Kweilo̧k Eo Eļap
Bujen ko im Eddo ko
Eprōļ 2024 kweilo̧k eo eļap


Bujen ko im Eddo ko

Kabun̄ eo an Jisōs Kraist armej rej kile āinwōt juon kabun̄ eo me ej kwaļo̧k aorōkin kōm̧m̧ani bujen ko ippān Anij.

“Ekōjkan an Kabun̄ eo am̧ oktak jān ko jet?” Uwaak eo an n̄an kajjitōk aorōkrōk in eoktaktak ilo aō rūttoļo̧k im ilo an Kabun̄ in eddōkļo̧k. Ke iaar lo̧tak ilo Utah ilo1932, Kabun̄ in eaar wōr 700,000 uwaan, eitōn aolepen uwaer rekar pād ilo Utah im bukwōn ko jet iturin. Ilo tōre eo, ekkar wōr wōt 7 tampeļ. Rainin oran ro uwaan Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata ej 17 million ilo 170 laļ ko. Jān kar Eprōļ 1, ej waļo̧k ke ewōr 189 tampeļ ko em̧ōj aje ilo elōn̄ laļ ko im 146 im elōn̄ļo̧k rej pād ilo karōk im ekkal. Ikar bōk im̧we n̄an kōnono kōn kōttōpar ko an tampeļ kein im bwebwenat im eddo an bujen ko ilo ad kabun̄jar. This will supplement the inspired teachings of earlier speakers.

I.

Juon bujen ej kallim̧ur n̄an kakūrm̧ool jejjo eddo ko. Kallim̧ur ko an juon make rej men ko raorōk ilo ilo mour ko ad kajjojo im n̄an jerbal ko ad ilo jukjuk in pād ko. Ļōmņak in rej jum̧ae kiiō. Juon kurup ej jum̧ae kajoor eo an juon kabun̄ im akweel im ba bwe juon armij ej aikuj anemkwōj jān jabdewōt mo̧ ko me rej bōbrae anemkwoj an juon armej make. Kiiō jejeļā jān to in ad imminene im iooni ke jaar likūtļo̧k anemkwoj an juon armej make n̄an bōk jeraam̧m̧an ko an mour ilo baam̧le ko ilo juon jukjukin pād ko repolemeer. Mo̧ kein ņae anemkwoj ko an juon armej rej pedped ioon kallim̧ur ak bujen ko, kwaļo̧ki ak kwaļo̧k kaki.

Pija
Bujen ko Ikōtaan Kabun̄ ippān Jikin Ritariņae
Pija
Rijerbal in jikin ājmour.
Pija
Riikkun kijeek.
Pija
Mijenede ro rej jerbal aolep raan.

Erkein ej jet iaan waanjon̄ok in eddo ko an bujen ak kallim̧ur ilo jukjukin pād ko ad: (1) riekajet ro, (2) ritarinae, (3) takto im nurse ro, im (4) rikkun kijeek ro. Aolep rein me rej pād ilo jikin jerbal rot kein rej bar kōm̧m̧an aer kallim̧ur—ekkā kōm̧m̧ani ilo polemeer kōn kallim̧ur ak bujen—n̄an kōm̧m̧ani jerbal ko em̧ōj jitōn̄ er n̄an kōm̧m̧ani. Em̧ool ejja āinwōt n̄an mijenere ro ad. Nuknuk ko rejeņoļo̧k ak tāāk in etaer ej n̄an kwaļo̧k ke rej pād iumwin jet kallim̧ur im kōn menin ewōr aer eddo n̄an katakin im jerbal im ej aikuj bōk rie ilo jerbal in jipan̄ in. Juon bar un ej n̄an kakeememej ro rej riekōņak eddo in bujen ko aer. Ejjeļo̧k mājik ilo aer jeņolo̧k ilo nuknuk ak kakōļļe ko aer make, ilo wōt aer aikuj ak juon kein kakeememej eo enaaj jipan̄ ilo eddo in ta ko rej kōņaki me raar kōm̧m̧ani. Menin em̧ool kōn kōkaļļe in an ruo armej tin m̧are im riin̄ in m̧are im ta jerbal ko aer rej kōm̧m̧ane bwe en pidodo aer lali ak kakeememej ro rej kōņaki kōn bujen in eddo ko aer.

Pija
CTR Riin̄ ko

II.

Ta eo iaar ba kōn bujen kōn aer juon pedped n̄an imminene ko an kajjojo mour im mour kaki n̄an bujen ko me rej kōm̧m̧an ilo kabun̄ in ak kabun̄. Pedped ko im bwebwenato in kabun̄ ko im ko m̧ōttan im men ko m̧ōttan rej pedped wōt ioon bujen ko ak kallim̧ur ko. N̄an waanjon̄ok, bujen eo an Ebream eļap im aorōk n̄an elōn̄ jet imminene ko an kabun̄. Ej kwaļo̧k kadkadin ļōmņak ekwojarjar kōn bujen eo an Anij me ekar kallim̧ur ippān ajri ro Nejin. Kallim̧ur M̧okta ekkā aer kōņaan kōn bujen ko an Anij ippān Ebream im ro ineen.1

M̧ōttan eo jinoin tata ilo Bok in Mormon, me rekar je ilo tōre ko an Kallim̧ur M̧okta, elukkuun alikkar an waļo̧k jerbal kein an bujen kein ilo bwebwenato ko an ri Israel ro im kabun̄jar. Kar ba n̄an Nipai ke jeje ko an ri Israel ro ilo tōre rekar “ļo̧o̧k an riJu ro, eo me ewōr bujen ko an Irooj ie, ko Eaar kōm̧m̧an ippān m̧weo im̧ōn Israel.”2 Bok ko an Nipan̄ rej bar kōm̧m̧an meļeļe ko n̄an jipan̄ bujen eo an Ebream̧3 im n̄an Israel āinwōt “armej in bujen ro an Irooj.”4 Ilo aer kōm̧m̧ane bujen ko aer ippān Anij ak ritōl ro ilo kabun̄ ko em̧ōj rekooti ilo Bok in Mormon rej jeje kōn Nipai, Josep ilo Egypt, Kiin̄ Benjamin, Alma, im Kapen Moronai.5

III.

Ke ekar iien jino jepļaaktok eo an tarlep in gospel eo an Jisōs Kraist, Anij ekkar kūr juon rikanaan, Joseph Smith. Jejjab jeļā kōn aolepen men ko enjeļ Moronai ekar katakin rikanaan eo edik. Jejeļā bwe eaar jiron̄ļo̧k Joseph bwe “Anij ekar wōr juon an jerbal n̄an [e] n̄an kōm̧m̧ane” im bwe “tarlep in Gospel eo ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin” ej aikuj in bōk maantak, ekoba “kallim̧ur ko kar kōm̧m̧ani n̄an ro jemāer.”6 Jej bar jeļā bwe jeje ko rekwojarjar me likao eo Josep ar riiti eļap an kajoor—jekdoon m̧okta jen aer kappeiki bwe en kajutak juon kabun̄—kōn elōn̄ katak ko kōn kallim̧ur ko ej ukōti ilo Bok in Mormon. Bwe Bok in Mormon ej un leplep in Tarlep in gospel eo, ekoba karōk eo an Anij n̄an ajri ro Nejin, im eobrak kōn elōn̄ men ko rej iookļo̧k bujen ko.

Ilo an kar lukkun jeļā kōn Baibōl eo, jon̄an ne Josep ar lukkuun jeļā kōn bok in Hibru meļeļein jipan̄ ko kōn an Rilo̧mo̧o̧r eo tōn “kōm̧m̧ane juōn bujen kāāl ippān m̧weo im̧ōn Israel im ippān m̧weo im̧ōn Juda.”7 Hibru ej bar kwaļo̧k ke Jisōs ej “Ri Kōllaajrak kōn bujen ekāāl.”8 Men eo elukkun aorōk, jeje ko ilo baibōl eo ej kwaļo̧k rekoot in Rilo̧mo̧o̧r ilo an kar jerbal in karejar ilo mour in im taitōl eo ej “Kallim̧ur Ekāāl,” meļeļe eo juon jej loe ej “Bujen eo Ekāāl.”

Bujen ko raar pedped in Jeplaaktok in gospel in. Mennin kam̧ool ko kein ilo kar jinoin bun̄tōn ne ko Irooj ar tōl Rikanaan eo n̄an an karōke Kabun̄ eo An. Ej m̧ōj wōt Bok in Mormon eo ak raar likit ilo jeje, Irooj ar tōl e doulul eo an Kabun̄ eo An me em̧ōj an jeplaaktok, eo me renaaj kūri Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata.9 Revelesōn eo kar leļo̧k ilo Eprōļ 1830 ej kwaļo̧k ke armej ro “naaj bōk er ilo kabun̄ eo An jān peptaij” ālkin aer “kam̧ool” (eo me ej lukkuun kam̧ool) “ke raar lukkuun ukeļo̧k jān aolep jero̧wiwi ko aer, im rem̧ōņōņō in bōk ioer etan Jisōs Kraist, kōn juon pen in bōro n̄an jerbal n̄an E n̄an jem̧ļo̧k in.”10

Ejja revelesōn in wōt ar bar tōl e bwe Kabun̄ in en “kuktok ippān doon emmakijkij n̄an bōk m̧ōttan pilawā im wain [dān] eo ilo ememeje Irooj Jisōs.” Aorōk eo an kain̄i in ej kam̧ool ilo naan ko me n̄an elder ak priest ro rej ba n̄e rej kōjeraam̧m̧ani. Ej kōjeram̧m̧an kōkkalle in bilawe eo n̄an “jetōb ko an ro otemjej rej bōk m̧ōttan, …, bwe ren … kam̧ool n̄an Kwe, O Anij, Jemām Indeeo, bwe rem̧ōņōņō in bōk ioer etan Nejūm̧, im keememej E iien otemjej, im kōjparok kien ko An ko Eaar liļo̧k n̄an er.”11

Un leplep in jerbal in bujen ko kar kallikkar ilo maan jeje kein kajuon an kar Irooj kwaļo̧k ilo revelesōn eo An. Ijo Irooj ar kwaļo̧k ke E ar kūr Joseph Smith kōn ro im men ko rej pād ioon laļ in “rekar jebwābweļo̧k jān kain̄i ko Aō, im kar rupe bujen eo ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin aō.”12 Revelesōn in ej kōmeleleik ļo̧k wōt bwe kien ko An kar litok “bwe bujen eo Aō ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin en maron̄ jutak.”13

Rainin ewōr jidik ad meļeļe kōn jerbal eo an bujen ko ilo Kabun̄ in me em̧ōj an jepļaaktok im kabun̄jar an ro uwaan. Būreejtōn Gordon B. Hinckley ekar letok meļeļe in ilo tukaduin kōn ta tōprakin ad peptaij im bōk kwojkwoj aolep wiik: “Kajjojo ro rej uwaan Kabun̄ in ro raar redeļoñe dān in peptaij ko em̧ōj an erom̧ juon m̧ōttan bujen eo ekwojarjar. Kajjojo iien n̄e jej bōk m̧ōttan kwojkwoj eo an Irooj ilo kejota eo An, jej bar kōkkāāl e bujen eo.”14

Em̧ōj kakeememej kōj jān elōn̄ rikōnono ilo iien kweilo̧k in bwe Bureejtōn Russell M. Nelson, ekkā an kōnnaan kōn “iaļ in bujen eo,”15 me ej “tōllok kōj ļo̧k n̄an ippān [Anij]” im ej kōn kōtta eo ad ippān Anij.”15 Ej katakin kōj kōn aorōkin bujen ko ilo jar ko ilo tampeļ im ej rōjan̄ kōj n̄an kalimjōk jem̧ļo̧kin jān jinoin im n̄an “ļōmņak kōn selestial.”16

IV.

Kiiō ij kōnono kōn bujen ko an tampeļ. N̄an kakūrm̧ool eddo ko an n̄an kōjepļaaktok tarlep in gospel in an Jisōs Kraist, Rikanaan Josep Smith ar joļo̧k eitōn aolep iien ko an ilo iiō ko an āliktata ilo an kōjebwebweiki ro rej kalōke juon tampeļ ilo Nauvoo, Illinois. Ilo e Irooj ar kwaļo̧k ļo̧k jet katak ko rekwojarjar, ekkatak ko, im bujen ko n̄an ro renaaj bōk jikin ilo aer bōk eddo in tampeļ ko. Ewōr armej raar bōk menin letok kwojarjar n̄an kar katakin er karōk in lo̧mo̧o̧r eo an Anij im kar karuwaineneik er n̄an kōm̧m̧ani bujen ko rekwojarjar. Ro rekar mour ilo aer tōmak in dāpij bujen ko rekar kallim̧ur n̄an er mour indeeo, ijo “aolep men otemjeļo̧k rej aer,” im er “renaaj jokwe ilo im̧aan mejān Anij im an Kraist indeeo im indeeo.”17

Jar in menin letok kwojarjar eo ilo Nauvoo Tampeļ raar kōm̧m̧ani m̧oktaļo̧k wōt jidik jen kar painneer ro raar diwōjlok ñan jino iaļ eo aeer ilo tol ko ilo ijo riilik. Elukkuun lōn̄ naan in kam̧ooļ ko jen elōn̄ painneer ro me rej kwaļo̧k ke kajoor eo ippāer ar itok jen aer liāp er ippān Kraist ilo aer kar bōk menin letok in kajoor eo jen Anij ilo Nauvoo Tampeļ ar leļo̧k kajoor n̄an aer maron̄ kōm̧m̧ane iaļ eo eļap im aetok im raar ejaake er make ilo ijoko riilik.18

Armej ro me emōj aer bōk menin letok kwojarjar ilo juon tampeļ ekwojarjar ej aer eddo n̄an kōnak nuknuk lowa ko jān tampel, juōn laajrak in nuknuk rejjab loi kōnke rej kōņaki iumwin nuknuk ko tulik. Kein kakeememej uwaan ro em̧ōj aer bōk menin letok kwojarjar kōn bujen ko rekwojarjar me raar kōm̧m̧ani im kōjeram̧m̧an ko emōj kallim̧ur er ilo tampel kwojarjar eo. Ñan kōtōprak un kwojarjar kein, raar kean̄ e kōm n̄an wōnmaanļo̧k wōt im kōņaki nuknuk lowa ko an tampel, ejelokin ro wōt me allikkar ta unin aer jab maron̄ kōnaki. Kōnke bujen ko ejjeļo̧k raan in kakkūje, n̄an wūtki garment ko ej kwaļo̧k āinwōt juon eo ejjjab jab kōjpārok eddo ad aer kōn bujen im kōjeram̧m̧an ko rej ekkeijel ippān. Ilo ad lale oktak in, an armej rot en ej kōnake garment ko an ilo an tōmak im wōnm̧anļo̧k wōt im kōjpārok bujen ko aer ej waļo̧k aer kam̧ool ke rej lukkuun rikalo̧o̧r an Irooj Jisōs Kraist.

Pija
Māāp in tampeļ ko.

Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata ej Kabun̄ eo rej kallōk tample ko ilo ipeļaakin laļ in. Un ko aer ej n̄an kōjeraam̧m̧an ajri in bujen ro nejin Anij ilo aer jar lo tampeļ im ilo eddo ko rekwojarjar im kajoor ko im kōjeram̧m̧an ko rejeņoļo̧k me rekar bōke kōn bujen kōn aer liāp ippān Kraist.

Pija
São Paulo Brazil Tampeļ.

Kabun̄ eo an Jisōs Kraist armej rej kile āinwōt juon kabun̄ eo me ej kwaļo̧k aorōkin kōm̧m̧ani bujen ko ippān Anij. Bujen ko rej jolet ilo kajjojo iaan kain̄i ko an lo̧mo̧o̧r im mour eutiej tata ippān Anij eo me Kabun̄ in ej kōm̧m̧ane. Kain̄i eo an peptaij im bujen ko rej ekkeijel ippān n̄an deļon̄e aelōn̄ selestial. Kain̄i ko im bujen ko rej ekkeijel ippān tampeļ n̄an mour indeeo ilo aelōn̄ selestial, eo ej mour indeeo, menin letok eo eļaptata an Anij.”19 En̄in ej menin kōttōpar eo an Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan Ko Āliktata.

Ij kam̧ool kōn Jisōs Kraist, eo ej bōran Kabun̄ in, im ej leļo̧k kōjeram̧m̧an kōjeram̧m̧an ko An n̄an aolep ro rej kappukot n̄an kōjparok bujen ko aer rekwojarjar. Ilo etan Jisōs Kraist, amen.