Liahona
Ko Hono Tokoniʻi Hotau Ngaahi Fāmilí ke Nau ʻAʻeva ʻi he Māmá mo e Moʻoní
ʻEpeleli 2024


“Ko Hono Tokoniʻi Hotau Ngaahi Fāmilí ke Nau ʻAʻeva ʻi he Māmá mo e Moʻoní,” Liahona, ʻEpeleli 2024.

Ko Hono Tokoniʻi Hotau Ngaahi Fāmilí ke Nau ʻAʻeva ʻi he Māmá mo e Moʻoní

ʻOku tau tokoniʻi nai hotau fāmilí ke nau hanga ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí pea hokohoko atu ʻenau moʻui ʻi ha founga te nau ofi ange ai kiate Kinauá?

ʻĪmisi
pōtalanoa ʻa e fāmilí mo ha ʻōfisa polisi ʻi ha kātoanga

Tā fakatātaaʻi ʻe Casey Nelson

Naʻá ku maʻu mo hoku uaifi ko Nūliá ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí hili ia ha māhina ʻe tolu ʻo ʻema fanongo ki he ongo faifekaú. Naʻe papitaiso kimaua ʻi he 1982. Naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻama fānau he taimi ko iá, ka naʻá ma ako ʻa e mahuʻinga ʻo hono maʻu ha fānaú mo hono akoʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻĀtama ke ne akoʻi ʻene fānaú “kuo pau ke fakatomala ʻa e kakai kotoa pē, ʻi he feituʻu kotoa pē, pe ʻe ʻikai pē te nau teitei lava ʻo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. …

“Ko ia, ʻoku ou fai kiate koe ha fekau, ke ke akoʻi tauʻatāina ʻa e ngaahi meʻá ni ki hoʻo fānaú, ʻo pehē:

“… [Kuo] pau ke toe fanauʻi ʻa kimoutolu ki he puleʻanga ʻo e langí, ʻi he vai, pea mo e Laumālié, pea fakamaʻa ʻa kimoutolu ʻi he totó, ʻa ia ko e taʻataʻa ʻo hoku ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú; koeʻuhí ke fakamaʻa ʻa kimoutolu mei he angahala kotoa pē, pea fiefia ʻi he ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá ʻi he māmani ko ʻení, mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí. …

“Pea ko ʻeni, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe: Ko e palani ʻeni ʻo e fakamoʻuí ki he kakai kotoa pē” (Mōsese 6:57–59, 62).

Kuó u ʻohake mo Nūlia ha fānau ʻe toko nima pea kuo tāpuekina ʻaki kimaua ha makapuna ʻe toko 14. Kuó ma ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e akonaki ko ʻeni mei he kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻo onopōní: “Ko e fiefia ko ia ʻi he moʻui fakafāmilí ʻoku meimei ke toki aʻusia pē ia ʻi he taimi kuo langa ai ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.”1

Ko Hono Fokotuʻu ha ʻApi mo ha Fāmili ʻOku Fakatefito ʻia Kalaisi

ʻOku lahi ha ngaahi founga naʻá ku hoko ai mo Nūlia ko ha paionia ʻi he Siasí ʻi he feituʻu naʻá ma nofo ai ʻi Pueto Likó. Naʻe foʻou ʻa e meʻa kotoa pē kiate kimaua. Naʻe vave ʻema ʻiloʻi ʻe mahuʻinga ʻa e efiafi [fakafāmili] ʻi ʻapí ʻi hono ʻohake homa ʻofefine ʻe toko tolú mo e foha ʻe toko uá.

Naʻá ma fifili he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku hoko nai ha lelei ai. ʻOku ou manatuʻi naʻe ʻi ai ha taha homa ongo fohá naʻe hili hono ʻulú ʻi he sofá kae hiki hono vaʻé ʻo tuhu ki he ʻató. Naʻá ma sio kiate ia mo fifili, “ʻOkú ne ako nai ha meʻa?”

ʻOku aʻu pē ki he taimi ʻoku hangē ai ʻoku ʻikai ke tokanga mai ʻetau fānaú, ʻoku ʻikai ke te teitei ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku nau fakafanongo mo ako aí. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke hokohoko maʻu pē ʻa hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí.

ʻI he ngaahi taʻu kuohili atú, naʻe ʻalu ai homau fāmilí ki ha fakaʻaliʻali. Naʻa mau fiefia ʻi he heka ʻi he ʻū meʻavaʻingá ʻo aʻu ki he poʻulí. ʻI heʻemau lue ki he kaá ke foki ki ʻapí, naʻá ku fā hifo ki hoku kató ʻo ʻiloʻi ʻoku pulia ʻa e kī ki he kaá, falé, pea mo hoku ʻōfisí!

Naʻe fonu ʻa e feituʻu faiʻanga fakaʻaliʻalí ʻi he kakaí, ka naʻa mau ʻilo ha feituʻu lōngonoa (ko e lōngonoa ia te te lava ke maʻu ʻi he lotolotonga ʻo ha fakaʻaliʻali femoʻuekiná) pea naʻa mau tuʻu fakataha ʻo lotu ke maʻu ʻa e kií. Naʻa mau lue atu leva ʻi he fakaʻaliʻalí ʻo kumi a e fatunga kī naʻe puliá.

ʻI heʻemau lue holó, naʻa maʻu sio ki ha polisi. Naʻa mau fakakaukau mahalo pē naʻe maʻu ʻe ha taha ʻa e kií ʻo ʻave ki he polisí. Naʻa mau lue atu ki he polisí ʻo talaange, “Naʻe mole ʻemau kií. ʻOkú ke maʻu nai ia?”

Naʻá ne ʻeke mai pe ko ha kau mēmipa kimautolu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ku kiʻi puputuʻu ʻi he fehuʻi ko iá ka naʻá ku tala ange, “Ko ia.”

Naʻe kole mai leva ʻe he polisí ke u fakamatalaʻi ange ʻa e ʻū kií. Naʻá ku fai ia, peá ne talamai naʻá ne maʻu ʻa e ʻū kií.

“Ko e hā naʻá ke ʻeke ai pe ko ha mēmipa kimautolu ʻo e Siasí?” Ko ʻeku fehuʻí ange ia ʻi heʻene mono mai ʻa e ʻū kií.

Naʻá ne talamai, “Koeʻuhí he ʻoku ʻi ai ha kiʻi foʻi hina lolo ʻi hoʻo tautauʻanga kií. ʻOku tatau tofu pē ia mo e meʻa ʻoku maʻu heʻeku tangataʻeikí. Ko ha mēmipa ia ʻo homou siasí.”

Kuo tāpuekina homau fāmilí ʻe he ngaahi aʻusia pehení ke mau falala ki he Tamai Hēvaní mo ʻiloʻi ʻoku ʻiate kimautolu ʻa e Fakamoʻuí pea te ne tokoniʻi kimautolu.

ʻOku fiemaʻu ki hono fokotuʻu ha ʻapi mo ha fāmili ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí, ha mātuʻa ʻoku nau tauhi fakamātoato ʻenau tukupā ki he meʻa kuo ui ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e “mātuʻa anga māʻoniʻoni mo mahino.”2 ʻE lava ke ʻiloʻi ʻe heʻetau fānaú ʻa e mahuʻingamālie ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kiate kitautolu ʻi heʻetau fāifeinga ke moʻui ʻaki ia “ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9).

ʻOku ʻAonga Ki Ai ʻa e Ngāue Kotoa Pē

ʻI he taimi naʻe kamata semineli ai homa ʻofefine lahi tahá, naʻe faʻa ʻave ia ʻe Nūlia ʻi he houa pongipongí. Naʻe ʻuhinga ʻeni naʻe pau leva ke u tokangaʻi ʻa e toenga ʻo e fānaú. Naʻá ku tokoni ke nau teuteu, naʻa mau kai pongipongi, peá u ʻave leva kinautolu ki he akó.

Hili ha kiʻi taimi nounou, naʻá ku fakakaukau, “ʻOku ʻikai ke ʻaonga ʻa e seminelí! ʻOku māvahevahe ʻa e fāmilí. ʻOku ʻikai ke mau kakato mai ki he kai pongipongí.”

Naʻe pehē ʻeku ongó kae tālunga mo ʻeku sio ki he ako folofola toko taha pē hoku ʻofefiné ʻi ha pō ʻe taha. Naʻá ku matuʻaki fiefia mo houngaʻia ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha ʻoku tui ki he seminelí! Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe uiuiʻi ʻa Nūlia ke faiako ʻi he semineli pongipongí. ʻI heʻene hū ki he ʻapiako laó, naʻá ku fetongi ia ʻo faiako ʻi ha taʻu ʻe ono. Naʻe hoko ia ko ha feilaulau, ka naʻá ku maʻu ʻa e tāpuaki ʻo hono akoʻi kotoa ʻema fānaú ʻi he seminelí.

ʻE lava ke moveuveu ʻa e moʻuí he taimi ʻe niʻihi, ka ko hono tokoniʻi ko ia hotau ngaahi fāmilí ke nau ʻaʻeva ʻi he māmá mo e moʻoní—ko e ngāue lelei taha ia te tau lava ʻo faí. ʻI he meʻa kotoa ʻoku tau faí, tau fakahaaʻi muʻa ki hotau fāmilí ʻoku mahulu hake ʻa e ongoongoleleí ʻi he leá ʻataʻatā pē. Ko e meʻa ia ʻoku tau moʻui ʻaki ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku ʻikai te ke teitei ʻiloʻi ʻa e founga ʻe tāpuekina ai ho fāmilí ʻe hoʻo ngaahi ngāué ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí.

ʻOku ʻIkai Fiemaʻu ke Tau Haohaoa

Kuó ma feinga mo Nūlia ʻaki homa lelei tahá ke akoʻi homa fāmilí, ʻo hangē ko hono akoʻi ʻe Līhai ʻene fānaú, ke “ʻā hake” ʻo “ʻai ʻa e teunga tau ʻo e māʻoniʻoní” (2 Nīfai 1:23), ka ko hono moʻoní kuo ʻikai ke ma haohaoa maʻu pē ʻi hono fai iá. Kuó ma fai ha ngaahi fehalaaki ʻi he fonongaʻangá.

ʻOku ou houngaʻia ʻi he ngaahi lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sēmisi R. Lasipani ʻo e Kau Fitungofulú: “E lava ha mātuʻa pē ʻo fakamoʻoni, ko e mamahi ko ia ʻi heʻetau ngaahi fehalaākí ʻoku ʻikai ko e ilifia pē ʻi hotau tauteá ka ko e ilifia naʻa kuo tau fakangatangata e fiefia ʻa ʻetau fānaú pe taʻofi ʻi ha faʻahinga founga ʻa ʻenau ʻilo mo mahino kiate kinautolu ʻa e moʻoní. Ko e talaʻofa nāunauʻia ʻo e feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻi heʻene fekauʻaki ko ia mo ʻetau ngaahi fehalaaki ko e mātuʻá, ʻoku ʻikai ke Ne fakahalaiaʻi ʻetau fānaú pea talaʻofa mai ʻa e fakamoʻui kiate kinautolu. Pea aʻu ki heʻenau faiangahala ki he māmá—hangē ko ia ʻoku tau fakahoko kotoá—ʻoku mafao mai Hono toʻukupu ʻaloʻofá pea te Ne huhuʻi kinautolu ʻo kapau te nau sio kiate Ia pea moʻui.”3

ʻĪmisi
fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí

Tataki Kinautolu kia Kalaisi

ʻE fehangahangai ʻa e toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú—taautaha pe ʻosi mali—mo ha ngaahi fehuʻi lahi. Mahalo te nau vakai ki he hisitōlia ʻo e Siasí pe tokāteliné pea ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi pe tālaʻa. ʻOku lahi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni falalaʻanga ʻa e Siasí ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ha ngaahi tali, kau ai ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú, ngaahi makasini ʻa e Siasí, Kau Māʻoniʻoní, mo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí. Ko e taupotu tahá, ʻoku nau maʻu ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo onopōní ʻa ia te ne fakalahi ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

Kapau te ke fakakaukau ki he ongoongoleleí ko ha fuʻu ʻakau, ʻe lava ke fakafofongaʻi ʻe he laú mo e ngaahi vaʻá ʻa e hisitōlia pe ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e Siasí. Neongo ʻoku mahuʻinga, ka ʻoku ʻikai ke nau foaki ʻa e moʻuí ki he fuʻu ʻakaú. Neongo ia, ka ko e ngaahi aká ʻokú ne fakamaʻu ʻa e fuʻu ʻakaú ki he kelekelé, ʻokú ne ʻai ke tuʻu hangatonu mo tuʻu maʻu, pea ʻokú ne mimisi ʻa e vaí, minuloló, mo e iví ke ne fakamālohia mo fafanga ʻa e fuʻu ʻakaú kakato. Ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e aka ki he fuʻu ʻakau ko e ongoongoleleí. Ka ne taʻeʻoua Kinaua, he ʻikai ke teitei tuʻu maʻu pe moʻui ʻafaʻafa ha meʻa.

ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻa, kui, pe kāinga ofí, ʻoku totonu ke tau tokoniʻi maʻu pē ʻa e niʻihi kehé ke nau fekumi ki he tupuʻanga ʻo e moʻoni kotoa pē. ʻOku tau akoʻi nai hotau fāmilí ke nau hanga ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí pea hokohoko atu ʻenau moʻui ʻi ha founga te nau ofi ange ai kiate Kinauá?

ʻIkai ha Fiefia ʻe Lahi Ange

Naʻe fakahā ʻe he ʻAposetolo ko Sioné ʻo pehē, “ʻOku ʻikai haʻaku fiefia ʻe lahi hake, ka ko ʻeku fanongo ʻoku ʻaʻeva ʻeku fānaú ʻi he moʻoní” (3 Sione 1:4). Neongo ʻetau ngaahi feinga lelei tahá, ka ʻe ʻi ai ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e fāmilí te nau fili ke mavahe mei he ongoongoleleí ʻi ha vahaʻataimi. Kuó ma aʻusia ʻeni ʻi homau fāmilí tonu. Kuó ma maʻu ha fakafiemālie ʻi he pōpoaki ko ʻeni meia ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻE lava ʻe he ngaahi mātuʻa ko ia ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻenau ngaahi fuakava ʻi he ongoongoleleí, talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo ngāue faivelengá, ʻo takiekina ʻenau fānau kuo hē atú ke nau aʻusia honau fakamoʻuí. …

“… Te nau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi talaʻofa ʻo e tataki mo e mālohi fakalangí, ʻo fakafou ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi heʻenau feinga ko ia ke tokoniʻi e kau mēmipa honau fāmilí ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.”4

Kuó ma maʻu mo Nūlia ha fiefia lahi ʻi heʻema fānaú mo e makapuná. ʻOkú ma fakatauange te nau manatuʻi ʻa e “ngaahi lea ʻa ia kuo [nau] fanongo tuʻo lahi ki hono lea ʻaki ʻe [heʻenau mātuʻá mo ʻenau ongo kuí] ʻo kau ki he moʻui taʻengatá pea mo e fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní” (ʻĪnosi 1:3).

ʻOku ʻikai ke faingofua maʻu pē hono tokoniʻi hotau ngaahi fāmilí ke nau ʻaʻeva ʻi he māmá mo e moʻoní, ka ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe fakafiefia lahi ange ka ko e mamata ki heʻenau ʻaʻeva ʻi he maama mo e moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.