Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Makehe ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
Lēsoni 23: ʻOku ou ʻofa ʻi he Folofolá


23

ʻOku ou ʻofa ʻi he Folofolá

Talateu maʻá e Faiakó

Ke ke mateuteu fakalaumālie ke akoʻi e lēsoni ko ʻení, kātaki ʻo lau mo fakalaulauloto ki he ngaahi meʻá ni:

ʻOku tali ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá ko e folofola. Ko e taumuʻa ʻo e folofolá ke hoko ko e fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi, tokoniʻi kitautolu ke tau haʻu kiate Ia pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, 2 Nīfai 25:26; Hilamani 3:29–30). ʻOku ʻi he folofolá foki ha ngaahi talanoa ki ha kakai ne tāpuekina kinautolu ko ʻenau talangofua ki he Tamai Hēvaní. Naʻe fakahaaʻi ʻe Nīfai ʻene ʻofa ʻi he folofolá ʻi he founga ko ʻení: “He ʻoku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi he ngaahi folofolá, pea ʻoku fakalaulauloto ki ai ʻa hoku lotó” (2 Nīfai 4:15).

Teuteú

  • Lau ʻa e Maʻake 10:13–16 pea mo e 1 Nīfai 17:7–10; 18:1–4. Mateuteu ke fakamatala fakanounou ʻa e ngaahi talanoa ko ʻení ki he fānaú.

  • ʻOmai haʻo tatau ʻo e ngaahi folofolá.

  • Fakaʻilongaʻi ʻa e peesi 70 ʻi he tohi lēsoni ko ʻení ke faingofua hoʻo huke ki aí.

Ngaahi ʻEkitivitī ke ako mei aí

Kamataʻaki ha ʻekitivitī fakatahataha. Ki ha ngaahi fakakaukau, vakai ki he peesi 3.

Lotu

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e fua lotú.

Fakahinohino Fakatokāteliné

Fakaʻaliʻali hoʻo ngaahi folofolá ki he fānaú pea talaange kiate kinautolu ʻa e lahi hoʻo ʻofa ʻi he ngaahi folofolá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau lea “folofola.” Talaange kiate kinautolu ʻoku tau ako ʻi he folofolá ʻo kau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi; ʻoku tau ako ʻokú Na ʻofa ʻiate kitautolu pea fie maʻu ke tau fiefia.

Ngaahi Talanoa mei he Folofolá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻi he peesi 98 pea tuhu kia Sīsū. Fakamatalaʻi ange ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ʻo kau kia Sīsū. Fakaava e Tohi Tapú pea fakamatala fakanounouʻi ʻa e talanoa ʻo e tāpuakiʻi ʻe Sīsū ʻa e fānaú (vakai, Maʻake 10:13–16). ʻOku ʻoatu heni ha sīpinga:

ʻOku ʻofa ʻa Sīsū ʻi he fānaú. ʻI he ʻaho ʻe taha ne omi ha kakai ʻo ʻomai ʻenau fānau īkí kia Sīsū (tuhu ki he fānau ʻi he fakatātaá). Naʻá Ne fua pea tāpuakiʻi kinautolu.

ʻĪmisi
Jesus Christ with children

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ʻi he peesi 70. Fakamatalaʻi ange ʻoku talamai ʻe he folofolá kiate kitautolu ʻo kau ki he kakai naʻe tāpuekina ʻi he taimi naʻa nau talangofua ai ki he Tamai Hēvaní. Fakaava ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea fakamatala fakanounouʻi ʻa e talanoa ʻo e foʻu ʻe Nīfai ha vaká (vakai, 1 Nīfai 17:7–10; 18:1–4). ʻOku ʻoatu heni ha sīpinga:

Ko Nīfai ʻeni (tuhu kia Nīfai ʻi he fakatātaá). Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí kia Nīfai ke ne foʻu ha vaka. Naʻe teʻeki ai foʻu tuʻo taha ʻe Nīfai ha vaka kimuʻa, ka naʻá ne talangofua. Naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke foʻu ʻaki e vaká. (ʻAi ʻa e fānaú ke hangē pē ʻoku nau foʻu ha vaká.)

ʻĪmisi
Nephi building a ship

Hiva

Hivaʻi pe lau ʻa e tau ʻo e hiva ko e “Fekumi, Fifili pea mo Lotu” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 66) pea fai ʻa e fakatātaaʻi ʻoku hā atu ʻi laló. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke kau atu mo koe.

Kumi, (ʻai ke hangē ʻokú ke fakaava e folofolá) fifili, [mo] lotu (kūnima)

Kuo pau ke fai ʻeni. (tuhu kiate koe)

Taki pea mo fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié,

[Te u ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e folofolá. (ʻai ke hangē ʻokú ke puke ha tohi ʻoku fakaava)

Fakaʻosí

ʻAi ʻa e fānaú ke nau toe lau ʻa e kupuʻi lea, “ʻOku ou ʻofa ʻi he folofolá.” Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki hono moʻoni mo hoʻo ʻofa ʻi he folofolá.

Lotu

Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke ne fai ʻa e lotu tukú.

Ngaahi ʻEkitivitī ke fili mei aí

Teuteú

  • Ki he ʻekitivitī tamapuá: ʻAi ha tatau pea kosi ʻa e ngaahi fakatātā ʻi he peesi 99 maʻá e fānaú kotoa pea ʻai mo ha tatau ʻe taha maʻau. Tepiʻi pe kuluuʻi ha vaʻakau ki he tuʻa ʻo e fakatātā takitaha ke faʻu ʻaki ha ngaahi tamapua vaʻakau.

    ʻĪmisi
    coloring page, Adam and Eve, Noah, Moses

    ʻĀtama mo ʻIvi

    Noa

    Mōsese

ʻEkitivitī Tamapuá

ʻAi ʻa e fānaú ke nau valivali ʻa e ngaahi fakatātā kuó ke ʻosi kosí. ʻI heʻenau ʻosí, puke hake ki ʻolunga hoʻo tamapuá,ʻa ʻĀtama mo ʻIvi pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke puke hake mo ʻenau ngaahi fakatātaá. Kole kiate kinautolu ke nau lea ʻo pehē, “ʻĀtama mo ʻIvi.” Fakaava hake ʻa e Fuakava Motuʻá pea talaange ki he fānaú ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá, ko ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e ʻuluaki kakai ʻi he māmaní; naʻá na nofo ʻi he Ngoue ko ʻπtení. ʻAi ʻa e fānaú ke ʻai ʻenau fanga kiʻi tamapuá ke hangē ʻoku nau lue ʻi he loto ngoué.

ʻĪmisi
Adam and Eve puppet diagram

Puke hake ki ʻolunga hoʻo tamapua ko Noá pea fakaafeʻi ʻa e fānau ke puke hake mo ʻenau ngaahi tamapuá. Kole kiate kinautolu ke nau lea “Noa.” Talaange kiate kinautolu ʻoku talamai ʻe he folofolá kiate kitautolu naʻe foʻu ʻe Noa ha ʻaʻake pea fakatahatahaʻi ʻa e fanga monumanú ki heʻene loto ʻaʻaké. ʻAi ʻa e fānaú ke nau ʻai ke hangē pē ko ha fanga monumanú.

ʻĪmisi
Noah puppet diagram

Puke hake ki ʻolunga hoʻo tamapua ko Mōsesé pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke puke hake mo ʻenau ngaahi tamapuá. Kole kiate kinautolu ke nau lea “Mōsese.” Talaange kiate kinautolu ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ʻa e fekau ʻe 10 kia Mōsese. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke ʻai hake ki ʻolunga ʻe ngaahi foʻi tuhu ʻe 10 lolotonga ia ʻoku nau lau ki he 10.

ʻĪmisi
Moses puppet diagram

ʻEkitivitī Lau Māú

Lau ʻa e ʻekitivitī lau māú pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke kau atu mo koe:

Akoʻi au ʻe he folofolá; (ʻai ke hangē ʻokú ke lau folofolá)

Ki he moʻoni kotoá. (tuhu kiate koe)

Akoʻi au ʻe he talangofua ʻa e kau palōfitá.

Akoʻi au ʻe he folofolá; (ʻai ke hangē ʻokú ke lau folofolá)

Ke u ʻilo ʻa e moʻoni kotoá. (tuhu kiate koe)

Akoʻi au ke u ʻilo ʻa e halá.