Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Makehe ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
Lēsoni 1: Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá


1

Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá

Talateu maʻá e Faiakó

Ke ke mateuteu fakalaumālie ke akoʻi e lēsoni ko ʻení, kātaki ʻo lau mo fakalaulauloto ki he ngaahi meʻá ni:

Ko e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu ko ha foha pe ʻofefine ʻofaʻanga fakalaumālie ia ʻo e ongomātuʻa fakalangí. Naʻa tau nofo mo Kinaua ki muʻa pea faʻēleʻi kitautolú. ʻOku ʻafioʻi mo ʻofaʻi fakataautaha kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. (Vakai ki he Ngaahi Sāmé 82:6; Ngāue 17:28–29; Hepelū 12:9.)

Teuteú

  • ʻOmai ha tatau ʻo e ngaahi folofolá. Fakaʻilongaʻi ʻa e Saame 82:6 mo e Mōsese 1:4 ke faingofua haʻo kumi kinautolu.

  • Fakaʻilongaʻi ʻa e peesi 99 ʻi he tohi lēsoni ko ʻení koeʻuhí ke faingofua haʻo huke ki aí.

Ngaahi ʻEkitivitī ke ako mei aí

Kamataʻaki ha ʻekitivitī fakatahataha. Ki ha ngaahi fakakaukau, vakai ki he peesi 3.

Lotu

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Foʻi Hivá

Hivaʻi pe lau ʻa e veesi ʻuluaki ʻo e “Fānau Au ʻa e ʻOtua” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 2):

Fānau au ʻa e ʻOtua,

Kuó ne fekau maí.

Toe lau tuʻo ua pe tuʻo tolu, fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau hiva fakataha mo koe.

Folofolá

Talaange ki he fānaú ʻoku ʻi ai ʻenau faʻē mo ʻenau tamai ʻi he māmaní ʻoku nau ʻofaʻi kinautolu. Talaange ʻoku ʻi ai foki mo ʻenau Tamai Hēvani ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofaʻi kinautolu. Fakaava ʻa e Tohi Tapú ki he Saame 82:6 pea lau, “Ko e fānau ʻa e [ʻOtuá] ʻa kimoutolu kotoa pē.”

Talanoa mei he Folofolá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻo Mōsese ʻi he peesi 99 (te ke lava ʻo tāpuniʻi e ngaahi ʻata kehe ʻi he peesi ko ʻení ke tokoni ki he fānaú ke nau tokanga taha pē kia Mōsese). Fakamatalaʻi ange ko Mōsesé ko ha palōfita maʻongoʻonga ia ʻa e ʻOtuá, naʻe moʻui ʻi he taimi fuoloá. Talaange ki he fānaú naʻe ʻalu ʻa Mōsese ki ha moʻunga ke lotu. Fakaafeʻi e fānaú ke fakatātaaʻi ʻo pehē pē ʻoku nau kaka ʻi ha moʻunga; pea kūnima ʻo hangē ʻoku nau lotú. Fakaava hake ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá ki he Mōsese 1:4 pea lau, “Naʻe lea ʻa e ʻOtuá kia Mōsese, ʻVakai, ko hoku foha koe.’ Fakamatalaʻi naʻe ako ai ʻa Mōsese ko ha foha ia ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
coloring page, Moses

ʻEkitivitī Toutou Fakahoko

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke tuʻu ʻi muʻa ʻi he kalasí ʻo ofi atu kiate koe.

Lea: “Ko [hingoa ʻo e kiʻi tamasiʻi pe taʻahiné] ʻeni.”

Kole ki he fānaú ke nau toe leaʻaki e hingoa ʻo e kiʻi tamasiʻí pe taʻahiné.

Lea: “[Hingoa ʻo e kiʻi tamasiʻí pe taʻahiné] ko ha fānau ia ʻa e ʻOtuá.”

Kole ki he fānaú ke nau angimui: “[Hingoa ʻo e kiʻi tamasiʻí pe taʻahiné] ko ha fānau ia ʻa e ʻOtuá.”

Toutou fakahoko ʻa e ʻekitivitií ki he fānau takitaha ʻi he nesilií. Kapau ʻoku tokolahi e kalasi nesilií, te ke lava ʻo fokotuʻu ha toko ua ʻi ha taimi pē ʻe taha pe fakanounouʻi ʻa e ʻekitivitií ki hono fie maʻú.

Fakatātā

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻi he peesi 10, peá ke tuhu ki he fānau ʻi he fakatātaá pea fehuʻi ange, “Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá?” Kamokamo pea ke talaange ʻio. Toutou fakahoko ia ki he tokotaha kotoa pē ko ha fānau ia ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu kotoa pē.

ʻĪmisi
group of children

Fakaʻosí

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofaʻi kitautolu.

Lotu

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī ke fili mei aí

Teuteú

  • Maʻá e ʻekitivitī pousitaá: Fakaafeʻi ʻa e ngaahi mātuʻá ke ʻomai ha laʻitā ʻenau fānaú ki he nesilií. (mahalo kuo nau ʻosi ʻomai e laʻitā ko ʻení ʻi he taimi naʻe fuofua kau mai ʻenau fānaú ki he kalasi nesilií; vakai ki he peesi 7). Hikiʻi ʻi he konga ki ʻolunga ʻo e pousitaá ʻa e “Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá”. Fakaʻataʻatā ha konga lahi ki he ngaahi tā ʻo e fānaú.

  • Maʻá e ʻekitivitī fakatātaá: Hiki ha tatau ʻo e fakatātā ʻi he peesi 11 ke takitāuhi e fānaú kotoa.

    ʻĪmisi
    coloring page, I Am a Child of God

    Ko e Fānau Au ʻa e ʻOtuá

Veesi ʻEkitivitií

Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tuʻu pea mou fai fakataha ʻa e veesi ʻekitivitī ko ʻení:

Kapau ʻokú ke fuʻu lōloa ʻaupito, (fakamafao pea kakapa ho ongo nimá ki ʻolunga)

ʻOku ʻafioʻi mo ʻofaʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní.

Kapau ʻokú ke fuʻu nounou ʻaupito, (tulolo ki lalo)

ʻOku ʻafioʻi mo ʻofaʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní.

Lōloa, (kakapa ki ʻolunga)

Nounou, (tulolo ki lalo)

Lōloa, (kakapa ki ʻolunga)

Nounou, (tulolo ki lalo)

ʻOku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kotoa kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní.

Pousitā

Fakapipiki ʻa e ngaahi laʻi tā ʻo e fānaú ki he pousitā naʻá ke teuteú. Lau ʻa e hingoa ʻo e pousitaá ki he fānaú pea fakamanatu kiate kinautolu ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá. Fakaʻaliʻali ʻa e pousitaá ʻi he uike takitaha pea tānaki atu e ngaahi laʻi tā ki ai, ʻi he taimi ʻoku kau mai ai ha fānau kehe ki he nesilií.

Fakatātā

ʻOange ki he kiʻi tamasiʻí pe taʻahine takitaha ha tatau ʻo e taha ʻo e ngaahi fakatātā ʻi he peesi 11. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tuhu ki he ngaahi konga kehekehe ʻo e fofongá (hangē ko e mata, ngutu ʻo pehē atu ai pē). ʻAi e fānaú ke nau valivali e ngaahi fakatātaá kapau ʻoku nau loto ki ai.