2010–2019
Fie maʻu Tokoni: Ha Nima mo ha Loto ke Fakavaveʻi e Ngāué
ʻEpeleli 2014


Fie maʻu Tokoni: Ha Nima mo ha Loto ke Fakavaveʻi e Ngāué

ʻĪmisi
Linda K. Burton

ʻE lava ke tau foaki ha nima mo ha ngaahi loto fietokoni ke fakavaveʻi e ngāue fakaʻofoʻofa ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻE ngaahi tokoua ʻoku mau ʻofa atu! ʻI heʻetau mamata he foʻi vitiō fakaʻofoʻofá, ne mou vakai nai ki hoʻomou tokoni ki ha taha ʻi he hala ʻo e fuakavá? Ne u fakakaukau ki ha kiʻi taʻahine Palaimeli ko Pilini naʻe nima taha pē pea naʻá ne fakaʻaongaʻi hono nima ko iá ke faitāpuekina ʻaki hono fāmilí mo e kaungāmeʻá—ʻi he Siasí mo e ngaahi tui fakalotu kehé. Meʻa ko ʻene talavou ē. ʻOku pehē pē mo kimoutolu! ʻE ngaahi tokoua, ʻe lava ke tau foaki ha nima fietokoni mo hotau lotó ke fakavaveʻi ʻaki e ngāue fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻa e Tamai Hēvaní.

Hangē ko hono ʻilo ʻe he kau fafine faivelenga ko ia ʻi he folofolá ko ʻIvi, Sela, Mele mo ha niʻihi tokolahi kehe ko hai kinautolu pea mo ʻenau taumuʻá, naʻe ʻiloʻi foki ʻe Pilini ko e ʻofefine ia ʻo e ʻOtuá.1 ʻE lava foki ke tau ʻilo ki hotau tukufakaholo fakalangi ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá pea mo e ngāue mahuʻinga ʻokú Ne finangalo ke tau fakahokó.

Naʻe akonaki mai ʻa e Fakamoʻuí, “Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí.”2 Ko e hā ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi mo fakahoko ka tau “nofo mo Ia ha ʻahó”?3 ʻE lava ke tau ako mei he talanoa ʻo e talavou koloaʻia naʻá ne fehuʻi kia Sīsū pe ko e hā ʻoku fie maʻu ke ne fai ke ne maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá.

Naʻe tali ange ʻe Sīsū, “Ka ko ho lotó ke ke hū ki [he] moʻuí, peá ke fai ki he ngaahi fekaú.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe he talavoú kiate Ia pe ko e fē ngaahi fekau ʻoku totonu ke ne tauhí. Naʻe fakamanatu ange leva ʻe Sīsū ha niʻihi ʻo e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ʻoku tau maheni mo ia.

Naʻe tali ange ʻe he talavoú, “Kuó u fai kotoa pē ʻeni talu ʻeku kei siʻi: ko e hā ʻoku ou kei hala aí?”

Naʻe folofola ange ʻa Sīsū, “Kapau ko ho lotó ke ke haohaoa, ʻalu ʻo fakatau ʻa ia ʻoku ʻaʻaú, mo foaki ki he masivá, pea te ke maʻu ai ʻa e koloa ʻi he langí: pea ke haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”4

Naʻe ui ia ʻe Sīsū ke ne kau mai ki Heʻene ngāué—ʻa e ngāue fakaākongá. ʻOku tatau pē ʻetau ngāué. ʻOku fie maʻu ke tau “liʻaki ʻa e ngaahi meʻa [ʻa e] māmaní, … pikitai ki he ngaahi fuakava ʻa ia kuo [tau] faí,”5 pea tau haʻu kia Kalaisi ʻo muimui kiate Ia. Ko e meʻa ia ʻoku fai ʻe he kau ākongá!

ʻE ngaahi tokoua, ʻoua muʻa te tau lotosiʻi koeʻuhí naʻe folofola e Fakamoʻuí ki he talavoú ʻo fekauʻaki mo e hoko ʻo haohaoá. Ko e foʻi lea haohaoá ʻi he talanoá ni naʻe liliu ia mei he foʻi lea faka-Kalisi ko e “kakato.” ʻI heʻetau fai hotau lelei tahá ke tau laka kimuʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻoku tau hoko ʻo kakato mo haohaoa ange ai ʻi he moʻuí.

ʻOku faʻa ʻahiʻahiʻi kitautolu he taimi ʻe niʻihi ʻo hangē ko e talavou koloaʻia he kuonga ʻo Sīsuú, ke foaki pe tafoki koeʻuhí mahalo ʻoku tau fakakaukau he ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko tokotaha ia. ʻOku tau moʻoni! He ʻikai ke tau lava ʻo fai e ngaahi meʻa faingataʻa kuo kole mai ke tau faí taʻe maʻu ha tokoni. ʻOku maʻu e tokoní ʻi he Fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí, tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻi he nima fietokoni ʻo e niʻihi kehé.

Ne toki fakamoʻoni ha fefine tāutaha faivelenga ne tuʻunga ʻi he Fakaleleí ʻa ʻene ʻiloʻi ʻa e mālohi ke ngāue ʻaki hono ongo nima fietokoní mo loto vēkeveke ke ohi hake ha fānau ʻe toko fā ʻa hono tokoua ne mālōlō he kanisaá. ʻOku ou manatu ai ki ha lea naʻe fai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuela: “Kuo ʻosi fakahoko e meʻa faingofua kotoa pē ne pau ke fai ʻe he Siasí. Mei he taimí ni ʻo fai atu, ko e fakaʻutumauku pē, pea ʻe siviʻi mo e tuʻunga fakaākongá ʻi ha ngaahi founga mālie.”6 Kuo ʻomi kimoutolu ki he māmaní ʻi he kuonga fakakōsipelí ni koeʻuhí ko kimoutolu mo e meʻa kuo teuteuʻi kimoutolu ke fakahokó! Neongo pe ko e hā ʻoku feinga ʻa Sētane ke tau tui ki ai fekauʻaki mo kitautolú, ka ko hono moʻoní ko e kau ākonga kitautolu ʻo Sīsū Kalaisi!

Ko Molomoná ko ha ākonga moʻoni naʻe moʻui ʻi ha kuonga naʻe “fakafefeka ʻa e loto kotoa pē, … pea kuo teʻeki ai ha fuʻu fai angahala lahi pehē fau ʻi he fānau kotoa pē ʻa Līhaí.”7 Fēfē kapau naʻá ke moʻui he kuonga ko iá? Ka naʻe talaki mālohi ʻe Molomona, “Vakai, ko ha ākonga au ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”8

Tōatu ko Molomona ē? Naʻá ne ʻiloʻi ko hai ia mo ʻene misioná pea naʻe ʻikai tohoakiʻi ia ʻe he kovi naʻá ne ʻākilotoa iá. Naʻá ne lau foki ʻe ia hono uiuiʻí ko ha meʻafoaki.9

ʻOku ou tui ko ha tāpuaki ia ke uiuiʻi kitautolu ke foaki ʻetau meʻafoaki ʻo e tuʻunga ākonga fakaʻahó ki he ʻEikí, ʻo talaki ʻi he lea mo e ngāue ʻo pehē, “Vakai, ko ha ākonga au ʻa Sīsū Kalaisi!”

ʻOku ou manako he talanoa ne fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka fekauʻaki mo ha fefine naʻe fakaangaʻi ko ʻene muimui ki he faleʻi ʻa e palōfitá ke fakatolonga ha meʻatokoní. Naʻe fokotuʻu ange ʻe he tokotaha fakaangá kapau ʻe aʻu ki ha tuʻunga fakaʻofa, ʻe kole ʻe hono kau takí ke vahevahe ʻene koloa meʻakaí mo e niʻihi kehé. Naʻá ne ʻoange ha tali faingofua mo fakapapau ʻo hangē ko ha ākonga moʻoní, ʻo pehē, “Kaekehe pē ke ʻi ai ha meʻa ke u ʻalu atu mo ia.”10

ʻOku ou ʻofa he kakai fefine ʻo e Siasí, iiki mo e lalahi. Kuó u mātā homou iví. Kuó u mātā hoʻomou tuí. ʻOku ʻi ai maʻu pē hoʻomou meʻa ke foaki pea ʻoku nau foaki loto fiemālie ia. ʻOku ʻikai ke mou fai ʻeni ʻi ha founga fakahāhā pe ke ongoongoa, ka ke tohoakiʻi pē tokangá ki he ʻOtua ʻoku tau hū ki aí kae ʻikai ko kimoutolu, pea ʻoku ʻikai ke mou fakakaukau pe ko e hā te mou maʻu mei aí.11 Ko e meʻa ia ʻoku fai ʻe he kau ākongá!

Ne u toki feʻiloaki mo ha finemui ʻi he ʻOtu Filipainí naʻe māmālohi hono fāmilí he Siasí ʻi hono taʻu 7, pea naʻá ne lue toko taha pē ʻi ha hala fakatuʻutāmaki ki he lotú he uike kotoa pē. Naʻá ne pehē ʻi hono taʻu 14, naʻá ne fili ai ke ne tauhi totonu ki heʻene ngaahi fuakavá ke ne moʻui taau ke ʻohake hono fāmili he kahaʻú ʻi ha ʻapi ʻoku “tāpuakiʻi ʻaki e mālohi ʻo e [lakanga fakataulaʻeikí].”12 Ko e founga lelei taha ke fakamālohia ʻaki e ʻapí, ʻi he lototongá mo e kahaʻú, ko hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá, mo ʻetau fepalōmesiʻaki ʻiate kitautolu mo e ʻOtuá.

Ko e meʻa ia ʻoku fai ʻe he kau ākongá!

Naʻe ʻaʻahi mai ha fefine Siapani tui mālohi mo hono husepānití ki homau misioná ʻi Kōlea. Naʻe ʻikai poto he lea faka-Kōleá pea naʻe ʻikai fuʻu lelei ʻene lea faka-Pilitāniá ka naʻá ne loto fiemālie ke fakaʻaongaʻi hono ngaahi meʻafoaki fakalangí mo hono ongo nima fietokoní ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí. Ko e meʻa ia ʻoku fai ʻe he kau ākongá! Naʻá ne akoʻi ʻemau kau faifekaú ki he fanga kiʻi meʻa faingofua tahá—ke fakaava honau ngutú. Naʻá ne fakaʻaongaʻi leva e kiʻi lea faka-Pilitānia siʻisiʻi naʻá ne ʻiloʻí ke akoʻi ʻaki e kau faifekaú ke “fakaava honau ngutú” ʻo vahevahe atu ʻa e ongoongoleleí—ko ha lēsoni he ʻikai teitei ngalo ʻiate kinautolu, pea pehē foki kiate au.

Fakakaukauloto angé ʻo pehē pē ʻokú ta tuʻu fakataha mo ha kau fafine mo ha kau tangata ʻe laui miliona kehe ʻi Hono Siasí, pea laka mālohi atu ʻo fai e ngāue fakaākongá—ʻo tokoni mo ʻofa hangē ko e Fakamoʻuí. Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí?

Kuo lau mano ha kau ākonga taʻesiokita ʻo Sīsū Kalaisi kuo nau tui ʻa e kiʻi kote mo e sote ko e Nima Fietokoni ʻo e Kau Māmongá, ʻi heʻenau tali fiemālie ʻa e faingamālie ke fakahoko ha tokoni fakataimí. Ka ʻoku lahi mo ha ngaahi founga ke tau hoko ai ko e kau ākonga moʻui mateakí. Fakakaukauloto angé mo au ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakaʻilonga “fie maʻu tokoni” fakalaumālie ʻoku felāveʻi mo e ngāue ʻo e fakamoʻuí:

  • Fie maʻu tokoni: ha ngaahi mātuʻa ke ʻohake ʻenau fānaú ʻi he maama mo e moʻoni

  • Fie maʻu tokoni: ha ngaahi ʻofefine, foha, tokoua, tuongaʻane, mehikitanga, faʻētangata, tokoua ʻaki, ngaahi kuí mo e kaungāmeʻa moʻoní ke hoko ko ha kau faifakahinohino mo tokoni ʻi he hala ʻo e fuakavá.

  • Fie maʻu tokoni: ko ha niʻihi ʻoku fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ngāueʻi e ueʻi ʻoku nau maʻú

  • Fie maʻu tokoni: ko ha niʻihi ʻoku nau moʻuiʻaki fakaʻaho e ongoongoleleí ʻi ha fanga kiʻi founga iiki mo faingofua

  • Fie maʻu tokoni: ha kau ngāue hisitōlia fakafāmili mo ha kau ngāue temipale ke fakafehokotaki ʻa e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá

  • Fie maʻu tokoni: ha kau faifekaú mo e kāingalotú ke fakamafola ʻa e “ongoongo fakafiefiá”—ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

  • Fie maʻu tokoni: ha kau fakahaofi moʻui ke kumi mai ʻa kinautolu kuo hē mei he halá

  • Fie maʻu tokoni: ha kau tauhi fuakava ke tuʻu maʻu ʻi he moʻoní mo e totonú

  • Fie maʻu tokoni: ha kau ākonga moʻoni ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe fai ai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ha ui ki he kau fafine ʻo e Siasí ʻi heʻene pehē:

“Mei he taimí ni ʻo aʻu ki he hāʻele mai ʻa e ʻEikí, ʻokú Ne fie maʻu ha kakai fefine ʻi he fāmili mo e uooti mo e kolo pea mo e puleʻanga kotoa pē ke laka atu kimuʻa ʻi he anga-māʻoniʻoni pea hā mei heʻenau leá mo e tōʻongá ʻa e kupuʻi lea, ʻKo au ʻeni, fekauʻi au.’

“Ko ʻeku fehuʻí, ʻTe ke fie kau he kau fafine ko iá?’”13

Fakatauange pē te tau lava ʻo tali fakataha leʻolahi mai, “ʻIo!” ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki ha fakalea ʻo ha hiva Palaimeli:

Ko e ngaahi [ʻofefine] kitautolu ʻo e fuakavá mo ha meʻafoaki.

Te tau akoʻi e ongoongoleleí heʻetau tōʻonga moʻuí.

ʻI he lea mo e ngāue, te tau hanga ʻo fakamoʻoniʻí:

ʻOku tau tui mo tauhi kia Sīsū Kalaisí.14

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga moʻoní, ʻofa ke tau foaki ha loto fiengāue mo mafao atu ha nima fietokoni ke fakavaveʻi ʻEne ngāué. ʻOku tatau ai pē, hangē ko Piliní, kapau ʻoku tau nima taha pē. ʻOku tatau ai pē pe kapau ʻoku ʻikai ke tau hoahaoa mo kakato. Ko e kau ākonga mateaki kitautolu ʻoku tau fetokoniʻaki ʻi heʻetau fononga he halá. ʻOku mafola atu ʻetau feohi fakatokouá ʻi he ngaahi toʻu tangatá ʻo aʻu ki he kau fafine tui mālohi kuo nau ʻaʻeva kimuʻá. Te tau lava fakataha ko ha ngaahi tokoua, ʻo faaitaha mo e kau palōfita moʻuí, kau tangata kikite mo e kau maʻu fakahaá pea mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo toe fakafoki maí, ʻo ʻaʻeva fakataha ko ha kakai pē ʻe taha, ko ha kau ākonga, mo e kau sevāniti ʻoku loto fiemālie mo fie tokoni ke fakavaveʻi e ngāue ʻo e fakamoʻuí. ʻI heʻetau fai iá, te tau hoko ai ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.