Liahona
Ko Hono Fakamālohia ʻo e Ongoʻi Nongá ʻi he Ngaahi Vā Fetuʻutakí
ʻEpeleli 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ko Hono Fakamālohia ʻo e Ongoʻi Nongá ʻi he Ngaahi Vā Fetuʻutakí

“ʻI heʻetau muimui ki he Pilinisi ʻo e Melinó, te tau hoko ko ʻEne kau faʻa fakalelei.”1

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

Kimuʻa pea mamahi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Ketisemaní, naʻá Ne fakafiemālieʻi ʻEne kau ākongá ʻaki ʻEne pehē, “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27; vakai foki ki he veesi 26–31).

ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ko e taha ʻo ʻetau ngaahi taumuʻá ke faʻifaʻitaki ki Heʻene sīpingá koeʻuhí ke tau lava ʻo foki ki heʻetau Tamai Hēvaní pea nofo mo Ia ʻo taʻengata.

Naʻe finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau aʻusia ʻa e melinó. Te tau toe poupouʻi fēfē ʻa e melinó ʻi hotau ngaahi vā fetuʻutakí?

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUlise Soalesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI heʻetau feinga ke fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga hangē ko e Fakamoʻuí, ʻe lava ke tau hoko ko e meʻangāue ʻo ʻEne melinó ʻi he māmaní ʻo fakatatau mo e sīpinga kuó Ne fokotuʻú.”2

Ko hono fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga ʻo Kalaisí ko ha founga ia ʻe taha te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e melinó ʻi hotau vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé pea mo kitautolú. ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha ngaahi sīpinga ʻo hono fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū Kalaisi Hono ngaahi ʻulungāngá ke vahevahe atu ʻEne melinó.

Ko e ʻOfa Faka-Kalaisí pea mo e ʻOfá

Hili ha ʻaho ʻe fā mei he pekia ʻa Lāsalosí, naʻe haʻu ʻa Sīsū kia Mele mo Māʻata ʻokú na lolotonga ʻai tauangaʻa. Neongo naʻá Ne ʻafioʻi te Ne fokotuʻu ʻa Lāsalosi mei he maté, ka naʻá Ne manavaʻofa lahi ki he kau fafiné, pea “naʻe tangi ʻa Sīsū” (Sione 11:35). Naʻá Ne fakahaaʻi ʻa e sīpinga maʻongoʻonga ʻo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ʻofa haohaoá mo e loto-fiemālie ke “tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí” (Mōsaia 18:9).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ʻa e tali ki he fakakikihi ʻokú ne uesia kitautolu ʻi he ʻaho ní. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa faka-Kalaisí ke tau ‘fefuaʻaki [ʻetau] ngaahi kavengá’ [Mōsaia 18:8] kae ʻikai ko hono fakalahi ʻo e fefakakavengaʻakí. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ke tau ‘tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē’ [Mōsaia 18:9]—tautefito ki he ngaahi tūkunga puputuʻú. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ʻofa faka-Kalaisí ke tau fakahaaʻi ʻa e founga lea mo e tōʻonga ʻa e kau tangata mo e kau fafine ʻo Kalaisí—tautefito ki he taimi ʻoku fakaangaʻi lahi aí.”3

Neongo pe ko e hā e tūkunga ʻoku tau ʻi aí, te tau lava ʻo fili ke vakai ki he niʻihi kehé mo kitautolu ko ha fānau ʻa e ʻOtuá. Neongo he ʻikai mahino lelei kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku foua ʻe he niʻihi kehé pe mahalo ʻoku kehe ʻetau mahinó mei ha taha kehe, ka ʻe lava ke hokohoko atu ʻetau ʻofa mo tokoniʻi kinautolu ʻi he manavaʻofa mo e ʻofa faka-Kalaisí.

Fakamolemolé

Lolotonga e mamahi ʻa Sīsū he kolosí kimuʻa peá Ne pekiá, naʻá Ne folofola fekauʻaki mo kinautolu naʻa nau kalusefai Iá, “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí” (Luke 23:34).

ʻI he moʻuí ni, ʻe malava ke fakalaveaʻi kitautolu ʻe he niʻihi kehé. Pea ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ko kitautolu ʻoku tau fakatupu ʻa e loto-mamahi ʻa e niʻihi kehé. Kapau he ʻikai ke fakaleleiʻi, ʻe lava ke maumauʻi hotau vā fetuʻutakí ʻe he ngaahi meʻa fakamamahi ko ʻení. Te tau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi ke faʻa kātaki ke fakamolemoleʻi mo fekumi ki he fakamolemolé, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau fai iá, ʻe lava ke aʻusia mo vahevahe ʻe he niʻihi kehé mo kitautolu ʻa e nonga mo e ʻofa ʻoku foaki mai ʻe Kalaisí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “Ko e fakamolemolé ʻoku ʻikai ko ha ngāue tuʻo taha pē ka ko ha founga hokohoko ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e faʻa kātakí, manavaʻofá, mo e mahinó. ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo nau fakamamahiʻi koé. Te ke lava ʻo maʻu ha mālohi meia Sīsū Kalaisi. … ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou manatuʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻo fitungofulu liunga fitú pea fakamolemoleʻi ha taha kuo faihala atu kiate koe. ʻI hoʻo fai iá, ʻe fakafiemālieʻi koe ʻe Sīsū Kalaisi mei he ʻitá, tāufehiʻá, mo e mamahí. ʻE ʻomi ʻe he Pilinisi ʻo e Melinó ʻa e nongá kiate koe.”4

ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi, tautautefito ki he ngaahi meʻa kau ki he ngaohikoviá, “ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ʻa e fakamolemolé ke fakangaloʻi ʻa e faihalá pe fakangalingali naʻe ʻikai teitei hoko ia. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ke ke fakaʻatā e ngaohikoviá ke hokohoko atu. ʻOku ʻikai ʻuhinga foki ia ʻoku malava ke toe fakaleleiʻi ʻa e ngaahi vā fetuʻutaki kotoa pē. Pea ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻe ʻikai fakamaauʻi ʻa e tokotaha faihalá ki he meʻa naʻá ne fakahokó. ʻOku ʻuhinga ia ki he lava ʻa e Fakamoʻuí ʻo tokoniʻi koe ke ke tukuange ia.”5

ʻI heʻetau ngāue ke fakatupulaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí, te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ia ke fakamālohia ʻa e melinó ʻi hotau ngaahi vā fetuʻutakí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni:

“ʻI heʻetau muimui ki he Pilinisi ʻo e Melinó, te tau hoko ai ko ʻEne kau faʻa fakalelei. …

“Kapau ʻokú ke fakamātoato ki hono tokoniʻi ke tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí mo hono langa ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻe tuʻuloa ʻo aʻu ki ʻitānití, ko ʻeni ʻa e taimi ke tuku ai ki he tafaʻakí ʻa e loto-ʻitá. Ko ʻeni ʻa e taimi ke taʻofi ai ʻa e vili kikihi ko hoʻo foungá pē pe ʻikaí. Ko ʻeni ʻa e taimi ke taʻofi ai hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻai ke fakaoloolo atu ai ʻa e niʻihi kehé telia naʻá ke ʻitá. Ko e taimi ʻeni ke tanu ai hoʻomou ngaahi mahafu taú [vakai, ʻAlamā 24:19; 25:14]. Kapau ʻoku fonu hoʻo tōʻonga leá ʻi he lea koví mo e tukuakiʻí, ko ʻeni ʻa e taimi ke liʻaki ai iá [vakai, 1 Kolinitō 13:11]. Te ke tuʻu ko ha tangata pe fefine mālohi fakalaumālie ʻo Kalaisi.”7

ʻI heʻetau hoko ko e kau faʻa fakaleleí, te tau lava ai ʻo mamata ki hono utu ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he Pilinisi ʻo e Melinó, ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.