Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Makehe ki hono Akoʻi ʻo e Fānaú
Siʻi Ngaahi Mātuʻa,


Siʻi Ngaahi Mātuʻa,

ʻOku mau talitali lelei e haʻu hoʻo fānaú ki heʻemau kalasi nesilií! Ko e ngaahi meʻa ʻeni te ke lava ʻo fai ke ngaohi hoʻo kiʻi tamá ke ne maʻu ha fiefia:

  • Lea ʻaki e ngaahi lea lelei ki hoʻo tamá ʻo fekauʻaki mo e kalasi nesilií lolotonga e uiké ki muʻa peá ne ʻuluaki kau maí.

  • Talanoa ki hoʻo kiʻi tamá fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he kalasi nesilií. Tokoni ki he kiʻi tamasiʻí pe taʻahiné ke ne ʻiloʻi e meʻa ʻe hokó.

  • Tokangaʻi hoʻo kiʻi tamá, ʻi heʻene ngaahi fie maʻu ke ʻalu ki he falemālōloó pe ngaahi fie maʻu ke kaí ki muʻa pea ʻave ki he kalasi nesilií. Ka fie maʻu ke fetongi ha taipa ʻo e fānaú, ʻave leva ia ki heʻene mātuʻá.

  • Tala ki he kau taki nesilií kapau ʻoku ʻi ai ha faingataʻaʻia makehe ʻa hoʻo kiʻi tamá, hangē ko ha meʻakai ʻoku kovi ki ai.

  • Nofo pē mo hoʻo kiʻi tamá ʻi he kalasi nesilií kapau ʻokú ne ilifia.

  • Talaange ki he faiako nesilií ʻa e feituʻu te ke ʻi ai lolotonga e kalasi nesilií.

  • Toe fakamahino ki hoʻo kiʻi tamá te ke toe foki mai pē.

  • Taimi ke toe foki mai ʻo ʻave hoʻo kiʻi tamá ʻi he ʻosi ʻo e kalasi nesilií. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha kehe ia mei he mātuʻá pe tokouá ʻe haʻu ʻo ʻave hoʻo kiʻi tamá, kātaki ʻo fetuʻutaki ke ʻilo ʻe he taki nesilií ʻoku maʻu ʻe he tokotaha ko ʻení e ngofua meiate koe ke fai ia.

  • Toe fakamamafaʻi ʻi ʻapi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻi he lēsoni nesilií.

  • Kapau ʻe malava, kātaki ʻo ʻomai ha laʻi tā ʻo hoʻo kiʻi tamá mo ha tā ʻa hono fāmilí.

Kātaki ʻo ʻoua ʻe ʻomai hoʻo kiʻi tamá ki he kalasi nesilií ʻi he taimi ʻokú ne puke aí pe maʻu e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení (symptoms):

  • Mofi

  • Fofonu

  • Tae

  • ʻIteʻita

  • Lua

  • Fakalele

  • Petepete e kilí

  • Mata pela

  • ʻUlu kutua

  • Ko ha puke pe mahaki pipihi naʻe faitoʻo ʻaki ʻa e penisiliní ʻi loto ʻi he houa ʻe 48 kuo ʻosí

  • Ko ha puke ʻi ha taimi ʻo e mahaki pipihi:

    • Huhunu (ʻaho ʻe fitu)

    • Mīsele (kae ʻoua kuo pulia ʻa e petepete ʻa e kilí)

    • Mofi Kulokula (Scarlet fever) (kae ʻoua kuo pulia ʻa e petepete ʻa e kilí)

    • Mō (kae ʻoua kuo mole ʻa e fufulá, anga maheni ʻaki e ʻaho ʻe fitu)

    • Fefulofulai

Kapau ʻoku kovi ki hoʻo kiʻi tamá ha faʻahinga meʻa ʻo ne fakatupunga ai haʻane fofonu, tale pe petepete ʻa e kilí, kātaki ʻo ʻai ke ʻilo ʻe he kau taki nesilií ʻoku ʻikai pipihi e mahaki ʻa hoʻo kiʻi tamá.

Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú ke taʻefiemālie ki ai pe fehuʻia, ongoʻi ʻi he loto tauʻatāina ke fetuʻutaki ki he kau taki ʻo e nesilií:


______________________________________
Taki Nesilī


______________________________________
Fika Telefoni


______________________________________
Taki Nesilī


______________________________________
Fika Telefoni