Liahona
Naʻe ʻIkai Tuku Ke U Tuēnoa
ʻEpeleli 2024


“Naʻe ʻIkai Tuku Ke U Tuēnoa,” Liahona, ʻEpeleli 2024.

Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Naʻe ʻIkai Tuku Ke U Tuēnoa

Naʻá ku ʻiloʻi ʻe lava ke hoko ʻa e lotú ko e taha ia ʻo ʻetau ngaahi maʻuʻanga tokoni maʻongoʻonga tahá.

ʻĪmisi
fefine ʻi ha mohenga ʻi he falemahakí, pea ʻi he ongo tafaʻakí ʻoku ʻi ai ʻa e husepānití mo e tokotaha ngāue fakatekinikalé

Tā Fakatātaaʻi ʻe Stephanie Hock

Naʻá ku lotua mo hoku husepānití ke toe ʻi ai haʻama pēpē pea naʻá ma toki ʻiloʻi kimui ʻoku ou feitama. ʻOku ʻikai lava ke fakamatalaʻi lelei ʻe he “fiefiá” ʻa e ongo naʻá ma maʻú. Naʻe tānaki mai ki heʻema nēkeneká ʻa e ongoongo ko ia ʻoku feitama ʻa hoku kaungāmeʻá pea ʻe fāʻele ia ʻi ha ʻaho ʻe taha kimuʻa ʻiate au, pea ʻe fāʻele hoku tokoua ʻi he fonó hili ha ʻaho ʻe fā ʻo ʻeku fāʻelé. ʻI he taimi pē ko iá, naʻa mau kamata palani leva ʻa e ngaahi ʻaho te mau fetaulaki ai ke vaʻinga ʻemau fānaú.

Ka ʻi he hili ha uike ʻe hiva ʻo ʻeku feitamá, naʻe kamata ke u hamu. ʻI heʻema ilifiá naʻe leleakiʻi au ʻe hoku husepānití ki falemahaki ke fai ha fakaʻata. ʻI heʻeku ʻapoinimení, naʻá ku toutou sio pē ki he monitoá mo ʻeke ki he tokotaha ngāue fakatekinikalé pe ʻoku sai pē ʻeku pēpeé. Naʻe ʻikai ke ne tali mai ka naʻá ne fulihi ʻa e monitoá ke ʻoua ʻe hanga mai kiate au.

Naʻe ʻikai ke u loto ke u fakatuʻatamaki, ka ʻi he taimi naʻe mavahe ai ʻa e tokotaha ngāue fakatekinikalé mei he lokí, naʻá ku ongoʻi manavahē. Naʻe kamata ke u lotu ʻi ha founga naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi te u malava ʻo lotu ai, naʻá ku kole ha meʻa—ha faʻahinga meʻa pē—te ne lava ʻo ʻomi ʻa e fiemālié.

ʻI he taimi pē ko iá, naʻe kāpui au ʻe ha ongo māfana peá u ongoʻi ha “kihiʻi leʻo mālie” (1 Ngaahi Tuʻi 19:12) ʻokú ne fakapapauʻi mai kiate au ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻá ku ongoʻi fiemālie mo nonga ʻi heʻeku tatali ke ʻomi ʻe he toketaá ha talí.

ʻI he taimi naʻe aʻu mai ai ʻa e toketaá, naʻá ne tala fakalelei mai kiate au mo hoku husepānití kuo mālōlō ʻema pēpeé. ʻI he taimi pē ko iá, naʻá ku toe ongoʻi ʻa e ongo māfana ʻo e ʻākilotoa au ʻe he Laumālié. Naʻá ku loto-mamahi, ka naʻe ʻikai haʻaku veiveiua ki he ongo naʻá ne fakafiemālieʻi aú.

ʻI heʻeku loto-mamahi ʻi he ngaahi uike hono hokó, ka naʻá ku tafoki ʻo toutou lotu ki heʻeku Tamai Hēvaní. Naʻe ʻikai pē ke teitei mavahe meiate au ʻa e ongoʻi nonga mo fakapapau ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea naʻá ku ʻiloʻi naʻe tokangaʻi au ʻe he ʻEikí. Naʻá ku maʻu ha ʻilo lahi ange ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻeku ongoʻi ʻa e lolo faifakamoʻui ʻa e Fakamoʻuí. ʻI he ngaahi ʻaho ne u ongoʻi ai he ʻikai ke u lava ʻo ngāué, naʻá ku ongoʻi hono poupouʻi hake au ʻe he kau ʻāngeló.

Naʻá ku lotua mo hoku husepānití ke kei hokohoko atu pē ʻa e hono fakafiemālieʻi kimauá. Naʻá ma kei loto-mamahi lōua pē, ka naʻe ʻikai pē ke ma teitei tālaʻa ʻe malava ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakafiemālie mo fakanonga kimaua ʻaki ʻEne Fakaleleí.

Naʻe matuʻaki faingataʻa ʻaupito ʻa e aʻusia ko ʻení. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi taimi naʻe hangē naʻe fuʻu tōtuʻa ia ke kātekiná. Ka ʻoku ou houngaʻia moʻoni koeʻuhí ko e vā fetuʻutaki naʻá ku fakatupulaki mo ʻeku Tamai Hēvaní pea mo hoku Fakamoʻuí ʻi he aʻusia ko ʻení. ʻE lava ke hoko ʻa e lotú ko e taha ia ʻo ʻetau ngaahi maʻuʻanga tokoni maʻongoʻonga tahá.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tokangaʻi moʻoni ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne fānaú pea he ʻikai ke Ne tuku mo Hono ʻAló “ke [tau] tuenoa” (Sione 14:18).