Kweilo̧k Eo Eļap
Lōke Irooj
Eprōļ 2024 kweilo̧k eo eļap


Lōke ilo Irooj

Jem̧jerā eo ad ippān Anij enaaj eddōkļo̧k wōt n̄an jon̄an eo wōt jekōņaan likūt lōke eo ad ilo E.

Ilo baam̧le ko ad, jet iien jej ikkure juon ikkure eo ņa etan “The Crazy Trust Exercise.” Komaron̄ kar bar ikkure kake barāinwōt. Ruo armej rej jutak jejjo ne ettoļo̧k jān doon, ilo an likin armej eo juon ej jitļo̧k n̄an armej eo juon. Ilo kōkkaļe eo jen armej eo itulūk, armej ej pād im̧aan ej okjaklikļo̧k n̄an pein armej eo juon m̧ōttan im ej kōttare.

Lōke ej pedped in aolep jem̧jerā ko. Juon kajjitōk eaorōk n̄an jabdewōt jem̧jerā ko ej “Imaron̄ ke lōke armej eo juon?” Juon jem̧jerā ej ejaak wōt n̄e armej ro rej m̧ōņōņō in likūt lōke ilo ioon doon. Ejjab juon jem̧jerā eļan̄n̄e juon armej ej lukkuun lōke ak eo juon ejjab lōke.

Kōj wōj kajjojo jej juon jetōb ļaddik ak leddik eo ejitōnbōro nejin juon Jemedwōj Ilan̄ eo eļap an iakwe.1 Ak ilo tōre in menmenbwij in jetōb eo ad ej letok juon pedped, ejjab jān e make ej ejaake juon jem̧jerā eo etokjā ippān Anij. Juon jem̧jerā emaron̄ ejaak n̄e jej kāālet n̄an lōke E.

Jemedwōj Ilan̄ ej ikdeleel n̄an kalōk juon jem̧jerā em̧wilaļ im an make ippān kajjojo ajri in jetōb ro Nejin.2 Jisōs ekar kwaļo̧k An ikdeleel ke Ekar jar, “Bwe er otemjej ren juon, āinwōt Kwe, Jema ilo N̄a, im N̄a ilo Kwe, bwe er barāinwōt ren ilo Kōj.”3 Jem̧jerā eo Anij ej kappukote ippān ajri in jetōb ro kajjojo Nejin ej juon eo ej lukkuun epaak eo im Emaron̄ kwaļo̧k aolep men ko An im lukkuun wōn E.4 Kain jem̧jerā in em̧wūlaļ, ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin emaron̄ ejaak wōt n̄e jej ekkal ioon lōke eo ewāppen, im elikio.

N̄an ijo koņaan, Jemedwōj Ilan̄ ekar jerbal jān jinoin n̄an kōnono kōn lōke eo An em̧ool ilo jibadbad eo ekwojarjar an kajjojo ajri ro Nejin. Lōke ej pedped in karōk eo E ekar letok n̄an kōj n̄an eddōkļo̧k im wōnm̧aanļo̧k eo ad m̧okta jān ad kar itok n̄an laļ in. Enaaj katakin kōj kakien ko an mour indeeo, ejaake laļ in, letok n̄an kōj ānbwin ko rewabanban, letok n̄an kōj menin letok eo n̄an kāālet n̄an kōj make, im kōtļo̧k ad ekkatak im eddōkļo̧k kōn kāālet ko ad make. Ej kōņaan bwe jen kāālet n̄an ļoori kakien ko An im ro̧o̧lļo̧k n̄an lan̄lōn̄ ilo mour indeeo eo Ippān im Nejin Maan.

Jeļā bwe jenaaj aolep iien jab kōm̧m̧ane kālet ko rem̧m̧an, Eaar barāinwōt kōpooje juon iaļ n̄an ad rōļo̧k jān leen kālet ko rebōd. Ekar kōpooje juon Rilo̧mo̧o̧r—Nejin Maan, Jisōs Kraist—n̄an pinmuur kōn jerawiwi ko ad im kōm̧m̧an ad erreo bar juon alen kōn ukweļo̧k.5 Ej karuwaineneik kōj n̄an kōjerbale menin letok in eaiboojoj an ukweļo̧k aolep iien.6

Aolep jinen im jemān ajri ro rejeļā ewi jon̄an an pen n̄an lōke juon ajri n̄an kōtlo̧k bwe ren kōm̧m̧ani jokālet ko aer make, eļaptata n̄e jinen im jemān ajri eo rejeļā bwe ajri eo enaaj kōm̧m̧an bōd im en̄taan kōn leen bōd eo. Jekdoon ak Jemedwōj Ilan̄ ej kōtļo̧k bwe jen kōm̧m̧ani jokālet ko me enaaj jipan̄ kōj tōpar kōttōbar eo ad eļaptata! Āinwōt an Elder Dale G. Renlund katakin, “Kōttōpar eo [An] ilo kōkaajriri ejjab n̄an ajri ro Nejin bwe ren kōm̧m̧ane ta eo ejim̧we; ej n̄an ajri ro Nejin bwe ren kālet n̄an kōm̧m̧ane ta eo ejim̧we im āliktata n̄an erom āinwōt E.”7

Mekarta jem̧jerā eo an Anij ilo kōj, jem̧jerā eo ad ippān Anij enaaj eddōkļo̧k wōt n̄an jon̄an eo n̄an likūt ad lōke ilo E. Apan̄ eo ej bwe jej mour ilo juon laļ eobrak kōn nana im aolep rej en̄jake m̧wijkōk in lōke ilo ro jet kōnke ejjeļo̧k m̧ool, iņoņooj, liakeeļo̧k, ak jekjek ko jet. Ālkin ad kar liakeeļo̧k, jemaron̄ lo an pen n̄an bar juon alen lōke. Jet iien men ko renana ilo ad lōke rej waļo̧k jen kōm̧m̧an ko rejjab wāppen remaron̄ jelet ad kōņaan n̄an lōke Jemedwōj Ilan̄ eo ewāppen.

Jejjo iiō ko remootļo̧k, ruo m̧ōtta, Leonid im Valentina, rekar kwaļo̧k an itok limoier n̄an erom̧ membōr in Kabun̄ in. Ke Leonid ekar jino ekkatak gospel in, ekar loe bwe epen n̄an jar. M̧okta ilo mour eo an, Leonid ekar en̄taan jān jerbal im iņoņooje im kipel jān juon eo ej pād ilo doulul in tōl im e ekar ejaake wāween jab lōke ilo ritōl ro. Men kein rekar jelet maron̄ eo an n̄an kōppeļļo̧k būruwōn im kwaļo̧k en̄jake ko an make n̄an Jemedwōj Ilan̄. Kōn iien im ekkatak, Leonid ekar bōk juon meļeļe elapļo̧k kōn kadkad ko an Anij im kar jino bōk en̄jake in iakwe eo an Anij n̄an E. Āliktata, jar ekar erom̧ juon wāween ekkar n̄an e n̄an kwaļo̧k kam̧m̧oolol ko im iakwe eo ekar en̄jake n̄an Anij. Lōke eo an Leonid me ekar ļapļo̧k wōt ilo Anij ekar kōm̧m̧an bwe e im Valentina ren deļo̧n̄e bujen ko n̄an kōkajoorļo̧k jem̧jerā eo aer ippān Anij im ippān doon.

Eļan̄n̄e jako in lōke eo am̧ m̧okta ej dāpij eok jān am̧ lōke Anij, jouj im ļoore waanjon̄ak eo an Leonid. Ekkatak eļapļo̧k ilo kijenmej kōn Jemedwōj Ilan̄, kadkad eo An, m̧wil ko Mwilin, im jibadbad ko An. Kappukot im rekoote en̄jake ilo am̧ en̄jake iakwe eo An im kajoor eo ilo mour eo am̧. Rikanaan eo ad ej mour, Būreejtōn Russell M. Nelson, ekar katakin bwe ilo an ļapļo̧k ad ekkatak kōn Anij, enaaj pidodoļo̧k n̄an lōke tūriam̧o̧ eo An.8

Jet iien wāween eo em̧m̧antata n̄an ekkatak kōn Anij ej ilo ad lōke E. Āinwōt “The Crazy Trust Exercise,” jet iien jej aikuj kōņaan bwe jen wōtļok bwe en bauri kōj. Mour in ej juon teej. Apan̄ ko me rej kōm̧m̧an ad ererakļo̧k jān jon̄an maron̄ eo ad ekkā aer waļo̧k. N̄e māletlet eo ad im jeļāļo̧kjeņ ejabwe, jej kappukot jipan̄ jān kein jipan̄ ko n̄an jipan̄ kōj. Ilo juon laļ eo eobrak kōn meļeļe ko, ejjeļo̧k ba ejabwe kein jipan̄ n̄an jipan̄ ņa mejļan apan̄ ko ad. Ijoke, kapilōk eo epidodo, kōn iien idajon̄jon̄ me epād ilo Jabōn Kōnnaan Ko ej letok kapilōk eo em̧m̧an tata: “Kwōn lōke Anij kōn aolepān būruom̧.”9 Jej kwaļo̧k ad lōke Anij ilo ad oktak ļo̧k n̄an E m̧okta n̄e jej jelm̧ae apan̄ ko an mour in.

Ālkin aō kar kam̧ōj jikuuļ in law ilo Utah, baam̧le eo am rekar jelm̧ae juon kālet eo eaorōk tata kōn ia eo n̄an jerbal ie im amnak ie. Ālkin kapilōk ippān doon im Irooj, jekar en̄jake tōl n̄an kam̧akūt baam̧ļe eo am n̄an tueon̄ ilo United States, ettoļo̧k jān ro jinemim im jemāmim im ro jeim im jatim. Ilo jinoin, men ko rekar em̧m̧an, im kōm̧ ar en̄jake an uwaak kāālet eo am. Ak men ko rekar oktak. Rekar kaietļo̧k wōran rijerbal ilo jikin jerbal eo, im ikar luuji jim̧or jerbal eo aō im injuran eo ilo ejja iien eo wōt im leddik eo nejū Dora ekar ļotak im jelm̧ae apan̄ ko kōn nan̄inmej im menin aikuj ko nej aikuj ium̧win juon tōre eaitok. Ilo iien eo ij jelm̧ae apan̄ kein, ikar bōk juon kūr n̄an jerbal me enej aikuj eļap iien ko raorōk im wūjlepļo̧k.

Ijjan̄in kar jelm̧ae kain apan̄ rot in im kar obrak ļōmņak eo aō kōn bwijin men ko. Ikar jino bukōt bōd in kālet eo jekar kōm̧m̧an im uwaak eo ekar itok kake. Kōm kar lōke Irooj, im aolep men ren kar em̧m̧an. Ikar jino en̄jake eļap apan̄, im ikar kiiō en̄jake an ejjeļo̧k juon emaron̄ kar jipan̄ eō.

Juon raan, naan kein “Jab kajjitōk etke, kajjitōk ta eo ikōņaan bwe kwōn ekkatak” ekar itok n̄an kōļmenļo̧kjeņ im buruō. Kiiō ekar ļapļo̧k aō pok. Ilo iien eo ke ij pok wōt kōn kālet eo aō m̧oktaļo̧k, Anij ekar kajjitōk ippa n̄an lōke E eļapļo̧k. Reilikļo̧k, menin ekar juon un eļap tokjen ilo mour e aō—ekar juon tōre ikar kile bwe wāween eo em̧m̧antata n̄an ekkatak n̄an lōke Anij ekar ilo aō lōke wōt E. Ilo week ko tokālik, ikar etale ilo aō kar lukkun lokjeņaō ke Irooj ej kalikkar tok karōk eo An n̄an kōjeram̧m̧an baam̧le eo am.

Rūkaki ro rem̧m̧an im kouj ro rejeļā bwe eddōk ilo jeļāļo̧kjeņ im kajoor an ānbwin emaron̄ waļo̧k wōt n̄e kōļmenļo̧kjeņ ko im m̧ajōļ ko remourruur. Ejjeļo̧k oktak, Anij ej kajjitōk ippād n̄an eddōkļo̧k ilo lōke ekkatak ko An ilo jetōb ilo ad kappukot kāājimourur in jetōb eo. Kōn menin, jemaron̄ jeļā bwe jabdewōt men jej lōke jemaron̄ kar kōmeļeļeiki m̧oktaļo̧k, bar juon lōke n̄an kadpakpakļo̧k en̄jake eo aaet epād im̧aan. Anij ej mijōk wōt ad eddōkļo̧k im wōnm̧anļo̧k. E ej M̧aajta Rūkaki eo ejeļā tata, kouj eo etijem̧ļo̧k eo aolep iien ej rōjan̄ kōj n̄an jipan̄ kōj kile eļapļo̧k jibadbad eo ad ekwojarjar. Menin enaaj aolep iien kobaik juon karuwainene n̄an ilju im jekļaj n̄an lōke E eļapļo̧k jidik.

Bok in Mormon ej katakin wāween jipan̄ kōj eddōkļo̧k bwe en maron̄ kalōk jem̧jerā ko rekajoor ippān Ajri ro Nejin. Ilo Itok, Ļoor Eō, ej kab m̧ōj ad katak kōn an wāween lōke eo an Nipai ilo Anij kar malijjon̄e ke e im ļōm̧aro jein rekar kean̄ n̄an ro̧o̧lļo̧k n̄an Jerusalem im bōk pileej brass ko. Ālkin likjab in kajjieon̄ ko aer jinoin, ļōm̧aro jein rekar ebbweer im kar pojak in ro̧o̧l ilo an jako pileej ko ippāer. Ak Nipai ekar kāālet bwe en likūt aolepān lōke eo an ilo Irooj im ekar tōprak ilo an bōk pileej ko.10 En̄jake in āinwōt ekar kōkajoorļo̧k lōke eo an Nipai ilo Anij ke libboņ eo an ekar bwilo̧k im baam̧le eo an rekar jelm̧ae kwōle ilo āne jam̧dān. Bar juon alen, Nipai ekar kāālet n̄an lōke Anij, im baam̧le eo an rekar pād ilo kōjparok.11 En̄jake kein reļļap rekar leļo̧k n̄an Nipai eļapļo̧k lōke ilo Anij, jerbal in kōkajoorļo̧k lōke eo enaaj kar ioone ejjab to n̄an jek juon wa.12

Jān en̄jake kein, Nipai ekar kōkajoorļo̧k jem̧jerā eo an ippān Anij ilo lōke E aolep iien im jab bōjrak. Anij ej kōjerbale ejja jon̄ak in wōt ippād. Ej erļo̧ketok n̄an kōj karuwainene eo an make n̄an kōkajoorļo̧k im kam̧wilaļļo̧k lōke eo ad ilo E.13 Kajjojo iien jej bōk im m̧akūtkūt ekkar n̄an juon kajjitōk, lōke eo ad ilo Anij ej eddōkļo̧k. Eļan̄n̄e jej kōjekdo̧o̧n ak jab bōk juon kajjitōk, eddōkļo̧k eo ad ej bōjrak m̧ae iien jepojak n̄an jerbale juon jibadbad ekāāl.

Nuuj ko rem̧m̧an ej bwe mekarta lōke eo jemaron̄ ak jemaron̄ jab kāālete n̄an likūt ilo Anij ilo m̧oktaļo̧k, jemaron̄ kālet n̄an lōke Anij rainin im aolep raan im wōnm̧aanļo̧k. Ij kallim̧ur bwe kajjojo iien jej kōm̧m̧ane, Anij enaaj pojak n̄an bauri kōj, im jem̧jerā in lōke eo ad enaaj kajoorļo̧k im kajoorļo̧k m̧ae raan eo me jenej erom̧ juon wōt Ippān im eo Nejin. Innem jemaron̄ kwaļo̧k āinwōt Nipai, “O Irooj, iaar likūt aō lōke ilo Kwe, im inaaj lōke Kwe indeeo.”14 Ilo etan Jisōs Kraist, amen.