Potutusi
Aso Sapati


“Aso Sapati,” Autu ma Fesili (2023)

Ata
o tamaitai talavou i le lotu

Taiala mo le Suesueina o le Talalelei

Aso Sapati

“Ia e manatua le aso sapati e te faapaiaina” (Esoto 20:8)

O le a se foliga o le aso Sapati mo oe? A e saili e faamamalu le Sapati i le ala a le Alii, o le a amata ona e vaai atu i le Sapati o se aso fiafia (tagai Isaia 58:13–14). O le tapuai i le Atua ma isi i le Lotu, aai ma feinu i le faamanatuga, ma le tausia o le aso ia paia i le aiga o le a aumaia ai le mana faaleagaga i lou olaga ma faalatalata atili atu ai oe i le Atua. O le faataatia ese o se aso se tasi i vaiaso taitasi e malolo ai mai galuega ma gaoioiga faafiafia o se tasi lea o auala tatou te faaalia ai lo tatou alolofa mo le Atua ma lo tatou manao e usitai ia te Ia ma tausia a tatou feagaiga. Na faamatala mai e Peresitene M. Russell Ballard e faapea, “O le mana o le Aso Sapati e ao ona lagonaina ai i totonu o le lotu ma le aiga le fiafia, le olioli, ma le mafanafana o lagona o le Agaga o le Alii e aunoa ma soo se ituaiga o mea faalavefau.”1

O Le A le Aso Sapati?

O le Sapati o se aso paia ua faauuina e le Atua mo i tatou e malolo ai mai ia tatou galuega ma tapuai atu ai ia te Ia. Ina ua mavae le Foafoaga o le lalolagi, sa faamanuiaina e le Atua le aso lona fitu ma faia ia paia (tagai Kenese 2:2–3). Na poloaiina le fanauga a Isaraelu ia “manatua le aso sapati, e te faapaiaina” (Esoto 20:8). Ina ua mavae le Toetu o Iesu Keriso, sa amata e Ona soo ona tausia le Sapati i le Aso Sa, po o le aso muamua o le vaiaso (tagai Mareko 16:2; Galuega 20:7; 1 Korinito 16:1–2). I aso e gata ai, sa faafouina ai e le Atua Lana poloaiga e faamamalu aso Sapati (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9–13; 68:29).

Vaaiga Aoao i Autu: Aso Sapati

Taiala fesootai mo le suesueina o le talalelei: Tapuai i le Atua le Tama, Faamanatuga, Anapogi, Ola i le Talalelei a Iesu Keriso

Vaega 1

O Lou Tausia o le Aso Sapati o se Faailoga o Lou Tuuto i le Atua

Ata
faapotopotoga

Na saunoa Peresitene Russell M. Nelson: “E faapefea ona tatou faapaiaina le aso Sapati? A o ou laitiiti, sa ou suesue i lisi na faia e isi e faatatau i mea e fai ma mea e le faia i le Sapati. O se taimi mulimuli ane sa faatoa ou aoaoina ai mai tusitusiga paia o la’u amio ma o’u uiga i le Sapati e avea ma se faailoga i le va o a’u ma lo’u Tama Faalelagi [tagai i le Esoto 31:13]. Faatasi ai ma lena malamalamaaga, sa ou lē toe manaomia ni lisi o mea e faia ma mea e lē faia. Pe a manaomia ona ou faia se filifiliga pe o se gaoioiga talafeagai pe leai foi mo le Sapati, e na o lo’u fesili lava ia te a‘u, ‘O le a le faailoga ou te manao e avatu i le Atua?’ O lena fesili na matuai faamanino mai ai ia te a’u filifiliga e uiga i le aso Sapati.”2 O le a le ituaiga faailoga e tuuina atu e lau tausiga o le aso Sapati i le Atua?

Mea e mafaufau i ai

  • Matamata le vitio mai ia Elder Jeffrey R. Holland “Upon My Holy Day—Rest and Renewal” (1:26). Ua fautuaina i tatou e Elder Holland ia ese lo tatou faia o mea i le aso Sapati nai lo isi aso. O a ni uunaiga ua e maua e uiga i le faamamaluina o le aso Sapati ma le tausia ia paia?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

Aoao atili

Vaega 2

Na Faamamaluina e Iesu Keriso le Aso Sapati

Ata
O loo faamalolo e Iesu Keriso se alii tauaso

E oo atu i taimi o le Feagaiga Fou, ua folasia atu ai tulafono ma tu masani e lei faatagaina i le aganuu a Iutaia e uiga i le mea e fai ma mea e le faia i le aso Sapati.4 Sa tele ina faitioina Iesu e taitai faalelotu o Lona taimi i le ala na tausia ai e Ia ma Ona soo le Sapati. Na aoao mai Iesu e faapea “[ua] faia le sapati mo tagata” ma o Ia o le “Alii lava lea o le sapati” (Mareko 2:27, 28). Ina ia faamanatuina le aso na toetu mai ai le Alii, sa tausia ai e soo o Iesu Keriso le Sapati i le aso muamua o le vaiaso (tagai Mareko 16:2; Galuega 20:7; 1 Korinito 16:1–2).

I le avea ai ma se vaega taua o lo tatou tausia o le Sapati, tatou te aai ma feinu i le faamanatuga e manatua ai le taulaga togiola, maliu, ma le Toetu o Keriso. Pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, ua tatou osia se feagaiga e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso, e tausi Ana poloaiga, ma ia manatua pea o Ia. O le isi itu, ua folafola mai e le Atua ia i tatou e mafai ona tatou maua le Agaga Paia e faatasi pea ma i tatou. O le i ai o le Agaga e aofia ai le faapaiaina ma le faamagaloina o a tatou agasala. O lona uiga foi o le i ai o le mafutaga faifai pea ma le taitaiga a le Agaga Paia. O le aso Sapati o se avanoa e toe manatunatu ai i faamanuiaga ua e mauaina o se soo o Iesu Keriso.

Mea e mafaufau i ai

  • Faitau tala nei e uiga i le faamamaluina e le Faaola o le aso Sapati: Ioane 5:2–15; Luka 13:11–17; 14:1–6. Na faapefea ona faamanuiaina tagata o i nei faataitaiga e ala i auaunaga a le Faaola? I se isi fuaitau, na fetalai ai Iesu, “O lea e tatau ai ona agalelei i le sapati” (Mataio 12:12). O le a lou manatu i le uiga o le “agalelei” i le aso Sapati?

    E mafai faapefea ona e mulimuli i le faataitaiga a Iesu o le auauna atu i isi i le aso Sapati?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Matamata faatasi o se vaega le vitio “Gratitude on the Sabbath Day” (3:39). Talanoa e uiga i auala e mafai ona tatou faaalia ai lo tatou talisapaia ma le lotofaafetai mo Iesu Keriso i le aso Sapati. O le a le sootaga i le va o le tausia o le aso Sapati ia paia ma le lagonaina o le lotofaafetai mo faamanuiaga a le Atua?

Aoao atili

Vaega 3

O le Tausia o le Aso Sapati Ia Paia e Fesoasoani ia i Tatou ia Tumau i le “Le Pisia mai le Lalolagi”

Ata
aiga o loo faitau

Na aoao mai le Alii, “Ma ina ia mafai ona e tausi atili atoatoa oe lava i le le pisia mai le lalolagi, ia e alu atu i le fale tatalo ma osi ae au faamanatuga i lo’u aso paia” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9). O la tatou tapuai faatasi ma isi i le aso Sapati e aofia ai e le gata i le aai ma feinu i le faamanatuga ae o le tatalo foi, usuina o viiga, tuuina atu ma le mauaina o faamanuiaga faaleperisitua, faasoa atu o molimau, suesueina o tusitusiga paia, ma le tuuina atu o auaunaga.

Mea e mafaufau i ai

  • O le auai i le sauniga faamanatuga o se auala anoa lea e faatotonugalemu ai lou olaga ia Iesu Keriso ma faateleina ai le malosi faaleagaga. A tatou malolosi faaleagaga, ua sili atu lo tatou saunia e aloese ma faatoilalo faaosoosoga. Na faapefea e le tausia o le aso Sapati ia paia ma auai i le sauniga faamanatuga ona fesoasoani ia te oe i au taumafaiga ia “le pisia mai le lalolagi”?

  • Toe faamanatu le savali a le Alii e uiga i le aso Sapati o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9-15. E faatatau i lenei fasifuaitau, na faasoa mai ai Peresitene M. Russell Ballard e faapea, “Faamolemole ia matau nisi o upu autu i lenei faaaliga: olioli, fiafia, faafetai, loto fiafia, loto olioli, ma le se mata fiafia E foliga mai ia te a’u o le tausia o le aso Sapati e tatau ona aumai ai ni ataata i o tatou foliga.”5 O anafea na e lagonaina ai nei ituaiga o lagona i le Sapati? O le a se mea e mafai ona e faia e avea ai lau tapuaiga i le aso Sapati o se aafiaga fiafia?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Matamata i le vitio “Is There a Place for Me?” (3:59). Talanoa e uiga i le taua o le fesoasoani atu i isi ia lagona latou te auai i la latou faalapotopotoga i le lotu. E mafai faapefea e au taumafaiga e fesoasoani i isi ia lagona le faaauai ai ona faateleina lou lava lagona o le tapuai i le aso Sapati?

Aoao atili