2010–2019
ʻOku Maluʻi, Teuteuʻi mo Fakamālohia Kitautolu Heʻetau Tauhi e Ngaahi Fuakavá
ʻEpeleli 2014


ʻOku Maluʻi, Teuteuʻi mo Fakamālohia Kitautolu Heʻetau Tauhi e Ngaahi Fuakavá

ʻĪmisi
Rosemary M. Wixom

Ko ha kau fafine tauhi fuakava kitautolu ʻo e toʻu kotoa pē, ʻoku tau ʻaʻeva atu he hala ʻo e matelié ke toe foki ki Hono ʻaó.

Kau fafine, ʻoku mau ʻofa atu kiate kimoutolu. ʻI haʻaku ʻaʻahi ki Mekisikou kimuí ni mai, ne u mamata ai ki he feohi fakatokoua ʻoku tau ongoʻi he pōní. Fakakaukauloto angé ki ai. Ne toki tuku ʻemau Palaimeli he pongipongi Sāpaté pea ne u hū atu mo e fānaú mo e kau faiakó ki tuʻa ki he fakafaletoló. Ne ava mai he taimi ko iá e matapā ʻo e kalasi ʻa e Kau Finemuí pea ne u vakai atu ki he kau finemuí mo honau kau takí. Ne mau feʻiloaki ʻo fāʻofua. Ne kei piki pē fānaú ki hoku pivá pea ʻākilotoa au ʻe he kau fafiné pea ko ia ʻoku ou fie vahevahe atu e ongo ne u maʻu he momeniti ko iá.

ʻOku ʻikai ke u lea faka-Sipeini, ka ko e faka-Pilitānia pē. Ne u sio fakamamaʻu ki honau fofongá peá u pehē ange, “Ko e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻoku tau ʻofa ʻiate Ia.” Ne nau kau kotoa mai he lea faka-Sipeiní. Ne mau tuʻu he fakafaletolo femoʻuekina ko iá ʻi hono lau e kaveinga ʻa e Kau Finemuí, “Te tau tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.”

ʻOku tau fakataha mai he pooni he funga ʻo e māmaní ko ʻEne kau ākonga, ʻoku tau maʻu ha holi ke maluʻi mo poupou ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. Ko ha kau fafine tauhi fuakava kitautolu ʻo e toʻu kotoa pē, ʻoku tau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e matelié ke toe foki ki Hono ʻaó. ʻOku maluʻi, teuteuʻi mo fakamālohia kitautolu ʻe heʻetau tauhi ʻa e ngaahi fuakavá.

ʻOku ʻi ai ha fānau fefine Palaimeli ʻi hotau haʻohaʻongá he pooni. Kuo ʻi ai hamou niʻihi kuo mou hū atu he fuofua sitepu ki he moʻui taʻengatá ʻi he ouau ʻo e papitaisó.

Vakavakai holo. ʻOku hā ngingila mai e kahaʻú ʻi hoʻomou mamata ki ha kau fafine kuo nau fai ha ngaahi fuakava pea kuo nau mateuteu ke fakahaaʻi atu e hala ʻoku hanga mei muʻá.

Kapau ʻokú ke taʻu 8, 9, 10, pe 11 pea kapau ʻokú ke ʻi he Senitā Konifelenisí, ʻi homou ʻapí, pe ʻi ha falelotu ʻi he funga ʻo e māmaní, kātaki muʻa ʻo meʻa hake ki ʻolunga. ʻOku mau talitali fiefia kimoutolu ki he fakataha lahi ʻa e kakai fefiné. Kātaki ʻo tuʻu maʻu pē; koeʻuhí ʻoku mau fie fakaafeʻi hoʻomou tokoní he pooni. Te u ngūnguuʻi atu ha foʻi hiva Palaimeli. Pea ko hoʻo ʻilo pē foʻi hivá, te ke lava nai ʻo kamata hivaʻi leva ia mo au? Kuo pau ke ke hiva leʻolahi ke ongoʻi kimoutolu ʻe he taha kotoa pē.

Akoʻi au he maama hoʻo ʻofá;

Ke u lotu atu ki he ʻAfioná;

Ke u ʻilo ʻa e moʻoní kotoa;

Akoʻi au ʻi Hoʻo māmá.

Mou kei tuʻu pē fānau, kae hivaʻi leva ʻe he kau taʻu 12 kotoa pē ki he motuʻa taha ʻa e veesi hono uá.

Haʻu, tamaiki pea ke tau akó

ʻEne ngaahi fekau pea mahinó

ʻO nofo ʻi hono ʻafioʻangá—

ʻAʻeva maʻu pē ʻi he māmá.1

Tōtōatu. Mou meʻa hifo ā ki lalo. Mālō ʻaupito.

ʻI heʻetau hoko ko e kakai fefine ʻo e toʻu kotoa pē, ʻoku tau ʻaʻeva ʻi Heʻene māmá. ʻOku fakatāutaha pea maama lelei ʻetau fononga ʻi he hala ʻo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku tau hū he hala ki he moʻui taʻengatá ʻi he ouau mo e fuakava ʻo e papitaisó, pea tau maʻu foki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fehuʻi mai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo pehē, “ʻOku mahino nai kiate kitautolu mo ʻetau fānaú ʻoku liliu ʻetau moʻuí ʻo taʻengata ʻi he taimi ʻoku tau papitaiso aí?”

Naʻá ne fakamatala foki ʻo pehē “ko e taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻetau fuakava ʻi he papitaisó mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne liliu ʻetau moʻuí mo fakapapauʻi ai ʻetau mateakiʻi kakato ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kapau te tau fakafanongo ʻi he hoko mai ʻa e fakatauvelé, ʻe fakamanatu mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ne tau palōmesi ke manatua hotau Fakamoʻuí mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.”2

ʻI heʻetau maʻu e sākalamēnití he uike takitaha, ʻoku tau fakafoʻou ai ʻetau fuakava ne fai ʻi hotau papitaisó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā: “ʻI heʻetau tuʻu he vai ʻo e papitaisó, ʻoku tau taumuʻa ai ki he temipalé. ʻI heʻetau kai e sākalamēnití, ʻoku tau taumuʻa ai ki he temipalé. ʻOku tau tukupā ke manatuʻi maʻu pē e Fakamoʻuí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú ʻi heʻetau teuteu ke kau atu ki he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé.”3

ʻOku maʻu mei he ngaahi ouau fakatemipalé ʻa e ngaahi tāpuaki fungani taha ʻe ala maʻu mei he Fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e ngaahi ouau ia ʻoku fie maʻu ki hotau hakeakiʻi ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. ʻI heʻetau feinga ke tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku kamata leva ke mōlia atu ai ʻetau ongoʻi taʻefeʻunga mo taʻehaohaoá kae longomoʻui mai ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé. ʻOku ʻatā ʻa e hala ʻo e moʻui taʻengatá ki he tokotaha kotoa.

ʻOku ou ofo ʻi he mālohinga ʻo e fānau fefine, kau finemui mo e kakai fefine tui mālohi kuó u feʻiloaki mo ia he māmaní. Tuku ke u vahevahe atu ha sīpinga ʻo e fānau mo e kakai fefine ʻo e fuakavá kuó u feʻiloaki mo iá.

Naʻe taʻu 11 ʻa Luana he taimi ne u ʻaʻahi ai ki hono fāmilí ʻi Puenosi ʻAealesí ʻi ʻĀsenitiná. Koeʻuhí ko e meʻa fakamamahi ne hoko heʻene kei siʻí, naʻe ʻikai lava ʻa Luana ʻo lea. Kuo taʻu lahi e ʻikai ke ne puʻaki ha foʻi lea. Naʻá ne tangutu fakalongolongo pē lolotonga ʻemau talanoá. Ne u fakaʻamu pē ke ne kiʻi fanafana mai pē ā. Naʻá ne sio fakamamaʻu mai kiate au ʻo hangē ʻokú ne pehē mai ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ne lea kau toki lava ʻo ʻilo hono lotó. Hili e lotú, pea ʻi heʻemau tuʻu hake ke ʻalú, ne mono mai ʻe Luana ha kiʻi fakatātā. Naʻá ne tā e fakatātā ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngoue ko Ketisemaní. Ne u fakatokangaʻi lelei mo mahino ai ʻene fakamoʻoní. Kuo fai ʻe Luana ha fuakava ʻi hono papitaisó ke ne tuʻu ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá “ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.”4 Naʻe mahino ki ai ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo fakamoʻoniʻi ia he fakatātā naʻá ne taá. Kuó ne ʻilo nai ʻoku fakafou ʻi he mālohi faifakamālohia mo fakaivia ʻo e Fakaleleí ha malava ke fakamoʻui ia ke ne toe lea? Talu mei he ʻaho ko iá he taʻu ʻe tolu kuohilí mo e fakalakalaka e feinga lea ʻa Luaná. ʻOkú ne kau he taimí ni mo hono kaungāmeʻá ki he Kau Finemuí. ʻOku hokohoko atu ʻene vahevahe ʻene fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ʻi heʻene tauhi faivelenga ʻa ʻene fuakava ne fai ʻi hono papitaisó.

ʻOku tākiekina mai e toʻu tupu kotoa pē he funga ʻo e māmaní ki he temipalé. Ne u feʻiloaki ʻi Lima ʻi Pelū, mo ha tamai mo hono ngaahi ʻofefine ʻe toko tolu ʻi he hūʻanga ki he temipalé. Ne u vakai atu ki he malama honau fofongá. Naʻe faingataʻaʻia fakaesino ʻaupito hano ʻofefine ʻe toko ua pea naʻá na heka saliote teketeke pē. Naʻe tokangaʻi ʻe he ʻofefine fika tolú ʻena fie maʻú mo fakamatala pē ʻoku ʻi ai mo ha ongo tautehina ʻe toko ua honau ʻapí. ʻOkú na heka saliote teketeke foki mo kinaua. Naʻe ʻikai ke na lavaʻi e fononga houa ʻe 14 ki he temipalé. Naʻe mahuʻinga fau e temipalé ki heʻene tamaí mo hono ngaahi ʻofefiné ko ia ne pau ke nau omi toko fā ai ki he temipalé he ʻaho ko iá—ko e toko ua ai ke na sio pē ki hono fakafofongaʻi ʻe he toko tahá ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá mo hono fakahoko e ouau toputapú. Hangē ko Nīfaí, ne nau “fiefia … ʻi he ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí.”5

ʻOku ʻi ai ha fefine tāutaha ʻokú ma maheni ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻa e ouau fakauike ʻo e sākalamēnití mo hono talaʻofa toputapu ko ia “ke [ne] maʻu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié.”6 Ko e takaua ofi ko iá ko ha talaʻofa ia ʻoku tokoni ki heʻene faʻa taʻelatá. ʻOkú ne maʻu ai e mālohi ke fakaʻutumauku ʻi hono fakatupulaki hono ngaahi talēnití mo ʻene holi ke tauhi ki he ʻEikí. Kuó ne ʻilo ha fiefia lahi ʻi heʻene ʻofa ki he fānau kotoa pē ʻoku ʻi heʻene moʻuí, pea ʻi he taimi ʻokú ne fekumi ai ki ha nongá, te ke maʻu atu ia ki he temipalé.

Fakaʻosí, naʻe mamata ha fefine toulekeleka taʻu 90 tupu ki hono fāʻeleʻi mai mo e tutupu hake ʻene fānaú mo e makapuná mo e makapuna uá ʻi he māmaní. Hangē ko ha tokolahi ʻo kitautolu, kuo mohu faingataʻa mo loto mamahi mo fakafiefia foki ʻene moʻuí. Naʻá ne pehē kapau te ne toe foki ʻo tohi foʻou hono hisitōliá, he ʻikai ke ne fili ke fakakau ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi kuo hoko ʻi heʻene moʻuí. Ka naʻá ne malimali pē mo pehē mai, “Kuo pau ke u moʻui fuoloa ke u mātā e meʻa ʻe hokó!” ʻOku hokohoko atu pē ʻene pikitai ki he ngaahi fuakava ʻi hono halá.

Naʻe akonaki ʻa Nīfai ʻo pehē:

“Ka hili hoʻomou hū ki he hala fāsiʻi mo lausiʻi ko iá, ʻoku ou fie fehuʻi kiate kimoutolu kuo mou fai ʻa e meʻa kotoa pē? vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIkai. …

“Ko ia kuo pau ke mou vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”7

ʻOku tau fononga kotoa pē ʻi he hala ko iá. Naʻa tau hiva he pooni ʻo fekauʻaki mo e ʻaʻeva ʻi he māmá. ʻOku tau toʻa heʻetau tuʻu fakafoʻituituí. Ka ʻi heʻetau kau mo e ʻOtuá ʻoku ʻikai faʻa taʻofi kitautolu.

Naʻe folofola e ʻEikí kia ʻEma Sāmita, “Hiki hake ho lotó ʻo fiefia, pea pikitai ki he ngaahi fuakava ʻa ia kuó ke faí.”8

ʻOku tau fiefia ʻoku fakafou heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻa ʻetau malava ʻo ongoʻi e ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Na moʻui. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.