te u mālōlō ʻiate ia” (veesi 27). Naʻe ʻilo ʻe ʻĪnosi ʻi he fakahā fakataautaha ʻe fakahaofi ia ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. ʻOku fakakaukau ha niʻihi ko ha meʻa ʻeni ia he ʻikai ke tau teitei lava ʻo ʻilo ki ai ʻi he moʻuí ni. ʻOku fakakaukau ha niʻihi kehe ia ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻilo ko ʻení ha meʻa fakaofo hangē ko ha ʻaʻahi mai ʻa e Fakamoʻuí. Ka neongo ia, kuo akoʻi mai ʻe he ʻEikí ʻe lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ʻoange ki he kakaí ʻa e talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá ʻo fakafou ʻi heʻenau faivelenga maʻu pē ʻi hono tauhi ʻenau ngaahi fuakavá.15 ʻOku makatuʻunga ʻa e fakapapauʻi fakalaumālie ko ʻení ʻi heʻetau faivelengá: “ʻOku ʻikai ke toe fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní ʻi he taimi ʻoku maumauʻi ai ʻa e ngaahi fuakavá.”16

ʻI heʻetau “vivili atu ki muʻa” ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻo feinga ke “kātaki ki he ngataʻangá,” ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakapapau fakalaumālie ʻi he halá kae ʻoua kuo tau ʻiloʻi ʻi he loto-falala “te [tau] maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20). “ʻOku ui ʻe he folofolá ʻa e founga ko ʻení ko hono fakatuʻumaʻu hotau uí mo hotau filí.”17

Hangē ko ʻĪnosí, ʻi heʻetau fāinga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻi he holi tuʻu hotau laumālié mo e fakalaulauloto hotau lotó, ʻi heʻetau lotu fakamātoato maʻatautolu mo e niʻihi kehé, te tau maʻu ha fakahā hoko mo e fakahā, ʻi hotau ngaahi momeniti fakalongolongó, kae ʻoua kuo tuʻu maʻu ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí pea tau ʻilo te tau mālōlō mo Ia ʻi ha ʻaho.