2010–2019
Ko Hoʻo Miniti ʻe Faá
ʻEpeleli 2014


Ko Hoʻo Miniti ʻe Faá

ʻĪmisi
Fai ʻe Pīsope GaryE. Stevenson

ʻE fakatonutonu ʻe he mana ʻo e Fakaleleí ʻetau ngaahi fehalākí.

Naʻe fakavaleloto e Feʻauhi ʻOlimipiki ʻo e Faʻahitaʻu Momokó ʻi he hili e feʻauhi ha kau sipoti ʻo māmaní ʻo fakafofongaʻi ha ngaahi fonua ʻe 89 ʻi ha polokalama sipoti kehekehe ʻe 98. Ko e meʻa fakaofó, ko e toko 10 ʻo e kau sipoti ko ʻení ko ha kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ne maʻu mētali ai ha toko 3 ʻa ia ne toki ʻasi mai kimuí ni ʻi he Church News: ko Kulisitofā Fōketi, Noeli Paikasi-Peisi, mo Toaʻila Palaiti.1 ʻOku mau fie fakahaaʻi atu ʻemau fiefia ki hoʻomou ngaahi lavameʻá kae pehē kiate kinautolu kotoa naʻe kau ʻi he ngaahi feʻauhí. Lelei ʻAupito!

ʻOku ou lea fekauʻaki mo e ngaahi vaʻinga koʻení ʻi he pongipongí ni ʻo fakatefito ʻeku ngaahi fakakaukaú ki he kau talavoú, kau finemuí, mo e kau taautaha kei talavoú—ʻa kimoutolu ʻoku ʻi he ngaahi taʻu mahuʻinga ʻoku fokotuʻutuʻu ai e ʻalunga hoʻomou moʻuí. ʻOku ou ongoʻi ha fie maʻu vivili ke lea kiate kimoutolu.

Ke mou ongoʻi ʻa e fakavavevave ko iá, te u vahevahe ʻa e talanoa ʻo Noeli Paikasi-Peisí, ko ha taha ʻo e kau sipoti Siasí. ʻI he polokalama sipoti ʻa Noeli ko e skeleton, ʻoku hanga ai ʻe he kau sipotí ʻo ʻai ke toe vave ange ʻenau lelé ʻi heʻenau hifo ʻi ha kiʻi saliote fakaheheke. ʻOku nau lele hifo ʻi ha halanga ʻoku pikopiko, pea ʻaisi ʻo vave ange ʻi he maile ʻe 90 he houá pea mavahe siʻi pē honau fofongá mei he kelekelé.

Ko e fakaofó, ko e ngaahi taʻu lahi ʻo e teuteú ʻe toki faikehekeheʻi ia ʻi he lavameʻa pe ko e siva e ʻamanakí ʻo fakatefito ʻi he meʻa ʻoku hoko he vahaʻa ʻo e sekoni faingataʻa ko ia ʻe 60 ʻi ha lova ʻe fā.

Ko e fakaʻamu ko ia ʻa Noeli ke kau ʻi he ʻOlimipiki lahi ʻo e taʻu 2006 naʻe ʻikai ke hoko ia koeʻuhí ko ha fakatuʻutāmaki ne hoko ʻo fasi ai hono vaʻé. ʻI he ʻOlimipiki ʻo e taʻu 2010, ne toe siva ʻene ʻamanakí ʻi heʻene tuai ʻaki ha laui sekoni pea ʻikai kau ai he maʻu mētalí.2

Te ke lava nai ʻo sio loto ki he tailiili naʻá ne ongoi ʻi heʻene tatali ke kamata ʻene ʻuluaki lova ʻi he ʻOlimipiki ʻo e 2014? Ko e ngaahi taʻu lahi ʻo e teuteú ʻe fakahoko ʻi ha kiʻi vahaʻataimi nounou. Ko e miniti fakakātoa ʻe 4. Kuó ne fakamoleki ha ngaahi taʻu lahi ʻo teuteu ki he miniti ʻe 4 ko iá pea te ne manatu leva ki he taimi ko iá ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.

Ne meimei haohaoa e lova fakamuimui ʻa Noelí! He ʻikai toe ngalo ʻiate kimautolu ʻene puna ke fāʻofua ki hono fāmilí ʻi he hili ʻene kolosi ʻi he laine fakaʻosí mo ne pehē, “Kuo tau lavaʻi ia!” Ne ola lelei ʻa e ngaahi taʻu lahi ko ia ʻo e teuteú. Ne mau sio ki heʻene kahoa ʻo e Kau Finemuí ʻokú ne tui ʻi hono kiá ʻi he taimi ko ia ne fakakahoa ʻaki ia e mētali silivá.3

ʻE ngali fakafalala kotoa e ngaahi ʻamanaki ʻa Noeli ki he ʻOlimipikí ʻi he meʻa naʻá ne fakahoko lolotonga e kiʻi foʻi miniti nounou, mo mahuʻinga ʻe faá. Ka naʻá ne ʻiloʻi ia pea ko e ʻuhinga ia naʻe teuteu tōtōivi aí. Naʻá ne ongoʻi hono mafatukitukí, mo e mahuʻinga ʻo ʻene miniti ʻe faá, pea mo ʻene ʻuhinga ki ai ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.

ʻOku toe manatuʻi foki ʻa Kulisitofā Fōketi, ko ha mēmipa ʻo e timi ne nau maʻu ʻa e mētali polonisé ʻi he lova four-man-bobsled. Neongo naʻá ne mei liʻaki ia hili ha fakatuʻutāmaki ne hoko ʻi he ʻOlimipiki lahi ʻo e taʻu 2010, ka naʻá ne fili ke vilitaki. Hili ha lele fakahaofi mālie, naʻá ne ikunaʻi leva ʻa e pale naʻá ne fekumi faivelenga ki aí.4

Fakakaukau leva ki heʻene faitatau mo ha hala ki he moʻui taʻengatá—ki he kau vaʻinga sipoti ko ʻení “ʻoku fakahoko ia ʻi ha miniti ʻe fā.” Ko ha tokotaha taʻengata koe. Kimuʻa pea fāʻeleʻi koé, naʻá ke hoko ko ha laumālie. Naʻá ke ako mo teuteu he ʻao ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa, ke haʻu ai ki he māmaní ʻi ha kiʻi taimi nounou pea ngāue. Ko e moʻuí ni ko hoʻo miniti ia ʻe faá. Lolotonga hoʻo ʻi hení, ʻe hanga ʻe hoʻo ngaahi ngāué ʻo fakapapauʻi pe te ke maʻu ai e pale ʻo e moʻui taʻengatá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he palōfita ko ʻAmulekí ʻo pehē, “Ko e moʻuí ni ko e taimi ia … ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá; ʻio, vakai ko e ʻaho ʻo e moʻui ní ko e ʻaho … ke fai ai [hoʻo] ngaahi ngāué.”5

Kuo ʻosi kamata hoʻo miniti ʻe faá, ʻi ha founga. Kuo kamata e taimí. ʻOku ngali feʻunga ʻa e ngaahi lea e ʻAposetolo ko Paulá: “lele ʻi he fakapuepué koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e palé.”6

Hangē ko ia ʻoku ʻi ai ha ngaahi sitepu pau ʻoku mahuʻinga ʻi he fakaʻaliʻali nounou ʻa ha tokotaha sipoti ʻOlimipiki, ʻa e ngaahi puná pe fakaʻaliʻali kehekehé ki he kau sikeití mo e snowboarders, fakahaohao he ngaahi afé ʻi he lova bobsled, pe (slalom) sikī fakavavevave hifo ʻi ha ngaahi matapā ʻo ha halanga, ʻoku pehē pē ʻetau moʻuí he ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa pau ʻoku matuʻaki mahuʻinga—ha ngaahi lisi vakaiʻi ʻokú ne ʻunuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau ngāue fakalaumālie ʻi he māmaní. Ko e ngaahi fakaʻilonga fakalaumālie ko ʻení ko ha ngaahi ouau mahuʻinga ʻi he ongoongoleleí kuo foaki mai ʻe he ʻEikí: papitaisó, maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ngaahi fakanofo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi ouau ʻo e temipalé, mo e maʻu ʻo e sakalamēnití ʻi he uike takitaha.

“ʻOku fakahā ʻi hono ngaahi ouaú, … ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá.”7

ʻOku tatau pē hono teteuʻi ʻe he fakamālohisinó ʻa e tokotaha sipotí ke ne fakahoko hono lelei tahá ʻi heʻene sipotí, mo hono fakafeʻungaʻi koe ʻi hoʻo tauhi e ngaahi fekaú ke ke maʻu ʻa e ngaahi ouau fakahaofi ko ʻení.

ʻOkú ke ongoʻi nai ʻa e fie maʻu fakavavevave ko iá?

Siʻoku kaungāmeʻa kei talavou, ko e fē pē ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi ai ʻi hoʻo ngāue miniti ʻe faá, ʻOku ou poupou atu ke ke fifili, “Ko e hā ha meʻa te u fai ke fakapapauʻi ʻoku maʻu hoku palé?” Mahalo kuo fanafana atu e Laumālié he lolotonga e konifelenisi ko ʻení, ʻa e meʻa ko iá: ke toe ʻuhinga ange hoʻo teuteu ke maʻu ha ouau ʻi he kahaʻú pe ke maʻu ha ouau ne fuoloa hono taimi ke ke maʻu. Ko e hā pē hoʻo laka hokó, fakahoko ia, fai ia he taimí ni. ʻOua ʻe toe tatali. ʻOku vave ʻaupito e ʻosi hoʻo miniti ʻe faá, pea te ke fakakaukau leva ʻi he ʻitānití ki he meʻa naʻá ke fakahoko he moʻuí ni.8

ʻOku fie maʻu e mapuleʻi kitá. Kuo pau ke hoko ʻa e lotu fakaʻahó, ako folofolá, pea mo e maʻu lotú ko e fakavaʻe hoʻo teuteú. ʻOku fie maʻu ke ke talangofua maʻu pē ki he ngaahi fekaú ʻi ha sīpinga faitatau, tauhi e ngaahi fuakava kuó ke ʻosi fakahokó, pea muimui ki he tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ʻoku hā ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

Mahalo pē kuó ke fakatokangaʻi ha ngaahi meʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻokú ne fakatuotuai pe taʻofi hoʻo fakalakalaka fakalaumālié. Kapau ʻoku pehē, muimui ʻi he akonaki fakafolofola ko ʻení: “Ke tau siʻaki foki ʻa e meʻa mamafa kotoa pē, mo e angahala ʻoku tau moʻuangofua ki aí, pea tau feleleʻi ʻi he fakakukafi ʻa e fakapuepue kuo tofi ʻi hotau ʻaó.”9

ʻOku teʻeki ai tōmui ke fakatomala. Kae mahalo ʻoku vave pē ʻa e taimi ʻe tōmui ai ke fakatomalá, koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻiloʻi pau ʻe ha taha ʻa e taimi ʻe ʻosi ai ʻetau miniti ʻe faá.

Mahalo te ke fakakaukau kiate koe, “Kuo ʻosi hoku faingamālié. Kuo ʻosi taʻe ʻaonga ʻeku miniti ʻe faá. Mahalo na ʻoku sai ange ke tuku ā.” Kapau ʻoku pehē, tuku e fakakaukau ko iá, pea ʻoua ʻe toe fakakaukau ki ai. ʻE fakatonutonu ʻe he mana ʻo e Fakaleleí ʻetau ngaahi fehalākí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefelī R. Hōlani:

“Pea kiate kimoutolu ko ia … ʻoku kei fakatoupīkoí, … ʻoku ou fakamoʻoni atu ki he mālohi fakafoʻou ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo e mana ʻo ʻEne ʻaloʻofá. …

“… ʻOku ʻikai ʻaupito tōmui ia he taimi ʻoku kei pehē ai ʻe he ʻEikí … ʻoku kei taimi peé. … ʻOua ʻe fakatoloi.”10

Manatuʻi, ʻoku ʻikai ke ke tuenoa. Kuo ʻosi palōmesi mai e Fakamoʻuí he ʻikai te Ne tuku ke ke tuenoa.11 ʻOku ʻi ai foki e kau mēmipa ʻi ho fāmilí, kaungāmeʻá, mo e kau takí ke nau poupouʻi koe.

Neongo ko e konga lahi ʻeku leá naʻe fakahangatonu ki he toʻu tupu ʻo e Siasí, ka ʻoku ou ʻoatu ʻeni maʻá e mātuʻá mo e ngaahi kuí:

Ne fakamatala kimuí ni ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, ha founga faingofua ʻi hono fakahoko hano fakafuofuaʻi fakafāmili ke fakaʻilongaʻi e fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻaki e ngaahi ouau mahuʻingá. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ko ha laʻi pepa ʻoku ʻotu ua: “hingoa” mo e “palani ki he ouau ʻoku hokó pe fie maʻú.” Naʻá ku toki fakahoko ʻeni, ʻo hiki e mēmipa taki taha hoku fāmilí. Naʻá ku fakaʻilongaʻi ai, ha mokopuna tangata valevale ʻoku teu ke tāpuakiʻi; ha mokopuna tangata taʻu ono, ʻoku mahuʻinga ke teuteu ki he papitaisó; pea mo ha foha ʻe hokosia hono taʻu 18, ʻa ia ʻoku hanganaki mai ʻene teuteu ki he lakanga fakataulaʻeikí mo e ʻenitaumeni ʻi he temipalé. Ne fie maʻu ʻe he taha kotoa he lisí ʻa e ouau sākalamēnití. Naʻe tokoniʻi au mo Lesa ʻe he kiʻi ngāue faingofuá ni ke fakalakalaka ʻa homa fatongia fakapēteliaké ʻi hono tokoniʻi e mēmipa taki taha homa fāmilí ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻaki ha palani ngāue maʻanautolu takitaha. Mahalo ko ha fakakaukau ʻeni maʻau, ke fakahoko ʻaki ha ngaahi fealēleaʻaki fakafāmili, lēsoni efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, teuteu, pea aʻu pē ki he ngaahi fakaafe ki he ngaahi ouau mahuʻingá.12

Koeʻuhí ko ha tokotaha sikī mo snowboarder au, naʻá ku fiefia ʻi he maʻu mētali siliva “miniti ʻe fā” ʻo ha tokotaha sipoti ʻAositelēlia Siasi ko Toaʻila Palaiti ʻi he feʻauhi half-pipe. Naʻá ne tohoakiʻi e tokanga ʻa e māmaní ʻi he meimei haohaoa ʻene feʻauhí ʻo fakaʻosi ʻaki ha backside rodeo 720. Ka naʻe toe fakaholomamata ange mo fakaofo ki he māmaní ʻa e founga naʻá ne ala atu ai ʻo fakahaaʻi ʻa e ʻofa Faka-Kalaisí ki hono kaungā feʻauhí. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e lotosiʻi e tokotaha snowboarder ʻAmelika ko Keli Kalake hili ia e kovi e ola ʻene ʻuluaki lele ʻi he takai fakaʻosí. Naʻe pehē ʻe Kalake, “Naʻá ne fāʻofua kiate au peá ne puke au kae ʻoua kuó u fiemālie, pea mānava lelei. Ne lelei moʻoni ke fāʻofua mo ha kaungāmeʻa.” Naʻe maʻu ʻe Keli Kalake ʻa e mētali polonisé peá ne kau fakataha mo Toaʻila ʻi he tuʻuʻanga ʻo e kau ikuná.

ʻI hono fakaʻekeʻeke ia fekauʻaki mo ʻene angaʻofa ki he tokotaha ʻoku feʻauhi mo iá, ʻa ia ne mei mole ai ʻene mētali silivá, naʻe pehē ʻe Toaʻila, “Ko e tokotaha feʻauhi au—ʻoku ou fie maʻu ke fai hoku lelei tahá—ka ʻoku ou toe fie maʻu pē ke fai ʻe hoku kaungā feʻauhí honau lelei tahá.”13

ʻI hono manatuʻi ʻení, ʻoku ʻi ai nai ha taha ʻokú ne fie maʻu hoʻo fakalotolahí? Ha mēmipa ʻo e fāmilí? Ha kaungāmeʻa? Ha kaungā ako pe kaungā mēmipa ʻi he kōlomú? Te ke tokoni fēfē kiate kinautolu ʻi heʻenau miniti ʻe faá?

Siʻoku kaungāmeʻa, ʻokú ke lolotonga fai ha fononga fakafiefia. ʻOkú ke lova hifo ʻi he konga paipá pe leleʻanga saliote fakaheheké, pea ʻe faingataʻa ke fakahoko lelei e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻú lolotonga e lová. Kae manatuʻi, kuo fuʻu fuoloa fau hoʻo teuteu ki aí. Ko hoʻo mōmeniti ʻeni ke fakaʻaliʻali aí. Ko hoʻo miniti ʻeni ʻe faá! Ko e taimí ʻeni!

ʻOku ou fakahaaʻi ʻeku loto falala moʻoni ki he meʻa te mou malavá. ʻOkú ke kau fakataha mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní ʻi ho tafaʻakí. Kapau te ke fekumi ki Heʻene tokoní mo muimui ʻi Heʻene ngaahi fakahinohinó, ko e hā leva te ke toe tō aí?

ʻOku ou fakaʻosi ʻaki ʻeku fakamoʻoni ki he tāpuaki ʻoku tau maʻu mei he palōfita moʻuí, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne fatongia ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ʻi Hono huafa toputapú, ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Christine Rappleye, “Mormons in the Olympics: 3 Medals for LDS Athletes at the Winter Games,” deseretnews.com/article/865597546/Mormons-in-the-Olympics-3-medals-for-LDS-athletes-at-the-Winter-Games.html.

  2. Vakai, Christine Rappleye, “Mormons in the Olympics.”

  3. Vakai, Sarah Petersen, “Noelle Pikus-Pace Wears LDS Young Women Necklace throughout Olympics,” deseretnews.com/article/865596771/Noelle-Pikus-Pace-wears-LDS-Young-Women-necklace-throughout-Olympics.html.

  4. Vakai, Amy Donaldson, “Army, Faith Helped Push Mormon Bobsledder Chris Fogt to Olympic Success,” deseretnews.com/article/865597390/Army-faith-helped-push-Mormon-bobsledder-Chris-Fogt-to-Olympic-success.html.

  5. ʻAlamā 34:32.

  6. Vakai, 1 Kolinitō 9:24.

  7. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20.

  8. Vakai, ʻAlamā 34:31–33.

  9. Hepelū 12:1.

  10. Jeffrey R. Holland, “Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé,” Liahona, Mē 2012, 33.

  11. Vakai, Sione 14:18.

  12. David A. Bednar, ʻi ha fepōtalanoaʻaki mo e tokotaha faʻu tohí.

  13. Vidya Rao, “Snowboarder Kelly Clark: Hug from Competitor Helped Me Win Bronze,” today.com/sochi/snowboarder-kelly-clark-hug-competitor-helped-me-win-bronze-2D12108132.