Liahona
Fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻi he Lotu
ʻEpeleli 2024


Fakaʻilekitulōnika Pē: Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Taki ʻo e Siasí mei he Mītia Fakasōsialé

Fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻi he Lotu

Vakai ki he meʻa kuo akoʻi ʻe he kau palōfitá, kau ʻaposetoló, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé ʻo kau ki he lotú.

ʻĪmisi
Ko e lotu ʻa Kalaisí

Fetuʻutaki Fakalangi, tā fakatātā ʻa Yongsung Kim

ʻI he lahi ʻa e ngaahi mafasiá, fehuʻí, pe hohaʻa ʻi heʻetau moʻuí, ko ha meʻa fakafiefia ʻa e malava ke lotu ki heʻetau Tamai Hēvani angaʻofá ke maʻu ha tataki, mālohi, ʻamanaki lelei, tui, mo e fakafiemālie! Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻoku ʻatā ʻa e tāpuaki ko ʻení ki he taha kotoa:

“ʻOku lava ke tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ʻi he lotú. Pea kuó Ne ʻai ia ke faingofua pehē. Te tau lava ʻo lotu kiate Ia ʻi ha faʻahinga taimi pē. ʻOku ʻikai ke fiemaʻu ki ai ha meʻangāue makehe ia. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau moʻui lelei pe totongi ha paʻanga fakamāhina.”1

Naʻe toe pehē foki ʻe Palesiteni Nalesoni:

“Naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻoku tau lotu ki ha Tamai poto ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻú, kimuʻa pea tau kole kiate Iá [vakai, Mātiu 6:8]. …

“He ʻikai tali kotoa ʻetau ngaahi lotú ʻo hangē ko ia ʻoku tau fakaʻamu ki aí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e talí ko e ʻikai. ʻOku ʻikai totonu ia ke tau ofo. ʻOku ʻikai tali ʻio ʻe he mātuʻa ʻofa he māmaní ki he kole kotoa pē ʻa ʻenau fānaú. …

“ʻOku totonu ke tau lotu ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní [vakai, Hilamani 10:4–5]. ʻOkú Ne finangalo ke siviʻi, fakamālohia, mo tokoniʻi kitautolu ke tau aʻusia hotau tuʻunga malava kakató.”2

ʻI heʻetau feinga ke ʻilo lahi ange ki he founga e tokoni ʻa e lotú ke tau ʻunu ʻo ofi ange ki he Tamai Hēvaní pea hoko ʻo hangē ange ko Iá, ʻe lava ke tokoni ʻa e ngaahi pōpoaki ko ʻeni kimuí ni ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he mītia fakasōsialé.

Ui ki he ʻOtuá ke maʻu ʻa e Mālohi ʻOkú Ke Fiemaʻú

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“Faʻa lotu. Ui ki he ʻOtuá ke maʻu ʻa e mālohi ʻokú ke fiemaʻú ʻi hoʻo ngāue faivelenga ke ke hoko ko ha sīpinga lelei ange kiate koé—ko ha ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi, ko ha ivi tākiekina lelei ange ʻi he māmaní. Ka ‘ko kinautolu ʻoku tatali ki [he ʻEikí] ʻe fakafoʻou honau mālohí; te nau puna hake ʻaki ʻa e kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkale; te nau lele kae ʻikai vaivai; pea te nau ʻeveʻeva kae ʻikai pongia’ (ʻĪsaia 40:31).”

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, Jan. 1, 2023, facebook.com/russell.m.nelson.

Lotua ha Fakahinohino ke Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“ʻI he ʻAho Lotu Fakafonua ko ʻení, kuó u fakalaulauloto ai ki he tupulaki ʻo e ʻuhinga ʻi hotau sosaietí ʻa e kupuʻi lea ʻngaahi fakakaukaú mo e ngaahi lotú.ʼ Ki ha tokolahi, ʻoku kei hoko pē ʻeni ko hano fakahaaʻi moʻoni ʻo e fie kaungā mamahí mo e tokangá. Ki ha niʻihi kehe, ʻoku lau ia ko ha tōnounou ʻi he fehangahangai mo e faingataʻá.

“ʻOku ou maʻu ha tui mālohi ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá ʻa hono lotua ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá; ko hono moʻoní, ʻokú Ne fekauʻi ke tau tafoki kiate Ia pea lotua ʻa e niʻihi kehé! Ka neongo ia, ʻi heʻeku aʻusia fakatāutahá ko e taimi ʻoku ou kole ai ki he ʻOtuá ʻi he lotu ke maʻu ha fakahinohino ki he meʻa te u lava ʻo fai ke tokoni ke ngāue fakaetauhi, hiki hake, ʻofaʻi, mo poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ʻokú Ne tali ʻa e ngaahi lotu ko ʻení ʻaki ha ngaahi meʻa pau mo faingofua te u lava ʻo fai ke tāpuekina ai ha taha ʻo ʻEne fānaú.

“ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki he founga ʻe lava ke hoko ai hoʻomou ngaahi fakakaukaú mo e lotú ko ha founga ke tokoniʻi mo tataki ai kimoutolu ʻe he ʻOtuá ki he ngaahi ngāue leleí, manavaʻofá, mo e angaʻofá. Fakakaukauloto ki he lelei te ke lava ʻo fai ʻi he māmaní—pea ʻi ho fāmilí, ʻapiakó, mo e ngāueʻangá. ʻI heʻetau feinga ke hoko ko Hono nima fakamoʻui mo fietokoní, te tau hakeakiʻi moʻoni ʻa e ʻEikí.”

Palesiteni Russell M. Nelson, Facebook, May 5, 2022, facebook.com/russell.m.nelson.

Fekumi ki ha Fakahā mei he ʻOtuá

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau lau eni he ʻahó ni ʻoku nau ongoʻi ha fiemaʻu vivili ki he tāpuaki ʻo e fakahā fakataautaha mei heʻetau Tamai Hēvani ʻofá.

“Kiate kinautolu ʻi ha feituʻu ʻi he māmaní ʻoku hoko ai ha tau fakalilifu, ko ha fiemaʻu vivili ia ke ʻilo pe ʻe hiki honau fāmilí ki ha feituʻu malu ange pe nofo pē he feituʻu ʻoku nau ʻi aí. Pea ki ha niʻihi tokolahi ko e lotu ke ʻilo ʻa e founga ke tokoni ai ki he ʻEikí ki hano fakahaofi ha sipi hē.

“ʻOku tau ʻiloʻi kotoa he ʻikai ke feʻunga ʻa e anga e vakai mo e poto ʻo e tangatá ke maʻu ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻo e moʻuí. ʻOku tau fie maʻu e fakahā mei he ʻOtuá. Pea he ʻikai ke tau fie maʻu ha fakahā pē ʻe taha ʻi he taimi puputuʻú, ka ʻoku tau fie maʻu ke toutou hoko ia.

“ʻOku fanongo ʻa e Tamai Hēvaní ki hoʻo lotú. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho hingoá. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, mo hotau Huhuʻí. ʻOku ou palōmesi atu ʻokú Ne lilingi mai ha fakahā kiate kitautolu kotoa ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau fekumi ki Heʻene tatakí.”

Palesiteni Henry B. Eyring, Facebook, July 16, 2023, facebook.com/henry.b.eyring.

Fakahaaʻi ʻEtau Fakaʻamu ke ʻUnu ʻo Ofi ki he Tamai Hēvaní

ʻĪmisi
ʻEletā Dieter F. Uchtdorf

“ʻOku tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku tau ʻi aí, te tau lava ʻo ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá ʻi he ʻahó ni. Fakatauange te tau maʻu ha loto-fakatōkilalo; fakatauange te tau lotu ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻaki hotau lotó kotoa pea fakahaaʻi ʻetau holi ke toe ofi ange kiate Ia mo ako ʻiate Iá.”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, Apr. 22, 2023, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

Fai ha Fepōtalanoaʻaki Fakamātoato mo e Tamai Hēvaní

ʻĪmisi
ʻEletā Dieter F. Uchtdorf

“Ko e taha ʻemau fuofua fakataha ʻi ʻInitiá ko ha fakataha lotu ʻa e Siteiki Niu Telí pea naʻe ongo moʻoni ʻa e fua lotú—ki hoku lotó—mo e loto ʻo Halietá.

“Naʻe fai ʻa e lotú ʻe Sisitā Tolofī ʻIlisapeti Meila, ko ha tautapa fakamātoato ia ʻa ha fānau haohaoa ʻa e ʻOtuá ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻo ne fokotuʻu ai ha ʻātakai fakalaumālie lelei ki he ngaahi pōpoaki ʻo e efiafí.

“Naʻá ne kamata ʻaki ha fakatangi ki he Tamai Hēvaní ke fakamālohia ia ʻo hangē ko ha fuofua taimi ia ʻi heʻene moʻuí ke ne fai ai ha lotu ʻi ha tūkunga pehē. Naʻá ne lea fakamātoato ʻaki e fakaʻamu ʻa hono lotó, ʻKātaki ʻo tokoniʻi au, ke ʻoua naʻá ku faingataʻaʻia ʻi hano fai atu ha kiʻi lotu nounou kiate koe.’

“ʻI hono fakamatalaʻi ʻene aʻusiá, naʻe pehē ʻe Sisitā Meila ko ʻene fiemaʻú pē ke ‘talanoa ki he ʻOtuá’ koeʻuhí he naʻá ne ‘fuʻu ilifia moʻoni.’ Naʻá ne ongoʻi ʻa e Laumālié ko hano tuku mai ia ʻo ha tokoni fakalangi ko ha tali ki heʻene lotú. ʻI he ʻosi ʻene ilifiá, naʻe ʻomi ʻe heʻene lotú ha Laumālie mālohi, ʻo fakafonu ʻaki ʻa e fale fakatahaʻangá.

“Naʻe ongo moʻoni ʻene kiʻi lotu faingofua mo fakamātoató ki ha niʻihi tokolahi. Naʻá ku ʻiloʻi ko e meʻa naʻa mau fanongo ki aí ko ha fepōtalanoaʻaki fakamātoato moʻoni ia mo e Tamai Hēvaní. ʻIkai nai ko e ʻuhinga ia ʻo e lotú?

“Naʻá ku toki ʻiloʻi kimui ko e lotu ʻa Sisitā Meilá naʻe makatuʻunga ia mei ha fakamoʻoni kuo tupulaki mai talu mei he 2011 ʻi he taimi naʻá ne fuofua feʻiloaki ai mo e ongo faifekaú ʻi he ʻapi ʻo hono kaungāmeʻa ʻi Niu Telí. Naʻe ongo kiate ia ʻa e anga e talanoa ʻa e ongo faifekaú kia Sīsū Kalaisí. Naʻá ne papitaiso ʻi he 2012 mo hono ongo ʻofefine mo ha foha ʻoku faingataʻaʻia fakaesino.

“ʻI ha talanoa fiefia mo Sisitā Meila hili ʻa e fakatahá, naʻá ne kole mai ke u lotua hono fohá, peá u palōmesi fiefia ange te u fai ia. ʻOku fakataipe mai ʻe heʻene tui ki he lotú ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ni ʻi ʻInitiá.”

ʻEletā Dieter F. Uchtdorf, Facebook, Feb. 13, 2023, facebook.com/dieterf.uchtdorf.

Lotu ke Hoko ko ha Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá

ʻĪmisi
ʻEletā Ronald A. Rasband

“Naʻá ma toki fakamanatua mo Melanī mo homa fāmilí ʻa e taʻu ʻe 50 ʻo ʻema nofo malí, ʻaki ʻa e ʻeva ki he ngaahi hala ʻo e fonua naʻe fakatapui ʻe hotau Fakamoʻuí.

“Koeʻuhí ko ha ʻeva fakafāmili pē ʻeni—ʻo ʻikai ko ha fatongia faka-Siasi—naʻá ku loto ke u hoko ko ha tamai mo ha husepāniti mo toe fakahoko foki hoku uiuiʻi ko ha ʻAposetolo ko ha fakamoʻoni makehe ʻo e ʻEikí, ʻi ha feituʻu pē te u ʻi ai. Naʻá ku lotua ke foaki mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi aʻusia mo ha kakai ʻi hoku halá koeʻuhí ke u lava ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú—pea naʻá Ne fanongoa ʻeku lotú.

“Ko e taha ʻo e ngaahi sīpinga peheé ko ha kulupu ʻo ha kau ngāue tokoni ʻofa fakaetangata kei talavou. Naʻe fakaʻohovale ʻemau fetaulaki mo e konga lahi ʻo e kau mēmipa ʻo e kulupú ni ʻi Sesalia ʻi Filipai. Naʻá ku fakamoʻoni kiate kinautolu ʻo hangē ko hono talaki ʻe he kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá ko Sīsū ʻa e Kalaisi moʻoní mo e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea te u lava foki ʻo fai mo e fakamoʻoni molumalu tatau Pea ʻoku ou fai ia ʻi he loto fakatōkilalo!

“ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe kamata ʻaki haʻaku lotu ʻi he pongipongí ke u lava ʻo fetaulaki mo ha taha ʻokú ne fiemaʻu ʻeku ʻofá pe fakamoʻoní, pea ke tataki tonu au ki ai. Naʻe tāpuni ʻa e feituʻu naʻa mau palani ke maʻu meʻatokoni hoʻatā aí, ko ia naʻa mau toe ʻalu leva ki ha feituʻu ʻe taha. Naʻe taimi siʻi pē ʻemau tangutu hifó, mo e aʻu kotoa mai ʻa e kulupu ʻo e kau ngāue tokoni ʻofa fakaetangata kei talavou ʻi he ʻaho ki muʻá. Naʻe liliu foki mo e feituʻu naʻa nau palani ke maʻu meʻatokoni hoʻatā aí. Naʻa mau toki ʻilo naʻe ʻi ai ha taha ʻo e kau talavoú naʻe tangi ʻi he pō kimuʻá koeʻuhí ko e ʻikai ke ne maʻu ha faingamālie ke feʻiloaki mo ha ʻAposetolo. Naʻe fakatou ongona ʻema lotú, pea hanga ʻe he ʻOtuá ʻo ʻai ke ma fetaulaki—ke faingamālie ai ha taha fakafoʻituitui.

“ʻOku ongona ʻe he ʻOtuá ʻetau lotú. ʻOkú Ne tali e lotu ʻa e tokotaha fakafoʻituituí. ʻOkú Ne tataki ʻa e meʻa kotoa pē ʻi heʻetau moʻuí, ʻaki ha fokotuʻutuʻu fakalangi. ʻOkú Ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu hono kotoa. Hangē pē ko e ngāue naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi maʻanautolu ʻi he Fonua Tapú he taʻu ʻe 2,000 kuohilí, ʻokú Ne fai ʻa e meʻa tatau maʻatautolu ʻi he ʻahó ni, ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai.

“ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku hoko ko ha fakamoʻoni ki Hono mālohí mo ʻEne ʻofá, pea malava ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē maʻanautolu ʻoku tuí. Fakatauange ʻe hoko pehē kiate kitautolu takitaha ʻi heʻetau tuku ʻetau moʻuí mo e ʻamanakí ki Hono toʻukupú.”

ʻEletā Ronald A. Rasband, Facebook, July 30, 2023, facebook.com/RonaldARasband.

ʻAve Hoʻo Ngaahi Fehuʻi Fakamātoató ki he Tamai Hēvaní ʻi he Lotu

ʻĪmisi
ʻEletā Ulisses Soares

“ʻI he māmani longoaʻa ʻoku tau ʻi aí, ʻoku faingataʻa ke fanongo ki hono tali ʻo e ngaahi fehuʻi ʻoku tau fai ki he ʻEikí. Naʻá ku toki talanoa mo Losana kimuí ni mo ha kakai lalahi kei talavou ʻi Seni Siaosi [ʻIutā, ʻIunaiteti Siteití] ʻo kau ki ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi fehuʻí.

“Ko ʻeku fakaafe kiate kinautolu mo kimoutolú, ke mou ʻave maʻu pē hoʻomou ngaahi fehuʻi fakamātoató ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he lotu. Ko e kole, kumi mo tukitukí, ʻa e taha ʻo e ngaahi meʻafoaki fakaofo kuo foaki mai maʻatautolu ʻi hono ʻomi kitautolu ki he māmaní. ʻI hono tukutaha ʻetau moʻuí ʻia Sīsū Kalaisí, te tau maʻu ai ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi meʻa loloto mo mahuʻinga ʻo hotau laumālié.

“Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi naʻa mau maʻu ʻi he fakataha lotú naʻe nofotaha ia ʻi he founga ʻoku tau matuʻuaki ʻaki ʻa e ngaahi faingataʻá; ko e hā ʻoku totonu ke tau fai ke tau nofo maʻu ai ʻi he hala ʻo e fuakavá, pea te tau ongoʻi fēfē ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate kitautolú?

“Tuku pē ke u talaatu, ko e tali maʻu pē ki he ngaahi fehuʻi ʻo e moʻuí ko e muimui ki he Fakamoʻuí. ʻOku mohu ʻaloʻofa ʻa e loto ʻo e Fakamoʻuí. ʻOkú Ne mateuteu maʻu pē ke tokoni mo taukapoʻi kitautolu. ʻI heʻetau ʻunu ʻo ofi ange kiate Ia mo tukulolo fakalaumālie ki Heʻene tauhí, te Ne lava ʻo fakamaʻamaʻa ʻetau ngaahi kavengá. ʻOku ou lotua ke ke lava ʻo vakai ki ho ngaahi ʻahiʻahí ʻaki ʻa e tui, ʻo ʻikai ke loto-foʻi.

“Ko e hā pē hoʻo fehuʻí, ʻiloʻi ʻoku fanongo atu ʻa e ʻEikí pea ʻokú Ne ʻaʻeva mo koe. ʻI hoʻo ʻaʻeva mo Iá, te Ne tāpuakiʻi koe ʻaki Hono laumālié, tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokó, pea te Ne fakafonu ʻaki koe ʻEne ʻofá.”

ʻEletā Ulisses Soares, Facebook, Apr. 28, 2023, facebook.com/soares.u.

Maʻu e Fiefia ʻi he Fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻi he Lotú

ʻĪmisi
Sisitā Tracy Y. Browning

“Ko e foʻi hiva Palaimeli ʻoku ou fakakaukau ki ai ʻi he ʻaho ní ʻoku maʻu ia ʻi he Tohi [Hiva] ʻa e Fānaú ʻi he peesi 25. ʻA ia ko e ‘I Love to Pray [ʻOku Ou Saiʻia ke Lotu].’ ʻIkai nai ʻokú ke saiʻia he hingoa ko iá? ʻOku pehē,

[ʻI heʻeku ʻā hake he pongipongí,

Kimuʻa peá u ngāue pe vaʻingá,

ʻOku ou manatuʻi maʻu pē

Ke tūʻulutui ʻo lotu leʻosiʻi.

ʻI heʻeku ʻalu ke mohé mo e taimi poʻulí,

ʻOku ou saiʻia he tūʻulutui ʻo pehē,

‘Fakamālō atu ʻe ʻafió na, Tamai Hēvani,

Ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ʻahó.’]

“ʻOku ou saiʻia ʻaupito ʻi he foʻi hivá ni he ʻoku fakafiefia pea ʻokú ne fakamanatu mai kiate au ke u manako ke lotu, pea ʻoku ʻikai ko ha fatongia pē ke fai. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku ou feinga pē ke vakaiʻi mo fai ʻi he kamataʻanga mo e efafi ʻo e pō takitaha. Ka ʻoku ou lava ke maʻu ha fiefia ʻi he fakataufolofola ki heʻeku Tamai Hēvaní he ʻokú Ne finangalo ke fanongo meiate au ʻi he ʻaho kotoa pē.

“Pea ʻi he folofolá ʻoku tau maʻu ai ʻa e faleʻi ki he ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau lotú ʻa ia ʻoku maʻu ia ʻi he ʻAlamā 37:37, ʻa ia ʻoku akoʻi ai ʻoku totonu ke tau ‘fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke fai, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí; ʻio, ʻo ka ke ka tokoto hifo ʻi he poʻulí tokoto hifo ki he ʻEikí, koeʻuhí ke Ne tokangaʻi koe ʻi hoʻo mohé; pea ʻo ka ke ka tuʻu hake ʻi he pongipongí, tuku ke fonu ho lotó ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtuá.’

“ʻOku feinga ʻa e ʻOtuá ke tāpuekina kitautolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi heʻetau haʻu kiate Ia ʻi he lotú. Pea ʻoku ou fakaafeʻi koe ʻi he ʻahó ni ke ke talanoa ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea sio ki he founga te Ne tataki ai koe ki he leleí.”

Sisitā Tracy Y. Browning, Facebook, Feb. 28, 2023, facebook.com/Primary2ndCounselor.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Sweet Power of Prayer,” Liahona, May 2003, 7.

  2. Russell M. Nelson, “Sweet Power of Prayer,” 7, 9.