2010–2019
Kapau ʻOkú ke Masiva Poto
ʻEpeleli 2014


Kapau ʻOkú ke Masiva Poto

ʻĪmisi
ʻEletā Marcos A. Aidukaitis

ʻE fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoní kiate kinautolu ʻoku fekumi ki aí ʻo fakafou ʻi he folofolá.

ʻI he ʻaho kimuʻa atú naʻe ako ʻa hoku foha taʻu 10 ʻi he ʻInitanetí ʻo fekauʻaki mo e ʻatamai ʻo e tangatá. ʻOkú ne fie hoko ko ha toketā faitafa ʻi ha ʻaho. ʻOku faingofua ʻaupito ke ʻiloʻi ʻokú ne ʻatamai lelei ange ʻiate au.

ʻOku mau saiʻia ʻi he ʻInitanetí. ʻOku mau fetuʻutaki mo homau fāmilí pea pehē ki homau kaungāmeʻá ʻo fakafou ʻi he ngaahi mītia fakasōsialé, ʻīmeilí, mo ha ngaahi founga kehe. ʻOku fakahoko ʻe heʻeku fānaú ʻa e konga lahi ʻo ʻenau ngāue fakaakó ʻo fakafou ʻi he ʻInitanetí.

Neongo pe ko e hā ha fehuʻi, ʻo kapau ʻoku tau fie maʻu ha toe fakamatala lahi ange, ʻoku tau fekumi ʻi he ʻinitanetí. ʻI ha lau sekoni pē kuo tau maʻu ha ngaahi fakamatala lahi. ʻOku fakaofo ʻaupito ʻeni.

ʻOku ʻomai ʻe he ʻInitanetí ha ngaahi faingamālie lahi ke tau ako mei ai. Kaekehe, ʻoku loto ʻa Sētane ke tau loto mamahi, pea ʻokú ne fulifulihi ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e meʻa lahi. ʻOkú ne fakaʻaongaʻi ʻa e meʻangāue ko ʻení ke ne fakatupu ha loto veiveiua mo ha ilifia, pea ke fakaʻauha ʻa e tuí mo e ʻamanakí.

Koeʻuhí ko e ngaahi meʻa lahi ʻe ala maʻu mei he ʻInitanetí, kuo pau ke tau tokanga ki he feituʻu ʻoku totonu ke tau ngāue ki aí. ʻE lava ʻe Sētane ke ne fakafemoʻuekinaʻi, tohoakiʻi ʻetau tokangá, pea fakaʻuliʻi kitautolu ʻaki hono filifili ʻo e ngaahi fakamatalá, ʻa ia ko e lahi tahá ko ha ngaahi meʻa taʻeʻaonga.

ʻOku ʻikai totonu ke hū holo ha taha ʻi he ngaahi meʻa taʻeʻaongá.

Fanongo ki he fakahinohino ko ʻeni mei he folofolá: “ʻOku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke faileleí, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí; ko ia te mou faʻa ʻiloʻi ai … ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá.”1

Ka ko hono moʻoní, ʻoku tau fehangahangai mo e palopalema tatau naʻe feʻao mo Siosefa Sāmita ʻi heʻene kei talavoú. ʻI he taimi lahi ʻoku tau faʻa masiva mo kiautolu ʻi he potó.

ʻI he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko e fekumi ki he potó ʻoku mahuʻinga, faipoupouʻi, pea ʻoku ʻikai ha taimi ʻe taʻofi pe fakaʻilifiaʻi ai. ʻOku faleʻi mo fakalotolahiʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fekumi ki he potó.2 Naʻá Ne pehē, “Fekumi faivelenga pea feakoʻiʻaki ʻiate kimoutolu … ; ʻio, mou fekumi mei he ngaahi tohi lelei tahá ʻa e ngaahi lea ʻo e potó; mou fekumi ki he ʻiló ʻio ʻi he ako pea ʻi he tui foki.”3 Kaekehe, ʻe lava fēfē ke tau fakatokangaʻi ʻa e moʻoní ʻi ha māmani ʻoku fakautuutu ai ʻa hono ʻohofi fakahangatonu mo taʻeufi e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e ʻOtuá?

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá e foungá:

ʻUluakí, te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá.

Lolotonga e Malanga ʻa e ʻEikí ʻi he Moʻungá, naʻá ne pehē:

“Pea pehē, ʻoku tupu ʻi he ʻakau lelei kotoa ʻa e fua lelei; kae tupu ʻi he ʻakau kovi ʻa e fua kovi. …

“Ko ia te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi fuá.”4

Naʻe toe akoʻi ʻe he palōfita ko Molomoná ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ʻi heʻene pehē, “Te mou ʻilo ʻa kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāué; he kapau ʻoku lelei ʻenau ngaahi ngāué, ʻoku nau lelei mo kinautolu foki.”5

ʻOku mau fakaafeʻi kimoutolu kotoa ke mou ako ʻa e ngaahi fua mo e ngāue ʻa e Siasi ko ʻení.

Ko kinautolu ʻoku fie ʻilo ki he moʻoní, te nau lava pē ʻo ʻilo ʻa e lelei ʻoku fai ʻe he Siasí mo hono kāingalotú ʻi he tukui kolo ʻoku nau tuʻu aí. Te nau malava ke ʻiloʻi ʻa e fakalakalaka ʻi he moʻui ʻo kinautolu ʻoku muimui ki he ngaahi akonaki ko iá. Ko kinautolu ʻoku nau vakavakaiʻi e ngaahi fua ko ʻení te nau ʻiloʻi ko e ngaahi fua ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku lelei pea manakoa.

Ko hono uá, te tau malava ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻi he taimi te tau ʻahiʻahiʻi ai maʻatautolu ʻa e folofolá.

Naʻe ako ʻa e palōfita ko ʻAlamaá ʻo pehē:

“Ko ʻeni, te tau fakatatau ʻa e folofolá ki ha tengaʻi ʻakau. … Kapau te mou fakaʻatā ha potu, ke tō ai ha tenga ʻi homou lotó, vakai, kapau ko ha tenga moʻoni ia, [pea] … ʻo kapau ʻe ʻikai te mou liʻaki ia ʻi hoʻomou taʻetuí, … vakai, ʻe kamata ia ke pupula ʻi homou lotó; pea … te mou kamata ke pehē ʻi homou lotó-Kuo pau… ko ha tenga lelei ʻeni, … he ʻoku kamata ke langaki hake ʻe ia ʻa hoku laumālié; ʻio, ʻoku kamata ʻe ia ke fakamaama hoku ʻatamaí, ʻio, ʻoku fakaʻau ke melie ia kiate au. …

“… Kae vakai, … ʻe ʻikai te ne fakatupulekina nai hoʻomou tuí? ʻIo, te ne fakatupulekina hoʻomou tuí. …

“… He ʻoku fakatupu ʻa e tenga kotoa pē ʻo fakatatau ki hono faʻahinga ʻoʻoná.”6

Ko ha fakaafe fungani ʻeni mei ha palōfita ʻo e ʻOtuá! ʻE lava ke fakahoa ʻeni ki ha fekumi fakasaienisi. ʻOku fakaafeʻi kitatolu ke tau ʻahiʻahiʻi ʻa e folofolá. ʻOku ʻomi kiate kitautolu ha ngaahi fakangatangata, pea ʻoku toki fakahā mai e olá kapau te tau muimui ki he ngaahi fakahinohinó.

Ka ʻoku akoʻi mai ʻe he folofolá te tau lava ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki honau ngaahi fuá pe ʻahiʻahiʻi fakataautaha ia, ʻo fakaʻatā ha konga ʻo hotau lotó ki he folofolá pea tanumaki ia ʻo hangē ha tengaʻi ʻakaú.

ʻOku ʻi ai ha founga hono tolu ki hono ʻiloʻi ʻo e moʻoní, pea ʻoku ui ia ko e fakahā fakatāutahá.

ʻOku akoʻi mai ʻe he vahe 8 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e fakahaá ko e ʻilo—“Ko e ʻilo ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia te ke kole ki ai ʻi he tuí, ʻi he loto mo ʻoni, ʻo tui te [tau] maʻu ha ʻilo.”7

Pea kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa e founga ke tau maʻu ai ha fakahaá. Naʻá Ne pehē, “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó.”8

Ko ia kuo akoʻi kitautolu te tau lava ke maʻu ʻa e fakahaá ʻo kapau te tau kole ʻi he tui, ʻi he loto moʻoni, pea tui te tau maʻu ia.

Ka ke fakatokangaʻi ange, naʻe fakamahinoʻi mai ʻe he ʻEikí ʻi he fakatokanga ko ʻení: “Manatuʻi ʻoku ʻikai te ke lava ke fai ha meʻa taʻe-ʻi ai ʻa e tuí; ko ia ke ke kole ʻi he tui.”9 ʻOku fie maʻu ʻe he Tuí ʻa e ngāue—hangē ke fakaukauloto ki ai ʻi hotau ʻatamaí, pea kole ʻi he lotu pe ʻoku totonu.

Naʻe pehē ʻe he ʻEikí:

“Pea kapau ʻoku totonu ia te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia.

“Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke totonu ia ʻe ʻikai te ke ongoʻi pehē, ka te ke maʻu ha fakakaukau fiemohea, ʻa ia ʻe fakatupu ai ʻene ngalo ʻiate koe ʻa e meʻa ʻoku halá.”10

Ko e tui kae ʻikai ngāué ʻoku mate ia.11 Ko ia ai, “kole ʻi he tui, ʻo taʻefakataʻetaʻetui.”12

ʻOku ʻi ai haʻaku kangāmeʻa ʻoku ʻikai ke tui tatau mo kitautolu, naʻá ne fakahoko mai kiate au ʻoku ʻikai ko ha tokotaha fakalaumālie ia. He ʻikai ke ne ako ʻa e folofolá pe lotu koeʻuhí ʻokú ne pehē ʻoku ʻikai mahino kiate ia e folofola ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamatalaʻi mai ʻe hono ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ʻokú ne tō nounou fakalaumālie pea te ne iku ki he fehangahangai ʻo e fakahaá, ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAlamaá: “Pea ko ia, ʻilonga ia ʻe fakafefeka hono lotó, ʻe maʻu ʻe ia ʻa e konga siʻi ange ʻo e folofolá.”

Ka naʻe toe pehē ʻe ʻAlamā, “pea ʻilonga ia ʻe ʻikai fakafefeka hono lotó, ʻe foaki kiate ia ʻa e konga lahi ʻo e folofolá, kae ʻoua kuo tuku kiate ia ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá ʻo aʻu ki heʻene ʻiloʻi hono kotoa.”13

ʻOku hoko ʻa ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻa Mōsaiá ko e sīpinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ʻoku fie maʻu ʻa e ngāué ki he tuí. ʻOku tau lau mei he Tohi ʻa Molomoná:

“Kuo nau fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi folofolá, koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

“Ka ʻoku ʻikai ko ia pē; ka kuo nau faʻa lotu, mo ʻaukai lahi; ko ia naʻa nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e kikité, pea mo e laumālie ʻo e fakahaá.”14

ʻOku mahuʻinga tatau pē ʻa e kole ʻi he loto moʻoní ʻi he founga ko ʻení. Kapau ʻoku tau fekumi fakamātoato ki he moʻoní, te tau fai hotau lelei tahá ke maʻu ia, ʻe kau ai ʻa hono lau ʻa e ngaahi folofolá, ʻalu ki he lotú, pea fai hotau lelei tahá ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku toe ʻuhinga ʻeni ʻoku tau loto fiemālie ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai iá.

Ko ha sīpinga haohaoa e maʻu ʻo ha loto moʻoní, ʻa e fekumi ko ia ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻiló. Naʻá ne pehē naʻá ne fie ʻilo pe ko e fē ʻa e siasi ʻoku moʻoní “koeʻuhí ke [ne] ʻiloʻi ʻa e siasi ke kau ki aí.”15 Kimuʻa pea ne lotú, naʻá ne ʻosi mateuteu pē ia ke fai ki he tali te ne maʻú.

ʻOku fie maʻu ke tau kole ʻi he tui pea mo e loto moʻoni. Ka ʻoku ʻikai ko ia pē. Kuo pau ke tau tui te tau maʻu ha fakahā. ʻOku fie maʻu ke tau falala ki he ʻEikí pea maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi Heʻene ngaahi talaʻofá. Manatuʻi ʻa e meʻa kuo tohí: “Ka ai ha mou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú Ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.”16 Ko ha talaʻofa fakaʻofoʻofa ia!

ʻOku ou fakaafeʻi kotoa kimoutolu ke mou fekumi ki he moʻoní ʻo fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi founga ko ʻení kae tautautefito ki ha fakahā fakafoʻituitui mei he ʻOtuá. ʻE fakahā ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoní kiate kinautolu ʻoku fekumi ki aí ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā mai ʻi he folofolá. ʻOku fie maʻu ke tau fekumi mālohi kae ʻikai ko e fekumi pē ʻi he ʻInitanetí, ka ʻe ʻaonga moʻoni ia.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Siasi moʻoni ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí. Kuó u mātā tonu hono ngaahi fuá ʻi he tukui koló pea mo e moʻui ʻa ha lauafe, kau ai hoku fāmilí; pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia. Kae mahuʻinga tahá, kuó u ʻilo ʻa hono moʻoní ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu kotoa ke mou fai ʻa e meʻa tatau. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.