Liahona
Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí: Hangē ha Ngoue ʻŌlivé
ʻEpeleli 2024


“Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí: Hangē ha Ngoue ʻŌlivé,” Liahona, ʻEpeleli 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Sēkope 5

Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí: Hangē ha Ngoue ʻŌlivé

ʻĪmisi
kakai ʻoku ngāue ʻi ha ngoue

Tala-fakatātā ʻo e Fuʻu ʻAkau ʻŌlivé, tā fakatātaaʻi ʻe Brad Teare

Kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí ko e “meʻa mahuʻinga taha [ia] ʻoku hoko ʻi he māmani ʻi he ʻaho ní”1—pea te tau lava ʻo kau ki ai! Ka ko e hā koā hono ʻuhinga totonu ʻo e tānakí, pea ko hai ʻoku kaunga ki aí? Ko ʻene mahino pē kiate kitautolu ʻa e ngāue mahuʻinga ko ʻení, te tau lava leva ʻo fakapapauʻi lelei ange ʻa e founga te tau takitaha fie tokoni ai ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he talanoa fakatātā ki he ʻakau ko e ʻōlivé ʻi he Sēkope 5 ke fakamahinoʻi ʻeni. Naʻe vahevahe ʻe Sēkope ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení ke tali e fehuʻi ki he founga ʻe hoko ai ʻa e kakai fuakava ʻa e ʻEikí ʻi he kuonga muʻá, “ʻi he hili ʻenau liʻaki ʻa e makatuʻunga malú [ʻa ia ko e Fakamoʻuí], ke nau lava ʻo langa aí” (Sēkope 4:17).

Ko e hā: Ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí ko ha ngāue fakaemāmani lahi ia ke tokoniʻi e fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní ke nau fanongo ki he “pōpoaki ʻo hono toe fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi … [pea] fili maʻanautolu pē ʻo kapau ʻoku nau fiemaʻu ke ʻilo lahi ange.”2 ʻOkú ne toe fakahoko foki ʻa e ngaahi kikite ʻoku fakahaaʻi ai ʻe tānaki fakataha ʻa e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá (ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé pe ko kinautolu ʻoku ohi mai ki he fuakavá ʻo fakafou ʻi he papitaisó) ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Pea ko e konga ʻeni ʻo e teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí. (Vakai, Mōsese 7:61–65).

Sēkope 5: ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngāue ʻa e pulé mo ʻene kau tamaioʻeiki ʻi he ngoue vainé ʻa e fengāueʻaki ʻa e ʻEikí mo ʻEne fānaú ʻi hono fakamoveteveteʻi pea toe tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí (vakai, hangē ko ʻení veesi 76–77).

Ko hai: Tokotaha kotoa pē! ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e tānaki ʻo ʻIsilelí ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá, ʻo tatau pē ʻa e kakai moʻuí mo kinautolu ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. ʻI heʻene peheé, ʻoku ʻuhinga leva ʻa e hingoa “ʻIsilelí ko ha taha ʻoku loto-fiemālie ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene moʻuí.”3

Sēkope 5: ʻOku fakafofongaʻi ʻe he pule ʻo e ngoue vainé ʻa Sīsū Kalaisi (Sihova). ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ʻōlive koló mo honau ngaahi vaʻá ʻa e kakai fuakava ʻa e ʻEikí, pea ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ʻakau vaó mo honau ngaahi vaʻá ʻa kinautolu kuo teʻeki ai ke nau fai ha fuakava mo e ʻEikí. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he kau tamaioʻeiki ʻoku nau tānaki ʻa e ngaahi vaʻá ʻa kinautolu ʻoku nau fakamafola ʻa e ongoongoleleí mo tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá. (Vakai, veesi 3, 70, 72–73.)

ʻO founga fēfē: Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Nalesoní, ko e taimi pē ʻoku tau tokoniʻi ai ha taha ke ne fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau tokoni ai ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.4 Ko e ngaahi founga lelei taha ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí ko e ngāue fakafaifekau taimi kakato, fakahoko e ngāue hisitōlia fakafāmilí, mo hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé. ʻOku kau ʻi he ngaahi founga ʻoku ʻikai fuʻu ʻilongá ʻa hono fakahoko ho uiuiʻi faka-Siasí, hoko ko ha kaungāmeʻa kiate kinautolu ʻoku ʻikai kau ki heʻetau tui fakalotú, taukaveʻi ʻo e tauʻatāina fakalotú, fakakaumeʻa ki ha taha foʻou ʻi he lotú, fai hoʻo fakamoʻoní, tokoni ki he niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá, mo e hoko ko ha taha maʻu lekomeni temipale ʻoku moʻui tāú.

Sēkope 5: ʻOku fakafofongaʻi ʻe hono ʻauhaní, kelí, mo e fakahokó ʻa e ngaahi founga kehekehe te tau lava ai ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú (vakai, veesi 11, 12, 58, 68).

Taimi fē: Naʻe fai pē hono tānaki ʻo ʻIsilelí talu mei he kamataʻangá pea ʻoku hokohoko atu ia ʻi hotau kuongá ko ha konga ʻo e hokohoko atu ke Fakafoki Mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní.

Sēkope 5: ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngāue fakaʻosi ʻi he ngoue vainé ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí pea mo ʻetau teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí (vakai, veesi 62, 77).

ʻI fē: Ko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻoku fakahoko ia ʻi he funga kotoa ʻo e māmaní. “Ko e puleʻanga kotoa pē ko e feituʻu tānakiʻanga ia ki hono kakaí.”5

Sēkope 5: ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngoue vaine ʻa e pulé ʻa e māmaní (vakai, veesi 8, 14).

Ko e hā hono ʻuhingá: ʻI heʻetau tānaki ʻa ʻIsilelí, ʻoku tau fakaafeʻi ai e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau fai ha ngaahi fuakava ʻe fakaʻatā ai ke nau nofo mo honau ngaahi fāmilí ʻi he langí. ʻI heʻetau fakahoko ʻa e ngaahi fuakava ko ʻení ʻi he māmaní, ʻoku fakakoloaʻi ʻaki kitautolu ha mālohi, fiefia, mo ha tokoni fakalangi ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.6

Sēkope 5: Ko e fiefia ko ia ʻoku ongoʻi ʻe he kau tamaioʻeikí mei heʻenau ngaahi ngāue faivelengá, ko e fiefia tatau pē ia ʻoku tau ongoʻi ʻi heʻetau ngāue ke ʻomi ʻa e niʻihi kehé kia Kalaisí (vakai, veesi 71, 75).