Kweilo̧k Eo Eļap
Juon Lanlōn̄ Eoutiejļo̧k
Eprōļ 2024 kweilo̧k eo eļap


Juon Lanlōn̄ Eoutiejļo̧k

Jen aolep kappukot im lo lan̄lōn̄ eo eutiejļo̧k im ej itok jān ad wūjlepļo̧ke mour ko ad n̄an Jemedwōj Ilan̄ im Nejin Emake Wōt jitōn bōro.

Ikar lukkuun jeraam̧m̧an jān aō kar kōnono ilo kweilo̧k eo eļap ium̧win jiln̄uuļ iiō ko kiiō. Ilo tōre in, elōn̄ armej jān peļaakin laļ rekar kajjitōk kajjitōk kein me rej iooktok ennaan kein. Ilo raan kein, juon baj kajjitōk ejjab jem̧ļo̧k an itok. Ekkā an itok āinwōt in: “Elder Uchtdorf, ikar lukkuun keron̄jake katak eo āliktata ak … ikar jab ron̄ jabdewōt kōn ekkāke kōn juon baļuun.”

Ekwe, ālkin rainin, bōlen ij jāmin naaj ron̄ kajjitōk in ium̧win juon iien eaitok.

Ilo ennaan in jān juon boem̧ “Kōdo̧ ko rej Em̧ōņōņō im Eb Imejatoto im Kōdo̧ ko rej Jepelļo̧k jān Jurōn Meram in Al”1

Elukkuun pen n̄an tōmak bwe ekar wōr 120 wōt iiō ko rem̧ootļo̧k jān ke Wilbur im Orville Wright rekar kālōn̄ļo̧k ilo juon baļuun im ekkāke ioon pok ko ilōn̄in Kitty Hawk, North Carolina. Emān tūrāāp in baļuun ko rekkadu ilo raan ņe ilo Tijem̧ba eo im rekar ukōt laļ in im kōppeļļo̧ke kōjem̧ ko n̄an kōm̧anm̧an in ekkōn ko reļļaptata ilo bwebwenato in laļ in.

Ekkāke ilo baļuun ekar kauwōtata ilo raan ko m̧okta. Ļaddik jem̧jāti rein rekar jeļā menin. Im barāinwōt jemāer, Milton. Ilo m̧ool, ekar lukkuun kwoor eļan̄n̄e enej jako ļaddik rein jim̧or nejin ilo an wōr jirilo̧k in ekkāke jon̄an erro kar kallim̧ur bwe rej jāmin ekkāke ippān doon.

Im rekar jab—ijjelo̧kin wōt n̄e ej waļok juon men. Jimjuon iiō ālkin raan eo ebun̄bun̄ ilo bwebwenato ilo Kitty Hawk, āliktata Milton Wright ekar leļo̧k mālim im kar alooj an Wilbur im Orville kar kelo̧k kein kajuon ippān doon. Ālkin aer jok, Orville ekar kareel jemān n̄an kattōr baluun juon kōttan im juon wōt im lale ippān make ejet.

Ke baļuun eo ekar ebbōkōk jān ioon bwidej, Milton eo 82 an iiō ekar obrak kōnm̧ōņōņō in kelo̧k eo ke ekar kōm̧m̧an bwe aolep mijak ko an ren jako. Orville ekar ettōn̄ ke jemān ekar lam̧ōj kōn lan̄lōn̄, “Utiejļo̧k, Orville, utiejļo̧k!”2

En̄in ekar en̄jake eo an em̧m̧aan in ejjeļo̧k oktak jān eo aō!

Bōlen unin an emakijkij aō kōnono kōn ekkāke kōn baļuun ej bwe ijeļā juon men kōn ta eo me likao rein Wright rekar en̄jake. N̄a barāinwōt ikar “en̄jake lan̄lōn̄ eo me juon rikkāke in baļuun ej en̄jake ilo an kōjebwebweiki juon baļuun im rōļo̧k jān kajoor in mejatoto an laļ in ilo an baļuun eo kelo̧kļo̧k imejatoto.”3

Ekkāke eo kein kajuon an jem̧jāti rein Wright, eo ekar kōm̧m̧an 37 iiō m̧okta jān aō kar ļotak, ekar kōppeļļo̧k kōjem̧ ko kōn itok limo eo, ikdeleel, im lan̄lōn̄ eo erreo n̄an mour eo aō.

Im aaet, āinwōt an kabwilōn̄lōn̄ āinwōt lan̄lōn̄ ņe, ewōr juon kain lan̄lōn̄ aaet eutiejļo̧k. Rainin, inaaj ļoor waanjon̄ak in lan̄lōn̄ eo an Milton Wright im naaj kiiō kōnono kōn lan̄lōn̄, “Utiejļo̧k, Orville, utiejļo̧k,” Ikōņaan kōnono kōn lan̄lōn̄ in eutiejļo̧k—ia in ej itok jāne, ewi wāween an deļo̧n̄e būruwōd, im ewi wāween ad en̄jake ilo jon̄an eo ekilepļo̧k.

Aolepān Kōttōbar in Jibadbad Eo an Armej

Ej lukkuun alikkar im meļeļe bwe aolep rekōņaan m̧ōņōņō.4 Mekarta, ej bar āinwōt alikkar im meļeļe bwe ejjab aolep rej m̧ōņōņō. Kabūrom̧ōjm̧ōj eo, āinwōt ilo lale n̄an elōn̄ armej, m̧ōņōņō epen tōbare.5

Etke ej eindein? Eļan̄n̄e m̧ōņōņō ej juon men eo kōj armej jekōņaan eļaptata, etke ejjab tōprak ad loe? N̄an kōmeļeļe ilo tukadu in juon al in country, bōlen jekar kappukot e lan̄lōn̄ ilo aolepān jikin ko rebōd.6

Ia eo Jemaron̄ Loe Mōņōņō Ie?

M̧okta jān ad kōnono kōn wāween n̄an lo m̧ōņōņō, kōtļo̧k bwe in kile bwe aer in kōļmenļo̧kjeņ im men ko jet reppen an kāmlij eo im apan̄ ko kōn en̄jake an juon rej m̧ool, im uwaak ko rejjab pidodo in wōt “Kajeon̄ in m̧ōņōņōļo̧k”. Kōttōbar eo aō rainin ejjab n̄an kaabdikļo̧k ak kadikļo̧k jorrāān ko kōn ājmour in kōmālij. Eļan̄n̄e kwoj jelm̧ae kain apan̄ rot kein, ij būrom̧ōj waj ippam̧, im Ij jutak iturum̧. N̄an jet armej, kappukot lan̄lōn̄ emaron̄ koba in kappukot jipan̄ jān ritemjem̧ļo̧k ro rekapāāl kōn ājmour in kōļmenļo̧kjeņ, ro rej wūjlepļo̧k mour ko aer n̄an kaminene jon̄o̧k in kapāāl ko aer routiej. Jej aikuj in lukkuun kam̧m̧ool kōn kain jipan̄ rot in.

Mour ejjab jem̧ļo̧kin juon lelkan in en̄jake ko rej utiejļo̧k. “Bwe emennin aikuj, n̄an an wōr oktan men otemjej.”7 Im eļan̄n̄e Anij make ej jan̄, āinwōt an jeje ko rekwojarjar kwaļo̧k ke Ej,8 innām aaet kwe im n̄a naaj jan̄ barāinwōt. En̄jake būrom̧ōj ejjab juon kōkkaļļe in likjab. Ilo mour in, ilo jabdewōt wāween, lan̄lōn̄ im būrom̧ōj rejjab m̧ōttan ko rej jenolo̧k jān doon.9 Āinwōt kom̧ aolep, ikar en̄jake ijo aō make kōn inepata, būrom̧ōj, illu, im ajļo̧k.

Ijoke, ikar barāinwōt en̄jake ilo n̄a make aiboojoj eo ej jino kobrak aō kōn lan̄lōn̄ eo eļap eo im emaron̄ in pen dāpiji. Ikar loe ilo n̄a make bwe lōke in kaenōm̧m̧an in ej itok jān ad ļoor Rilo̧mo̧o̧r im etetal ilo iaļ eo An.

Aenōm̧m̧an in E ej letok ejjab āinwōt eo laļin ej letok.10 Em̧m̧anļo̧k. Eutiejļo̧k im ekwojarjarļo̧k. Jisōs ekar ba, “Iaar itok bwe ren bōk mour, im bwe en wōr ippāer ak en ḷapḷọk.”11

Gospel eo an Jisōs Kraist em̧ool ej “naan eo em̧m̧an kōn lan̄lōn̄ eo eļap”!12 Ej juon ennaan in kōjatdikdik ejjeļo̧k maron̄ keidi n̄ane! Juon ennaan in ineek ine im kotak eddo ko.13 In aiintok doon ilo meram. Jipan̄ jān lan̄, meļeļe eutiejļo̧k, bujen ko rekwojarjarļo̧k, kōjparok indeeo, im aiboojoj eo ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin!

Lan̄lōn̄ ej jibadbad eo ilo karōk eo an Anij n̄an Ajri ro nejin. Ej ta eo kar kōm̧anm̧an eok n̄ane—“bwe [kwōn] maron̄ lan̄lōn̄”!14 Kwaar kōm̧anm̧an n̄an menin!

Jemed Ilan̄ ekar jab ņooje iaļ in m̧ōņōņō eo. Ejjab juon men ettiņo. Ej pād n̄an aolep!15

Kar kallim̧ur kake n̄an ro otemjej rej etetal ilo iaļ in rikaļoor, ļoore katak ko im waanjon̄ak eo an Rilo̧mo̧o̧r, kōjparok kien ko An, im kautiej bujen ko rej kōm̧m̧an ippān Anij. Ej juon kallim̧ur ekabwilōn̄lōn̄!

Anij Ewōr Ippān Juon Men Eļapļo̧k n̄an Letok

Kōj aolep jej jeļā kōn armej ro rej ba bwe rejjab aikuji Anij bwe ren m̧ōņōņō, bwe ebwe aer m̧ōņōņō ilo an ejjeļo̧k aer kabun̄.

Ij kile im kautiej en̄jake kein. Jemed eo ejitōnbōro ilo Lan̄ ekōņaan bwe aolep ajri ro Nejin ren ļap aer m̧ōņōņō jon̄an wōt aer maron̄, kōn menin Ekar kobrak laļ in kōn men ko raiboojoj, kam̧ōņōņō ko rellōn̄ im lan̄lōn̄, “jim̧or n̄an kam̧ōņōņō māj im … kalan̄lōn̄ bōro.”16 N̄an n̄a, ekkāke kōn baļuun ekar bōktok lem̧ōņōņō eļap. Ro jet rej loe ilo al, jin̄n̄a, men ko jet em̧m̧an ippāer, ak ilo kōm̧anm̧an ko.

Ilo ad karuwaineneik im kwaļo̧k n̄an ro jet nuuj ko rem̧m̧an an Rilo̧mo̧o̧r eo kōn lan̄lōn̄ eo eļap, jejjab lelaļļo̧k aorōk in jabdewōt kein jipan̄ kein rej letok lan̄lōn̄. Kōmij ba bwe Anij ewōr ippān juon men eļapļo̧k n̄an letok n̄an kōj. Juon lan̄lōn̄ eo eutiejļo̧k im ļapļo̧k —juon lan̄lōn̄ eo im eļapļo̧k jān jabdewōt men laļ in ej letok. Ej juon lan̄lōn̄ eo me ej kijenmej ilo an lōn̄ rub bōro, ej taļon̄e būrom̧ōj, im joļo̧k ajjimakeke.

Mōņōņō eo an laļ in, ilo keidi, ejjab to kūttien. Ejjab maron̄. Ej piktokin aolep men ko an laļ in ilo aer eddōkļo̧k im bwijwōļā, medeo̧n̄eo̧n̄ļo̧k, mejkunļo̧k, ak erom̧ mōrā. Ak lan̄lōn̄ an Anij ej n̄an indeeo, kōnke Anij ej indeeo. Jisōs Kraist ekar itok n̄an kotak kōj jān wabanban an kanniōk im jāniji kōn jab wabanban an kanniōk. E wōt ewōr ippān kajoor in, im lan̄lōn̄ eo An wōt ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin.

Eļan̄n̄e kwoj en̄jake ke eaikuj wōr kain lan̄lōn̄ in ilo mour eo am̧, ij karuwaineneik eok n̄an am̧ jino iaļ in im ļoore Jisōs Kraist im iaļ eo An. Ej juon iaļ eo an aolepān mour in—im ilōn̄inļo̧k. Jouj im kōtļo̧k aō lewaj jejjo bun̄tōn ko kōn iaļ in ewōr tokjān n̄an pukot lan̄lōn̄ eo erreeo.

Kepaakļo̧k Eok n̄an Anij17

Kwoj ke keememej kōrā eo ilo Kallim̧ur Ekāāl eo ekar kijenmej kōn juon nan̄inmej in to̧o̧rļo̧k ium̧win 12 iiō ko?18 Kōrā in ekar joļo̧k aolep men ko ewōr ippān n̄an taktō ro, ak men otemjej rekar nanaļo̧k. Ekar ron̄ kōn Jisōs; kajoor eo An n̄an kōmour ekar bun̄bun̄. Ak E emaron̄ ke kōmouri? Im ewi wāween an maron̄ kepaakļo̧k turin? Nan̄inmej eo an ekar kōm̧m̧an bwe “en jab erreo” ekkar n̄an kien Moses, im kōn menin eaar aikuj in pād ettoļo̧k jān ro jet.19

Lukkuun kepaakļo̧k E im kajjitōk kōn kōmour ej āinwōt juon kajjitōk eo eban tōprak.

Mekarta, ekar ļōmņak, “Eļan̄n̄e I naaj un̄n̄ūr wōt jidik nuknuk ko An, I naaj mour.”20

Āliktata, tōmak eo an ekar anjo̧ jān mijak eo an. Ekar kaperan e jān ekajet ko an ro jet im bun̄ m̧aanļo̧k n̄an Rilo̧mo̧o̧r.

Āliktata, kōrā in ekar pād ijo emaron̄ jibwe. Ekar erļo̧ke m̧aanļo̧k pein.

Im kōrā in ekar maron̄ mour.

Jejjab ke aolep ilo juon wāween āinwōt kōrā in?

Ewōr bōlen un ko jej jenliktak in kepaake turin Rilo̧mo̧o̧r. Jemaron̄ jelm̧ae kōnana ak liaakeļo̧k jān ro jet. Ilo ad utiej bōro, jemaron̄ in likjab jen ad kile juon men edrik an ļap aorōk in. Jemaron̄ ļōmņak bwe jekjek ko ad ilo jet wāween rejjab ekkar n̄an bōk kōmour eo An—bwe jon̄an ettoļo̧k eo eļap an baj ļap ak jerawiwi ko ad relukkuun lōn̄.

Āinļo̧k wōt kōrā in, ikar ekkatak bwe eļan̄n̄e jej kepaakļo̧k Anij im pukōtļo̧k n̄an un̄n̄ūr E, jemaron̄ ilo m̧ool lo kōmour, aenōm̧m̧an, im lan̄lōn̄.

Kappukot e.

Jisōs ekar katakin, “Kappukot, im kom̧ naaj lo”21

Ij tōmak ennaan in eļam̧ waan ejjab wōt juon kallim̧ur ilo jetōb, ej juon ennaan eo em̧ool.

Eļan̄n̄e jej kappukot un ko n̄an illu, n̄an pere, n̄an kijn̄en̄e kōnwaan ak makeļo̧k iaan, jenaaj bar loi.

Ijoke, eļan̄n̄e jej kappukot lan̄lōn̄—eļan̄n̄e jej pukot un ko n̄an lan̄lōn̄ im n̄an m̧ōņōņō in ļoore Rilo̧mo̧o̧r, jenaaj loi.

Ejeja ad loe juon men eo jejjab kappukot e.

Kwoj ke kappukot e lan̄lōn̄?

Kappukot, im kom̧ naaj lo.

Ineeke Eddo Ko An Doon22

Jisōs ekar katakin, “Eļapļo̧k kōjeraam̧m̧an ilo leḷọk jān bōk.”23

Emaron̄ ke āinwōt menin ilo ad kappukot lan̄lōn̄, wāween eo em̧m̧antata n̄an kappukote ej n̄an bōktok lan̄lōn̄ n̄an ro jet?

Ro jeiū im jatū, kwojeļā im ijeļā bwe menin em̧ool! Lan̄lōn̄ ej āinwōt juon bakaj in pilawe ak juon pijja in oil eo ej jāmin m̧aat.24 Lan̄lōn̄ eo em̧ool ej orļo̧k n̄e jej jeere.

Ejjab aikuj juon men ekilep ak ekapokpok.

Jemaron̄ kōm̧m̧ani men ko reddik.

Āinwōt jar kōn juon armej kōn aolepen buruōd.

Leļo̧k juon naan in nebar em̧ool.

Jipan̄ juon armej en̄jake ruwainene, kautiej, aorōk, im iakwe.

Kwaļo̧k n̄an ro jet eoon eo em̧m̧antata im ta meļeļein n̄an kōj.

Ak aaet baj ron̄jake.

“Bwe eļan̄n̄e kom̧ij jerbal n̄an armej ro ami kom̧ij jerbal wōt n̄an ami Anij,”25 im Anij enaaj kōļļāik eok kōn jouj eo am̧ eļap.26 Lan̄lōn̄ eo kwoj leļo̧k n̄an ro jet enaaj bar ro̧o̧l waj ilo “jon̄ak em̧m̧an, jon̄ak kake, naaj bar jon̄ak n̄an kom̧.”27

“Innām Ta Eo Jenaaj Kōm̧m̧ane?”28

Ilo raan ko rej itok, im allōn̄ ko, imaron̄ ke karuwaineneik kom̧ n̄an:

  • Joļo̧k iien ilo juon kijejeto em̧ool, eobrak kōn bōro eperan n̄an kepaake iturin Anij.

  • Tiljek ilo kappukot aolep raan iien ko kōn kōjatdikdik, aenōm̧m̧an, im lan̄lōn̄.

  • Bōktok lan̄lōn̄ n̄an ro jet ipeļaakūm̧.

Ro jeiū im jatū, ro m̧ōtta rejitōnbōro, ilo ami kappukot naan ko an Anij n̄an juon meļeļe eo em̧ūlaļ kōn karōk eo an Anij indeeo, eo̧ron̄ kūr kein, im kajjieon̄ etetal ilo Iaļ ko An, kwonej en̄jake “aenōṃṃan jān Anij, eo ej eḷḷā jān jeḷā otemjej,”29 jekdoon ilo iien burom̧ōj. Kwonaaj en̄jake juon jon̄an eo eļapļo̧k im ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin kōn iakwe an Anij ilo būruōm̧. Meram an laļ eo an celestial enaaj teļļo̧n̄e aelōrlōr in mālijjon̄ ko am̧, im kwonaaj en̄jake aiboojoj in jikin eo kwojjab maron̄ kōmeļeļeiki im menin bwilōn̄ ko me kwojjan̄in kar loi, rewānōk, im ekwojarjar. Kwonaaj en̄jake an jetōb eo am̧ bōk lōn̄ļo̧k eok jān kajoor in laļ me ej jiped laļļo̧k eok.

Im āinwōt Milton Wright eo em̧m̧an, bōlen kwonaaj kotak ainikiem̧ ilo lan̄lōn̄ im lam̧ōj, “Utiejļo̧k, Jema, utiejļo̧k!”

Jen aolep kappukot im lo lan̄lōn̄ eo eutiejļo̧k im ej itok jān ad wūjlepļo̧ke mour ko ad n̄an Jemedwōj Ilan̄ im Nejin Emake Wōt jitōn bōro. En̄in ej jar eo aō em̧ool im kōjeram̧m̧an ilo et eo ekwojarjar etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. John Gillespie Magee Jr., “High Flight,” poetryfoundation.org.

  2. Lale Christopher Klein, “10 Men ko Komaron̄ Jab Jeļā Kōn Wright Jeim Jatin ro ,” History, Mar. 28, 2023, history.com.

  3. Magee, “High Flight.”

  4. Rubuki ron̄oul iiō ko remootļo̧k, Aristotle ekar lo bwe m̧ōņōņō ej men eo kein kajuon im aolep armej rej kōņan eļaptata. Ilo jerbal eo an Nicomachean Ethics, ear katakin bwe men eo em̧antata ilo mour ej juon men eo jej kōtōpare enot juon jem̧ļo̧k (ejjab einwõt men ko im jej kōtōpari im rej jem̧ļo̧kļo̧k ilo bar jet kain men ko ). Mōņōņō, ilōn̄in men otemjej, ej men eo in. “Kōj jekōņaan m̧ōņōņō aolep iien,” ej ba, “kōn un eo an make im jab kōn bar ko jet ” (The Nichomachean Ethics of Aristotle, trans. J. E. C. Weldon [1902], 13–14).

  5. Lale Harry Enten, “American Happiness Hits Record Lows,” CNN, Feb. 2, 2022, cnn.com; Tamara Lush, “Poll: Americans Are the Unhappiest They’ve Been in 50 Years,” Associated Press, June 16, 2020, apnews.com; “The Great Gloom: In 2023, Employees Are Unhappier Than Ever. Etke?” BambooHR, bamboohr.com.

  6. Lale Wanda Mallette, Patti Ryan, and Bob Morrison, “Lookin’ for Love (in All the Wrong Places)” (1980).

  7. 2 Nipai 2:11.

  8. Lale Jon 11:35; Moses 7:28–37.

  9. Lale 2 Nipai 2:11.

  10. Lale Jon 14:27.

  11. Jon 10:10.

  12. Luke 2:10, New Revised Standard Version.

  13. Lale Matu 11:28–30.

  14. 2 Nipai 2:25.

  15. Eļan̄n̄e ewōr am̧ jabdewōt n̄ūrbōktak ko kōn men̄e ak men̄e jaab Jemed ilo Lan̄ enaaj bōk eok im kōtļo̧k am̧ bōk lan̄lōn̄ eo An, ij karuwaineneik eok n̄an jar im riiti būrabōļ in an Kraist kōn nejin eo ejerwaan (lale Luk 15:11–32). Ilo būrabōļ in, jej ekkatak ewi wāween an Jemedwōj Ilan̄ en̄jake kōn ajri ro Nejin im ewi wāween An kōttar im kōjeraam̧m̧an jepļaaktok eo ad ālkin ad etal ettoļo̧k jān E! Jān iien eo jej “itok n̄an kōj make” (lale eoon 17) im jino iaļ in ito itak in n̄an kapijuknen eo ad Enaaj lo kōj, bwe Ej jutak im alooj im kōttar. Im Ta eo Ej kōttar kake? Kōj! Ilo ad kepaake turin E, Enaaj kōjeraam̧m̧an ro̧o̧lļo̧k eo ad im kūr kōj ajri ro Nejin.

  16. Katak im Bujen Ko 59:18. Revelesōn in ej barāinwōt kōmeļeļeiki, “Ej kam̧ōņōņō Anij bwe E ar litok aolep men kein n̄an armej; n̄an jem̧ļo̧k in kar kōm̧anm̧ani” (eoon 20).

  17. N̄an ro otemjej rej kepaak turin Anij,Ej letok kallim̧ur in aurōk: “Inaaj kepaakwaj kom̧” (Katak im Bujen Ko 88:63; lale barāinwōt Jemes 4:8).

  18. Lale Mark 5:24–34.

  19. Lale Bible Dictionary, “Clean and unclean.”

  20. Mark 5:28.

  21. Matu 7:7.

  22. By bearing each other’s burdens, we “fulfil the law of Christ” (Galatians 6:2; bar lale Mosiah 18:8).

  23. Jerbal 20:35.

  24. Lale 1 Kiin̄ 17:8–16.

  25. Mosaia 2:17.

  26. Ilo leta eo an n̄an riRoman ro, Paul ear ba bwe Anij “enaaj leļo̧k n̄an armej otemjej ekkar n̄an jerbal ko aer: n̄an ro, kōn aer niknik ilo jerbal eṃṃan, rej pukot aiboojoj im nōbar in jab wabanban, mour indeeo: … glory, honour, and peace, to every man that worketh good” (Romans 2:6–7, 10).

  27. Luk 6:38. Our very salvation and eternal happiness may depend on our compassion and kindness to others (lale Matu 25:31–46).

  28. Luk 3:10.

  29. Pilippai 4:7.