Ngaahi Tohí mo e Ngaahi Lēsoní
Vahe 3: Sīsū Kalaisi, Ko Hotau Takimuʻa mo e Fakamoʻui Kuo Filí


Vahe 3

Sīsū Kalaisi, Ko Hotau Takimuʻa mo e Fakamoʻui Kuo Filí

ʻĪmisi
Cropped portion of Carl Bloch's painting depicting Christ sitting at a table with the two men with whom He walked on the road to Emmaus.

Naʻe Fie maʻu Ha Fakamoʻui mo ha Takimuʻa

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ai ke tau mavahe mai mei he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní? Ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai ha Fakamoʻuí?

ʻI he taimi naʻe fakahā mai ai kiate kitautolu ʻa e palani ʻo hotau fakamoʻuí ʻi he maama fakalaumālié ki muʻa he moʻui matelié, naʻa tau fiefia pea tau kalanga fakafiefia (vakai, Siope 38:7).

Naʻe mahino kiate kitautolu kuo pau ke tau mavahe mei hotau ʻapi fakalangí ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi. He ʻikai ke tau nofo ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Lolotonga ʻetau mavahe meiate Iá, te tau faiangahala kotoa pē pea ʻe hē hatau niʻihi mei he halá. Naʻe ʻafioʻi mo ʻofeina fakatāutaha kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻá Ne ʻafioʻi te tau fie maʻu tokoni, ko ia naʻá Ne palani ha founga ke tokoniʻi ai kitautolu.

Naʻa tau fie maʻu ha Fakamoʻui ke ne totongi ʻetau ngaahi angahalá mo akoʻi kiate kitautolu ʻa e founga ke toe foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe folofola ʻa e Tamaí, “Ko hai te u fekauʻí?” (ʻĒpalahame 3:27). Naʻe folofola ʻa Sīsū Kalaisi naʻe ui ko Sihová, ʻo pehē, “Ko au ʻeni, fekauʻi au” (ʻĒpalahame 3:27; vakai foki, Mōsese 4:1–4).

Naʻe loto fiemālie ʻa Sīsū ke haʻu ki he māmaní, ʻo foaki ʻEne moʻuí maʻatautolu peá Ne toʻo kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá. ʻOkú Ne hangē ko ʻetau Tamai Hēvaní, ʻo finangalo ke tau fili pe te tau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní. Naʻá Ne ʻafioʻi kuo pau ke tau tauʻatāina ke fili kae lava ke tau fakamoʻoniʻi ʻoku tau taau mo e hakeakiʻí. Naʻe folofola ʻa Sīsū, “ʻE Tamai, ke fai pē ʻa ho finangaló, pea ke ʻoʻou ʻa e lāngilangí ʻo taʻengata” (Mōsese 4:2).

Naʻe toe haʻu foki ʻa Sētane naʻe ui ko Lusifaá, ʻo ne pehē, “Vakai, ko au ʻeni, fekauʻi au, te u hoko ko ho ʻAlo, pea te u huhuʻi ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mole ha foʻi laumālie ʻe toko taha, pea ko e moʻoni kuo pau ke u fai ia; ko ia ke ke foaki kiate au ʻa ho lānglangí” (Mōsese 4:1). Naʻe loto ʻa Sētane ke ne fakamālohiʻi kotoa kitautolu ke tau fai hono lotó. Naʻe ʻikai mei fakangofua kitautolu ʻi heʻene palaní, ke tau fili. Naʻá ne mei toʻo ʻetau tauʻatāina ke filí, ʻa ia naʻe foaki mai ʻe heʻetau Tamaí. Naʻe loto ʻa Sētane ke ne maʻu kotoa ʻa e lāngilangi ʻo hotau fakamoʻuí. ʻI heʻene ngaahi fokotuʻutuʻú, naʻe ʻikai mei lava ke fakahoko e palani ʻo ʻetau haʻu ki he māmaní (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Tēvita O. Makei [2003], 252).

Naʻe Hoko ʻa Sīsū Kalaisi Ko Hotau Takimuʻa mo e Fakamoʻui Kuo Filí

  • ʻI hoʻo lau e konga ko ʻení, fakakaukau ki he ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ki he Fakamoʻuí.

Hili e fanongo ʻa e Tamai Hēvaní ki he fakatou lea ʻa Hono ongo ʻaló, naʻá Ne folofola leva, “Te u fekauʻi ʻa e ʻuluakí” (ʻĒpalahame 3:27).

Naʻe fili pea tomuʻa fakanofo ʻa Sīsū Kalaisi ke hoko ko hotau Fakamoʻuí. ʻOku lahi ha ngaahi potu folofola ʻoku nau fakamatala ki he meʻá ni (hangē ko ʻení, vakai ki he 1 Pita 1:19–20; Mōsese 4:1–2). ʻOku fakahā mai ʻe ha potu folofola ʻe taha kimuʻa pea ʻaloʻi mai ʻa Sīsuú, naʻá Ne hā ki ha palōfita ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻe ʻiloa ko e tokoua ʻo Sēletí, ʻo Ne folofola ange: “Vakai, ko au ia ʻa ia naʻe teuteu talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní ke huhuʻi ʻa hoku kakaí. Vakai, ko au Sīsū Kalaisi. … ʻE maʻu ʻiate au ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē ʻa e moʻuí, pea maʻu ia ʻo taʻengata, ʻio ʻa kinautolu ʻe tui ki hoku hingoá” (ʻEta 3:14).

ʻI he kei moʻui ʻa Sīsū he māmaní, naʻá Ne akonaki mai: “Naʻe ʻikai te u ʻalu hifo mei he langí ke fai hoku loto ʻoʻokú, ka ko e finangalo ʻo ia naʻá ne fekauʻi aú. … pea ko e finangalo ʻeni ʻo ia naʻá ne fekau aú, koeʻuhí ko ia fulipē ʻoku mamata ki he ʻAló pea tui kiate iá, ke ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá; pea te u fokotuʻu ia ʻi he ʻaho fakamuí” (Sione 6:38, 40).

Ko e Tau ʻi he Langí

Koeʻuhí ko hono fili ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa Sīsū Kalaisi ke hoko ko hotau Fakamoʻuí, ko ia ne ʻita ai ʻa Sētane ʻo ne angatuʻu. Naʻe fai ai ha tau ʻi he langí. Naʻe hanga ʻe Sētane mo e niʻihi naʻe muimui kiate iá ʻo tauʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo kinautolu naʻe muimui kiate Iá. Naʻe hanga ʻe he kau muimui ʻo e Fakamoʻuí ʻo “ikunaʻi [ʻa Sētane] ʻaki e taʻataʻa ʻo e Lamí, mo e lea ʻo ʻenau fakamoʻoní” (Fakahā 12:11).

ʻI he fuʻu fakafepaki ko ʻení, naʻe fekauʻi ʻa Sētane mo e ngaahi laumālie kotoa pē naʻe muimui kiate iá, ke nau mavahe mei he ʻao ʻo e ʻOtuá pea kapusi hifo ʻa kinautolu mei he langí. Naʻe tauteaʻi ha vahe tolu ʻe taha ʻo e kau tau ʻo e langí koeʻuhí ko ʻenau muimui kia Sētané (vakai, T&F 29:36). Naʻe taʻofi meiate kinautolu ʻa e totonu ke nau maʻu ha sino fakamatelié.

Koeʻuhí ʻoku tau ʻi heni he māmaní ʻo maʻu ha sino fakamatelie, ʻoku tau ʻiloʻi ai ne tau fili ke muimui kia Sīsū Kalaisi mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ʻi he māmaní foki ʻa Sētane mo hono kau muimuí, ka ko e ngaahi laumālie pē ʻa kinautolu. Kuo teʻeki ai ngalo ʻiate kinautolu ko hai ʻa kitautolu, pea ʻoku nau ʻākilotoa kitautolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻahiʻahiʻi mo fakatauveleʻi kitautolu ke tau fai e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fakahōifua ki heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻa tau fili ʻi he maama fakalaumālié ke tau muimui kia Sīsū Kalaisí mo tau tali e palani ʻa e ʻOtuá. Kuo pau ke tau hokohoko atu he muimui kia Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau ʻi he māmaní. ʻE toki lava pē ke tau toe foki ki hotau ʻapi fakalangí, ʻo kapau te tau muimui kiate Ia.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku kei hokohoko atu ai pē he ʻahó ni ʻa e Tau ʻi he Langí?

ʻOku Tau Maʻu e Ngaahi Akonaki ʻa e Fakamoʻuí ke Muimui Ki ai

  • Fakakaukau angé ki ha founga kuo tākiekina ai koe ʻe he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí.

Talu mei he kamataʻangá, mo hono fakahā mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ongoongoleleí, ʻa ia ʻokú ne fakahā mai e meʻa kuo pau ke tau fai ke tau toe foki ai ki heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻá Ne hāʻele tonu mai ki he māmaní ʻi he taimi ne ʻosi tofa ki aí. Naʻá Ne akoʻi mai e palani ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí, ʻi Heʻene folofolá mo ʻEne tōʻonga moʻuí. Naʻá Ne fokotuʻu ʻa Hono Siasí mo Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māmaní. Naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá.

ʻI heʻetau muimui ki Heʻene ngaahi akonakí, ʻe lava ke tau maʻu ai ha nofoʻoanga ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Naʻá Ne fakahoko Hono fatongia ke tokoniʻi kitautolu ke tau toe foki ki hotau ʻapi fakalangí. Ko e meʻa pē ʻoku toe he taimi ní, ke tau fai hotau fatongia takitaha ke tau moʻui ʻo taau mo e hakeakiʻí.

Ngaahi Potu Folofola Kehé