2010–2019
Ngaahi ʻOfefine ʻi he Fuakava
ʻEpeleli 2014


Ngaahi ʻOfefine ʻo e Fuakavá

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

Ko e hala … kuo pau ke tau fou ai ʻi heʻetau fononga ʻo foki ki heʻetau Tamai Hēvaní … ʻoku fakaʻilongaʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi fuakava toputapu ne fai mo e ʻOtuá.

Kuo akoʻi kitautolu ʻaki ha mālohi fakalaumālie he pooni. ʻOku ou fakatauange ko e ngaahi lea ne fai ʻe he kau fafine takimuʻa maʻongoʻongá ni ʻe tohitongi ia homou lotó ʻo hangē ko ʻene ongo ki hoku lotó.

Ko ha fakataha fakahisitōlia ʻeni. Ne fakaafeʻi ʻa e kakai fefine kotoa pē ʻo e Siasí mei he taʻu valu ki he motuʻa taha ke tau kau fakataha he pooni. Ne lotua ʻe hotau tokolahi ke nofoʻia kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe hoko ʻa e tāpuaki ko iá ʻi heʻetau ongona e lea ʻa e kau fafine ko ʻení mo fanongo ki he ngaahi fasi fakalaumālié. ʻOku ou fakatauange ke kei ʻiate kitautolu ai pē ʻa e Laumālié ʻi heʻeku fai ha lea fakalotolahi mo ha fakamoʻoni makehe mei he ngaahi meʻa kuo ʻosi vahevahé kae tautautefito ke fakamoʻoni ko e ngaahi meʻa kotoa pē kuo ʻosi ʻomaí ko e ngaahi meʻa ia ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau fanongoá.

Te u lea he pooni kau ki he hala ʻa e founga fakaʻofoʻofa kuo ʻosi fakamatalaʻi mai ʻi he ʻahó ni ʻa ia kuo pau ke tau fou ai ʻi heʻetau fononga ʻo foki ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻa e hala ko iá ʻaki ʻa e ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá. Te u talanoa mo kimoutolu fekauʻaki mo e fiefia ʻi he fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá mo hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau tauhi iá.

ʻOku ʻi ai hamou tokolahi ne toki papitaiso kimuí ni mo maʻu ʻa e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá. ʻOku mou kei manatuʻi lelei pē ia. Ko ha niʻihi naʻe papitaiso fuoloa atu, pea kuo matangalo e ngaahi ongo ne mou maʻu ki he fuakava ko iá, ka ʻoku foki mai ha niʻihi ʻo e ngaahi ongo ko iá ʻi ha taimi pē ʻokú ke fanongo ai ki he ongo lotu tāpuaki ʻo e sākalamēnití.

He ʻikai tatau ha manatu ʻa ha toko ua ʻiate kitautolu ki he ʻaho ne tau fai ai ʻa e fuakava ʻo e papitaisó mo maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ka ne tau taki taha ongoʻi hono tali ia ʻe he ʻOtuá. Pea ne tau ongoʻi ha holi ke fakamolemoleʻi pea mo fakamolemole kitautolu mo fakatupulaki ʻetau loto ke fai e meʻa ʻoku totonú.

Ko e loloto ʻo hono tōkaki ki hotau lotó naʻe meimei ke makatuʻunga ia ʻi he anga hono teuʻi koe ʻe he kakai ʻofá. ʻOku ou fakatauange ko kimoutolu ne toki kau mai ki he siasí ʻokú ke monūʻia ke tangutu ofi ki hoʻo faʻeé. Kapau ʻoku pehē, fakahā ʻaki haʻo malimali he taimí ni. ʻOku ou kei manatuʻi lelei e ongoʻi fiefia mo e houngaʻia ʻi heʻeku tangutu mei he tuʻa ʻeku faʻeé ʻi heʻemau foki meʻalele ki ʻapi, hili hoku papitaiso ʻi Filatelifia, Penisilivēniá.

Naʻe teuteuʻi lelei au heʻeku faʻeé ke u fai ʻa e fuakava ko iá mo e toenga kotoa ʻe muiaki maí. Naʻe faivelenga ki hono fatongia mei he ʻEikí.

“Pea ko e tahá, kapau ʻoku maʻu ha fānau ʻe ha ongomātuʻa ʻi Saione, pe ʻi ha taha ʻo hono ngaahi siteiki ʻa ia kuo fokotuʻú, ʻa ia ʻoku ʻikai te nau akoʻi ʻa kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e tokāteline ʻo e fakatomalá, tui kia Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí, pea mo e papitaisó mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá, ʻi he taimi ʻoku nau taʻu valu aí, ʻe ʻi he ʻulu ʻo e mātuʻá ʻa e angahala.

“He ʻe hoko ʻeni ko e fono ki he kakai ʻoku nofo ʻi Saioné, pe ʻi ha taha ʻo hono ngaahi siteiki kuo fokotuʻú.

“Pea ʻe papitaiso ʻa ʻenau fānaú ki he fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá ʻi he taimi ʻoku nau taʻu valu aí, pea maʻu ʻa e [Laumālie Māʻoniʻoní].”1

Naʻe fakahoko ʻe heʻeku faʻeé ʻa hono fatongiá. Naʻá ne teuʻi ʻene fānaú ʻo hangē ko e ngaahi lea ʻa ʻAlamā, ne lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ne pehē kiate kinautolu: Vakai, ko e vai ʻeni ʻo Molomoná (he naʻe ui pehē ia) pea ko ʻeni, ko e meʻa ʻi hoʻomou holi ke hū ki he lotoʻā sipi ʻo e ʻOtuá, pea ui ʻa kimoutolu ko hono kakaí, pea ʻoku mou loto ke fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻa;

“ʻIo, pea ʻoku mou loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te mou ʻi ai, ʻo aʻu ki he maté, koeʻuhí ke huhuʻi ʻa kimoutolu ʻe he ʻOtuá, pea mou kau fakataha mo kinautolu ʻoku ʻo e ʻuluaki toetuʻú, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá—

“Ko ʻeni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kapau ko e fakaʻamu ʻeni ʻo homou lotó, ko e hā haʻamou ʻuhinga ke ʻoua naʻa papitaiso ʻa kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ko e fakamoʻoni kiate ia kuo mou fai ʻa e fuakava mo ia, te mou tauhi kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú, koeʻuhí ke ne huaʻi hifo ʻa hono Laumālié ʻo lahi ʻaupito kiate kimoutolu?

“Pea ko ʻeni ʻi he fanongo ʻa e kakaí ki he ngaahi leá ni, naʻa nau pasipasi honau nimá ʻi he fiefia, ʻo nau kaila: Ko e fakaʻamu ia ʻa homau lotó.”2

Mahalo naʻe ʻikai pasipasi homou nimá ʻi he fuofua taimi ne mou ongona ai ʻa e fakaafe ko iá ʻi he fuakava ʻo e papitaisó, ka naʻá ke ongoʻi moʻoni e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea mo ha loto fakapapau ke lehilehiʻi ha niʻihi Maʻana. Te u lava ke pehē “ko e moʻoni” koeʻuhí he kuo tukulotoʻi moʻoni ʻa e ngaahi ongo ko ʻení ʻi he loto ʻo e ngaahi ʻofefine kotoa ʻo e Tamai Hēvaní. Ko ha konga ia homau tukufakaholo fakalangi meiate Iá.

Naʻá Ne akoʻi koe ki muʻa peá ke toki haʻu ki he moʻuí ni. Naʻá Ne tokoni atu ke mahino mo ke tali ʻe ʻi ai haʻo ngaahi faingataʻaʻia, ngaahi sivi, mo ha ngaahi faingamālie kuo filifili lelei pē maʻau. Naʻá ke ʻilo naʻe ʻi ai ha palani ʻo e fiefia ʻa ʻetau Tamaí, ke ke ikunaʻi lelei ho ngaahi faingataʻaʻia ko iá pea te ke tokoni ke ikunaʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa honau ngaahi faingataʻaʻiá. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻa e palani ko ʻení ʻaki e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.

ʻOku tau fili tauʻatāina pē pe te tau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ko iá. Ko ha tokosiʻi pē ʻo Hono ngaahi ʻofefiné kuo nau maʻu ʻa e faingamālie ʻi he moʻuí ni ke ʻilo ʻa e ngaahi fuakava ko iá. Ko e taha koe ʻo e niʻihi tokosiʻi kuo filí. ʻE ngaahi ʻofefine ʻofeina, ko koé, ʻa kimoutolu taki taha, ko ha ʻofefine ʻi he fuakavá.

Naʻe akoʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní ki muʻa pea toki fāʻeleʻi koé, fekauʻaki mo e ngaahi meʻa te ke aʻusia ʻi hoʻo mavahe meiate Ia ʻo haʻu ki māmaní. Naʻe akoʻi kiate koe heʻikai faingofua e hala foki ki ʻapi kiate Iá. Naʻá Ne ʻafioʻi ʻe fuʻu faingataʻa ʻo ka ke ka fakahoko e fonongá ʻo ʻikai ha tokoni.

Kuo ʻikai ngata pē ʻi hono faitapuekina koe ke ke maʻu e founga ke fakahoko ai e ngaahi fuakava ko iá he moʻuí ni ka ke ʻākilotoa foki koe ʻe ha niʻihi ke nau tokoniʻi koe pea ʻoku nau hangē pē ko koé, ko e ngaahi ʻofefine fuakava ʻo e Tamai Hēvaní.

Kuo mou ongoʻi kotoa ʻa e tāpuaki ʻo e feohi he pooni mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻoku nau fuakava foki ke tokoni mo tataki koe hangē ko ia kuo nau palōmesi ke fakahokó. Kuó u ʻosi mamata he meʻa ne mou mamata ai ʻi he tauhi ʻe he houʻeiki fafine fuakavá ʻa e tukupā ko ia ke fakafiemālieʻi mo tokoni—ʻi he loto fiefia.

ʻOku ou manatuʻi e fofonga malimali ʻo Sisitā Lupi Heití. Ko e uaifi ia ʻo ʻEletā Tēvita B. Heití, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne hoko heʻene kei talavoú ko e palesiteni ʻo e siteiki Palo Ató ʻi Kalefōnia. Naʻá ne lotua mo hohaʻa koeʻuhí ko e fānau fefine ʻi he kalasi Maea Meiti ʻi hono uōtí.

Ko ia, naʻe ueʻi ʻa Palesiteni Heiti ke ne kole ki he pīsopé ke ui ʻa Lupi Heiti ke ne akoʻi ʻa e kau finemui ko iá. Naʻá ne ʻiloʻi te ne hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻo ne hiki hake, fakafiemālieʻi, mo ʻofaʻi ʻa e tamaiki fefine ʻi he kalasi ko iá.

Naʻe lahi ʻaki ʻe Sisitā Heiti ha taʻu nai ʻe 30 ʻi he tamaiki fefine naʻá ne akoʻí. Ka ʻi he ʻosi ha taʻu ʻe 40 hili ʻene akoʻi kinautolú, ko e taimi kotoa pē naʻá ne fetaulaki ai mo hoku uaifí, ʻa ia ko ha taha ʻo e tamaiki fefine ʻi heʻene kalasí, naʻe ala atu hono nimá, malimali, mo pehē ange kia Kefi, “ʻEku Taʻahine Maea Meití.” Naʻá ku sio ki ha meʻa mahulu hake ʻi heʻene malimalí. Naʻá ku ongoʻi ʻene ʻofa lahi ki ha taʻahine naʻe kei ʻofa pē ki ai ʻo hangē haʻane tamá. Naʻe tupu ʻene fofonga malimalí mo e feʻiloaki fiefiá mei heʻene sio ʻoku kei nofo pē ha fefine mo e ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻi he hala ki ʻapi ʻo e fuakavá.

ʻOku fofonga malimali foki mo e Tamai Hēvaní kiate kimoutolu ʻi he taimi ʻokú Ne ʻafioʻi ai ʻokú ke tokoniʻi Hano ʻofefine ke fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá ki he moʻui taʻengatá. Pea ʻoku hōifua ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke feinga ai ke fili ʻa e totonú. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi Heʻene ʻafioʻi ho tuʻungá ka ko e tuʻunga te ke ala aʻusiá.

Mahalo ʻoku ʻi ai haʻo mātuʻa fakamāmani ʻokú na fakakaukau te ke lava ʻo lelei ange ʻi he tuʻunga naʻá ke fakaukau ki aí. Naʻá ku maʻu ha faʻahinga faʻē pehē.

Ko e meʻa naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻi heʻeku kei siʻí ʻa e ʻunaloto ʻeku Tamai Hēvaní, ko hoʻomou Tamai Hēvaní, ki ha tuʻunga māʻolunga ange maʻa ʻEne fānaú ʻo mahulu hake ʻi he meʻa ʻoku tau fakakaukau pe fakakaukauʻi ʻe heʻetau ngaahi faʻē fakamāmaní. Pea ko e fē pē taimi ʻokú ke kaka hake ai ʻi he hala ko iá ki he tuʻunga te ke aʻusiá, ʻokú ne ʻomi ai ha fiefia kiate Ia. Pea te ke lava ʻo ongoʻi ʻEne hōifua ki aí.

ʻOkú Ne vakai ki he tuʻunga nāunauʻia ʻe lava ke aʻusia ʻe Hono ngaahi ʻofefiné kotoa ʻi ha potu pē ʻoku nau ʻi ai. Ka ʻokú Ne hilifaki heni ha fatongia mamafa kiate kimoutolu taki taha. ʻOkú Ne fie maʻu ke ke lau e taha kotoa pē ʻokú ke feʻiloaki mo ia ko ha fānau ʻa e ʻOtuá. Ko e ʻuhinga ia ʻokú Ne fekauʻi ai kitautolu ke tau ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē ko ʻetau ʻofa ʻiate kitautolú pea ke tau fakamolemoleʻi kinautolu. ʻOku maʻu hoʻo ngaahi ongoʻi manavaʻofa mo faʻa fakamolemoleʻi ʻo e niʻihi kehé ko haʻo tukufakaholo fakalangi meiate Ia ko Hono ʻōfefine. Ko e taha kotoa pē ʻokú ke fetaulaki mo ia ko ʻEne fānau fakalaumālie ia ʻokú Ne ʻofa ai.

Ko e taimi ʻokú ke ongoʻi ai ʻa e ongo fakatokoua lelei ko iá, ʻoku mole atu leva ʻa e meʻa ne tau pehē ʻokú ne vahevaheʻi kitautolú. Hangē ko ʻení, ʻoku fevahevaheʻaki ʻe he houʻeiki fafine kei finemui ange pea mo matuʻotuʻa angé ʻa e ngaahi ongo ʻoku nau maʻú ʻo ʻamanaki ʻe mahino mo tali. ʻOku mahulu ange meʻa ʻoku mou faitatau ai ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻa ʻoku mou faikehekehe aí.

ʻI he mahino ko iá, ʻoku totonu leva ke hanganaki atu ʻa e kau finemuí ki heʻenau hū ki he Fineʻofá ko ha faingamālie ke fakatokolahi ʻa e kakai fefine te nau maheni, saiʻia, mo ʻofa aí.

Ko e tuʻunga malava ko ia ke sio ki he tuʻunga te tau lava ʻo aʻusiá ʻoku tupulaki ia ʻi he ngaahi fāmilí pea ʻi he Palaimelí. ʻOku hoko ia ʻi he ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí pea ʻi he ngaahi polokalama Palaimelí. ʻOku ueʻi fakalaumālie ʻa e fānau īkí ke nau lea ʻaki ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo, hangē ko ia ne nau fai he taimi naʻe veteange ai ʻe he Fakamoʻuí honau ʻeleló ʻi Heʻene akoʻi kinautolu, hili ʻEne toetuʻú.3

Neongo ʻoku ʻohofi ʻe Sētane ʻa e houʻeiki fafine kei finemuí, ka ʻoku hiki hake ʻe he ʻEikí ʻa e houʻeiki fafiné ki ha ngaahi tuʻunga fakalaumālie māʻolunga ange. Hangē ko ʻení, ʻoku akoʻi ʻe he kau finemuí ʻenau ngaahi faʻeé ʻi he anga hono fakaʻaongaʻi ʻo e FamilySearch ke maʻu mo fakamoʻui ʻenau ngaahi kuí. ʻOku ʻi ai ha kau finemui ʻe niʻihi ʻoku ou ʻiloʻi, ʻoku nau fili ke ō kei hengihengia ke fakahoko ʻa e papitaiso fakafofongá ʻi he temipalé ʻo ʻikai hano fakakounaʻi makehe mei he laumālie ʻo ʻIlaisiaá.

ʻOku ui ʻa e houʻeiki fafiné ke hoko ko e kau taki ʻi he ngaahi misiona he funga ʻo e māmaní. Naʻe fakatupu ʻe he ʻEikí ʻa e fie maʻu ke nau ngāué ʻaki ʻEne ueʻi e loto ʻo e houʻeiki fafine tokolahi ange ke ngāue. Kuo tokolahi ange ha kau palesiteni fakamisiona kuo nau fakatokangaʻi ʻa e fakaʻau ʻa e kau faifekau fefiné ke mālohi ange ko e kau malanga pea mo e kau taki fakatupulaki.

Tatau ai pē pe naʻá ke ngāue fakafaifekau taimi kakato pe ʻikai, te ke lava ke maʻu ʻa e ivi tatau ke fakaleleiʻi hoʻo nofomalí mo e ivi ke ohi hake ha fānau fakaʻeiʻeikí ʻaki haʻo muimui ʻi he ngaahi sīpinga ʻa e houʻeiki fafine maʻongoʻongá.

Fakakaukau kia ʻIvi, ʻa e faʻē ʻa e kakai moʻui kotoá. Ko e fakamatala ʻeni ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni kia ʻIví: “ʻOku tau monūʻia mo e kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá koeʻuhí ko e loto toʻa mo poto lahi ʻa ʻIví. ʻI heʻene ʻuluaki kai ʻa e fuá, naʻá ne fakahoko ai ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke faí. Naʻe poto feʻunga ʻa ʻĀtama ke fai pehē.”4

ʻE malava ʻe he tama fefine kotoa pē ʻa ʻIvi ke ne ʻomai ʻa e tāpuaki tatau ki hono fāmilí hangē ko hono ʻomai ʻe ʻIvi ki hono fāmili ʻoʻoná. Naʻá ne mahuʻinga ʻaupito ki hono fokotuʻu ʻo e ngaahi fāmilí ʻo tau maʻu ai ʻa e fakamatala ko ʻení ki hono fakatupú: “Pea naʻe folofola ʻa e ngaahi ʻOtuá: Tau ngaohi ha tokoni moʻó e tangatá, he ʻoku ʻikai lelei ke toko taha pē ʻa e tangatá, ko ia te tau ngaohi ha tokoni moʻona.”5

ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e tokoni kotoa ʻa ʻIvi kia ʻĀtama mo hona fāmilí. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ha meʻaʻofa maʻongoʻonga ʻe taha naʻá ne fai, ʻa ia te mou taki taha lava foki ke fai: naʻe tokoni ke ʻilo ʻe hono fāmilí ʻa e hala ki ʻapí, ʻi he taimi naʻe ngali faingataʻa ai e hala ʻoku tuʻunuku maí. “Pea ko ʻIvi, ko hono uaifí, naʻá ne fanongo ki he ngaahi meʻá ni kotoa pē pea naʻá ne fiefia, ʻo ne pehē: Ka ne taʻe-ʻoua ʻeta maumau fonó, pehē ʻe ʻikai pē te ta maʻu ha hako, pea ʻikai foki ʻiloʻi ʻa e leleí mo e koví, pea mo e fiefia ʻo hota huhuʻí, pea mo e moʻui taʻengata ʻa ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku talangofuá.”6

Kuó ke maʻu ʻene sīpingá ke ke muimui ki ai.

Naʻe ʻilo ʻe ʻIvi ʻa e hala ki ʻapi ki he ʻOtuá ʻi he fakahā. Naʻá ne ʻilo naʻe hanga ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻo ʻai ke malava ʻe he ngaahi fāmilí ʻo aʻusia e moʻui taʻengatá. Naʻá ne fakapapauʻi, ʻo hangē pē ko koé, ʻi heʻene tauhi ʻene ngaahi fuakava mo ʻene Tamai Hēvaní, ʻe tokangaʻi ia mo hono fāmilí ʻe he Huhuʻí mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha faʻahinga meʻa fakamamahi mo fakatupuloto foʻi pē ʻe hoko. Naʻá ne ʻiloʻi te ne lava ʻo falala kiate Kinautolu.

“Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú;

“Ke ke fakaongoongo kiate ia, ʻi ho hala kotoa pē.”7

ʻOku ou ʻiloʻi naʻe fehangahangai ʻa ʻIvi mo e mamahí mo e loto foʻí, ka ʻoku ou toe ʻilo foki naʻá ne maʻu ha fiefia ʻi he ʻilo te ne lava mo hono fāmilí ʻo toe foki ʻo nofo mo e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku ʻi hení, ʻoku mou fehangahangai mo e mamahí mo e loto foʻí. ʻOku ou tāpuakiʻi kimoutolu ʻo hangē ko ʻIví, ke mou lava ʻo ongoʻi ʻa e fiefia tatau naʻá ne ongoʻí, ʻi hoʻomou fononga ʻo foki ki ʻapí.

ʻOku ou maʻu ha fakamoʻoni pau ʻoku tokaimaʻananga ʻofa mai ʻe ʻOtuá kiate kimoutolu. ʻOku Ne ʻofa ʻiate kimoutolu fakatāutaha. Ko Hono ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻi he fuakavá. Koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate kimoutolú, te Ne teuteu ai ʻa e tokoni ʻokú ke fie maʻu ke hiki hake ai koe mo e niʻihi kehé ʻi he hala foki ki Hono ʻaó.

ʻOku ou ʻiloʻi naʻe totongi ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻetau ngaahi angahalá kotoa pea ʻoku fakamoʻoni ʻa e Laumālié Māʻoniʻoní ki he moʻoní. Kuo mou ʻosi ongoʻi ʻa e fakafiemālie ko iá ʻi he fakatahaʻangá ni. ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni kuo fakafoki mai e ngaahi kī kotoa pē ʻokú ne fakamaʻu ʻa e ngaahi fuakavá. ʻOku maʻu mo fakaʻaongaʻi kinautolu he kuongá ni ʻe hotau palōfita moʻuí, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. ʻOku ou tuku ʻa e ngaahi lea ʻo e fakafiemālie mo e fakaʻānaua ko ʻení kiate kimoutolu, ko Hono ngaahi ʻofefine fuakava ʻofeina, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.