Potutusi
Tapua’i i le Atua le Tama


“Tapua’i i le Atua le Tama,” Autu ma Fesili (2023)

Ata
tamaloa o loo tatalo

Taiala mo le Suesueina o le Talalelei

Tapua’i i le Atua le Tama

Faaalia o lo tatou alolofa ma le tuuto i le Atua

Ina ua fesiligia Iesu Keriso po o le a le poloaiga ua sili, sa Ia tali mai, “E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa” (Mataio 22:37) Sa faaalia atoatoa e Iesu i Lona soifuaga faaletino le ala e alofa ai i le Atua le Tama. Na Ia faia “le finagalo o le Tama i mea uma mai le amataga” (3 Nifae 11:11). A e tu e mafaufau i le tele o mea ua faia e le Tama Faalelagi mo oe, o le a e iloa ai o lou alofa mo Ia ma lou manao e usitai ia te Ia e faateleina (tagai i le Mosaea 2:20–24). O le tapuai o se auala taua lea tatou te faailoa atu ai lo tatou loto faafetai mo le alofa o le Tama ma faaali atu ai tatou te saili e faalatalata atu ia te Ia.

O Le A le Uiga o le Tapuai i le Atua le Tama?

O le tapuai i le Atua, o le avatu lea ia te Ia o lo tatou alofa, usiusitai, faaaloalo, auaunaga, ma le tuuto. Ua poloaiina e le Tama Faalelagi Ana fanau e tapuai faaaumea faatasi ma isi tagata talitonu ma na o oe foi. E le gata ina faaalia e a tatou taumafaiga tapuai lo tatou alolofa mo le Atua ma la tatou tautinoga ia te Ia, ae e aumaia ai foi ia i tatou le malosi e tausi ai Ana poloaiga.

Vaaiga aoao i autu: Tapua’i

Taiala fesootai mo le suesueina o le talalelei: O le Atua le Tama, Tatalo, Faamanatuga, Malumalu, Ola i le Talalelei a Iesu Keriso

Vaega 1

Tatou te Tapuai i le Atua le Tama i le Suafa o Iesu Keriso

Ata
alii ma le tamaitai o loo tatalo

O Le Atua le Tama o le Pule Aoao o le atulaulau. O lena tulaga, sa Ia faatuina ai se fuafuaga mo le faaolataga ma le faaeaga o Ana fanau. Na Ia auina mai Lona Alo o Iesu Keriso i le lalolagi e faia se taulaga togiola mo i tatou uma. Ina ia maua faamanuiaga o le fuafuaga a le Tama, e tatau ona tatou talitonu ia te Ia ma taumafai e faia mea uma ua Ia poloai mai ai.

Na poloaiina Mose e, “ifo atu i le Atua, aua na o ia lava e te auauna atu i ai” (Mose 1:15). I seneturi mulimuli ane, ina ua sau le tiapolo ma faaosooso Iesu e ifo atu ia te ia, sa tali atu Iesu, “Ia e ifo atu i le Alii lou Atua, ona na o ia lava e te auauna i ai” (tagai Mataaio 4:8–10). Mai lava i le amataga, na poloaiina ai e le Atua le Tama Ana fanau ia “fai mea uma e te faia i le suafa o le Alo” (Mose 5:8). I o tatou aso, sa poloaiina ai Iosefa Samita, “O le suafa o Iesu Keriso o le a e auauna atu ai [i le Atua]” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:5).

O le tuuina o le Tama Faalelagi o se faamuamua silisili i o tatou olaga e fesoasoani tatou te latalata atili atu ai ia te Ia. Na poloaiina e le Atua le fanauga a Isaraelu, “Aua nei e fai mo oe ni atua ese i ou luma” ((Esoto 20:3). O le ifo i tupua o loo ta’ua i tusitusiga paia o loo tupu i aso nei i soo se taimi lava tatou te tuu atili ai le taua i mea po o tagata nai lo le Atua ma le tausia o Ana poloaiga (tagai Esoto 20:4–5; Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:15–16). I se faatusatusaga, pe a tatou faaali atu i le Atua tatou te alolofa ia te Ia ma o tatou loto atoa, e pei ona Ia alofa mai ia i tatou, tatou te lagona le latalata atili atu ia te Ia ma tatou avea atili ai e faapei o Ia. O le auala sili ona taua e mafai ona tatou tapuai atu ai i le Atua le Tama o le o mai lea i Lona Alo o Iesu Keriso e ala i le faatuatua ma le salamo ma taumafai e savavali i le ala e tau atu i le ola e faavavau (tagai i le Ioane 17:3). O i latou o e faia le Tama Faalelagi ma taulaiga atoa o a latou tapuaiga e mafai i se aso ona avea faapei o Ia (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:19–20).

Mea e mafaufau i ai

  • O le filifili e talitonu o loo i ai le Tama Faalelagi ma faalagolago i Lona atamai ma le mana e taua i le faalatalata atu ma le lotomaualalo i le Atua i le tapuai. Faitau le Mosaea 4:9–10. O anafea na uunaia ai oe e lou talitonuga i le Atua e saili Lana fesoasoani ma le faamagaloga? Aisea e avea ai le taumafaiga e salamo e le aunoa ma lafoai agasala o se vaega taua o le tapuai moni?

  • I Lona taimi i le lalolagi, sa faaali mai ai e Iesu Keriso ia i tatou le ala e tapuai ai i le Tama Faalelagi. Faitau le Ioane 5:19–20, ma mafaufau po o le a le mea o aoao mai e lenei fuaitau e uiga i le tapuai. O a ni nai auala ua tatou aoao ai e uiga i galuega a le Tama ma le Alo? O le a faapefea e se suesuega o le galuega a le Atua e pei ona tusia i tusitusiga paia ona saunia ai oe e tapuai atu ia te Ia?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Matamata le vitio “I Am a Son of God” (6:30). Talanoa i lagona o tagata uma a o latou aoao e uiga i le aafiaga paia o Mose ma le Atua. E mafai faapefea e le tuuina o la tatou faamuamua aupito maualuga i le alofa i le Atua ona puipuia i tatou mai faaosoosoga? E mafai faapefea e a tatou taumafaiga e tapuai i le Atua ona saunia i tatou e fetaiai ma faigata?

Aoao atili

Vaega 2

E Mafai Ona E Maua le Malosi Faaleagaga Pe a E Auai Faatasi ma Isi e Tapuai i le Atua

Ata
tagata i le lotu

E potopoto faatasi tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i vaiaso taitasi i aulotu o le lotoifale e tatalo, aai ma feinu i le faamanatuga, usu viiga, aoao le talalelei, ma faamalosia lo latou mafuta faatasi o le tasi ma le isi. Na poloaiina e le Alii le Au Paia e “[o] atu i le fale tatalo ma osi a’e au faamanatuga i lo’u aso paia” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9). O konafesi aoao, e faalua ona faia i tausaga taitasi, o ni mea taua ia e tuuina atu ai e taitai o le Ekalesia ni aoaoga musuia mo tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa. O le auai i sauniga faatulagaina a le Ekalesia ua fuafuaina o se auala taua lea e tapuai ai i le Atua le Tama.

E faaopoopo atu i tapuaiga i aso Sapati, e tapuai foi tagata o le Ekalesia i le malumalu. I totonu o le maota o le Alii, e maua ai e tagata o le Ekalesia ia sauniga o le perisitua lea e saunia ai i latou mo le ola e faavavau. O le osia ma le tausia o feagaiga e o faatasi ma na sauniga e saunia ai i tatou e fesootai ma le Atua, o lona uiga e mafai ona tatou lagonaina le Agaga o le Alii ma maua le filemu, malosi, ma e oo lava i faaaliga faaletagata lava ia.

Mea e mafaufau i ai

  • O loo faamatala mai i le Tusi a Mamona le ala na faapotopoto ai tagata o le Ekalesia a Keriso e tapuai faatasi. Faitau le Moronae 6:5–9. O a ni auala na talitutusa ai la latou mamanu o tapuaiga ma mea o loo faia e tagata o le Ekalesia i aso nei? E faapefea ona e faamatalaina faamanuiaga o le tapuai i le aso Sapati i se tasi e te manao e valaaulia i le Lotu?

  • I le faapaiaga o le Malumalu o Katelani i le 1836, sa tatalo ai le Perofeta o Iosefa Samita “ina ia mafai e tagata uma e ulufale mai i le faitotoa o le maota o le Alii ona lagona [le] mana [o le Atua].” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:13). O anafea na fesoasoani ai ia te oe le faaavanoaina o se taimi e tapuai ai i totonu o le maota o le Alii, e te lagonaina ai le lagona o le mana o le Atua?

  • Toe faamanatu le savali “O Faamanuiaga o le Tapuai” na saunia e Epikopo Dean M. Davies,1 ma vaavaai pe mafai faapefea ona fesoasoani le tapuai faamaoni ia te oe e tuputupua’e ai o se soo o Iesu Keriso. A o e faitau i le lauga, o a ni manatu po o ni uunaiga na e maua e uiga i au lava taumafaiga e tapuai?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • Na faatuina e Iesu Keriso Lana Ekalesia i o tatou aso e faamanuia ai Ona soo. Sa talanoaina e Peresitene Dallin H. Oaks le manaomia o se ekalesia i se lauga na ia tuuina mai i le konafesi aoao ia Oketopa 2021.2 Toe faamanatu faatasi le “O Le Manaomia o se Ekalesia,” ma vaavaai mo nisi o faamanuiaga e oo mai i le tapuai faatasi ma isi tagata talitonu. O a nisi o mafuaaga e taua ai le auai i sauniga tapuai i le Ekalesia mo le tuputupu ae faaleagaga ma le alualu i luma o se tagata?

Aoao atili

Vaega 3

O Le Tapuai i le Atua e Mafai ona Avea o se Vaega o Lou Olaga i Aso Uma

Ata
o se tamaitai i luma o le malumalu

O le perofeta o le Tusi a Mamona o Alema na folafola atu le talalelei i totonu o le vasega matitiva o tagata, o e na tutuliese mai sauniga tapuai lautele “ona o le mafiafia [leaga] o o latou ofu” (Alema 32:2; tagai foi i fuaiupu 1–12). Sa ia faamalamalama mai o le tapuai e sili atu i le na o le auai i sauniga: “Faauta, ua outou fai mai ua le mafai ona outou tapuai atu i lo outou Atua ona ua tutuli ese outou i fafo mai o outou sunako. … Afai ua outou manatu ua le mafai ona outou tapuai atu i le Atua, ua outou matua sese lava” (Alema 33:2). E faaopoopo atu i tapuaiga masani i le taimi o sauniga a le Ekalesia i le Sapati, e mafai ona e lagonaina se lagona o le tapuai i le Atua i mea uma e te faia. E mafai ona e faafaileleina se uiga faaalia tapuai pe a e liliu atu i le Tama Faalelagi i le tatalo (tagai i le Alema 32:3–11; 37:36) ma pe a e faailoa atu le lotofaafetai mo ou faamanuiaga (tagai i le Alema 34:38). O le faalogologo i musika faagaeetia e mafai ona saunia ai oe e fesootai ma le Atua (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:12).

Mea e mafaufau i ai

  • Sa manatu le fafine Samaria i le vaieli e faapea o le tapuai e na o nofoaga paia e mafai ona faia ai. Faitau le Ioane 4:19–26. O le a le mea na aoao atu e Iesu i lenei fafine e uiga i le tapuai moni? O a nisi o auala e mafai ona e faafaileleina ai se lagona o le tapuai i le Atua i lou olaga?

  • Na faasoa mai e Elder D. Todd Christofferson e faapea, “E taua tele lena mea ia te au, i le mafai e au i soo se taimi ma i soo se tulaga, ona faalatalata atu i le nofoalii o le alofa tunoa e ala i le tatalo, ma o le a faafofoga mai lo’u Tama Faalelagi i la’u olega, ma o lo’u Fautua, o lē ua aunoa ma se agasala, o le na faamasaaina lona toto, o le a Ia aioi atu mo au.”3 E mafai faapefea e le liliu atu i le Faaola ona aafia ai lou manao e tapuai i le Tama Faalelagi?

Gaoioiga mo le aoao faatasi ma isi

  • O le faalogologo i musika lelei e mafai ona fesoasoani ia i tatou e atiina ae ai se manao e tapuai i le Atua. O upu faagaeetia e mafai ona liliu atu ai o tatou mafaufauga i le Tama Faalelagi ma faamanuiaga ua Ia tuuina mai ma le alofa mutimutivale. Fai se lisi o pese na fesoasoani ia te oe e lagona ai le alofa o le Atua. Talanoaina faatasi nisi o mafuaaga talafeagai e manatu ai le Atua o le “pese a e amiotonu” e avea e pei o se tatalo (Mataupu Faavae ma Feagaiga 25:12).

Aoao atili