2010–2019
ʻOkú Ke Mohe Nai Lolotonga Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí?
ʻEpeleli 2014


ʻOkú Ke Mohe Nai Lolotonga Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí?

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

ʻOku lahi ʻaupito ʻa e meʻa ʻe mole fakafoʻituitui meiate kitautolu, hotau fāmilí, pe ko e Siasi ʻo Kalaisí ʻo kapau he ʻikai foaki kakato hotau lotó ki he ngāue toputapú ni.

ʻI he meimei taʻu ʻe 200 kuo hilí, ne hoko e talanoa nounou ʻAmelika ko e “Rip Van Winkle” ko ha talanoa fungani. Ko e tangata ne fai ki ai e talanoá ko Lipe (Rip), ko ha tangata fakapikopiko naʻe poto ʻaupito he mamio mei ha meʻa ʻe ua: ngāué mo hono uaifí.

Lolotonga haʻane ʻeveʻeva he moʻungá ʻi ha ʻaho ʻe taha mo ʻene kulií, naʻá ne ʻilo ha kau tangata teunga faikehe ʻoku nau konā mo vaʻinga. Hili haʻane tali ha konga ʻo ʻenau kava mālohí, kuo fakaʻau ke fiemohea ʻa Lipe pea kiʻi kuikui taimi siʻi. Ko e taimi naʻe toe ʻāʻā hake ai hono matá, naʻá ne ʻohovale ke ʻilo kuo pulia ʻene kulií, ʻumeʻumea mo ʻene meʻafaná, pea loloa mo hono kavá.

ʻI he foki mai ʻa Lipe ki hono kiʻi koló ʻo toki ʻilo ai kuo liliu ʻa e meʻa kotoa pē. Kuo ʻosi mālōlō hono uaifí, pulia hono kaungāmeʻá, pea kuo ʻosi fetongi ʻa e tā ʻo e Tuʻi ko Siaosi III he fale kavá ʻaki ha tā ʻo ha taha ʻokú ʻikai ke ne ʻilo—ko Seniale Siaosi Uāsingatoni.

Naʻe mohe ʻa Lipe Veni Uingikolo ʻi ha taʻu ʻe 20! ʻI heʻene peheé, ne ʻikai kau ia ʻi he taha ʻo e ngaahi taimi fakafiefia taha ʻi he hisitōlia ʻo hono fonuá—ne mohe ia he lolotonga ʻo e Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Toketā Mātini Lūtelo Kingi ko e Siʻí, ʻa e talanoá ni ʻi Mē ʻo e 1966, ko e fakatātā ʻi heʻene lea “ʻOua ʻe Mohe he Lolotonga ʻo e Tau Fakalotofonuá.”1

ʻOku ou fie ngāue ʻaki e kaveinga tatau he ʻahó ni mo fokotuʻu atu ha fehuʻi kiate kitautolu kotoa ʻoku maʻu e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá: ʻokú ke mohe lolotonga hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí?

ʻOku Tau Moʻui ʻi he Kuonga ʻo hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku tau fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ko hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko ha meʻa ʻoku kakato, kuo ʻosi hoko—naʻe ʻosi liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea kuo ʻosi fokotuʻu mo e Siasí. Ko hono moʻoní, ko hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ko ha ngāue ia ʻoku kei hokohoko atu pē; ʻoku tau moʻui ai he taimí ni. ʻOku kau ai ʻa e “ngaahi meʻa kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú Ne fakahā mai ʻi he taimi ní,” pea mo e “ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga” ʻa ia “te Ne kei fakahā mai ʻamuí.”2 Kāinga, ko e ngaahi fakalakalaka fakafiefia ʻo e ʻaho ní ko e konga ne kikiteʻi fuoloa ki he vahaʻataimi ʻo e teuteu ko hono tumutumú ko e Hāʻele ʻAnga Ua nāunauʻia mai hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi vahaʻataimi fakaofo taha he hisitōlia ʻo māmaní! Naʻe fakaʻamua ʻe he kau palōfita ʻo e kounga muʻá ke nau mamata ki hotau kuongá.

ʻI he kakato ko ia hotau taimi ʻi he moʻui fakamatelié, ko e hā leva ha ngaahi taukei te tau lava ʻo vahevahe ke fakamatalaʻi ʻetau tokoni ki he vahaʻataimi mahuʻinga ko ʻeni ʻo ʻetau moʻuí pea mo hono paotoloaki e ngāue ʻa e ʻEikí? Te tau lava ʻapē ke pehē ne pelu e nima hotau soté pea tau ngāue ʻaki hotau lotó, iví, ʻatamaí, mo e iví kotoa? Pe te tau tala ko ʻetau ngāué naʻe meimei ko e foʻi mamata vaʻinga ʻataʻatā pē?

ʻOku ou tui ʻoku lahi ha ngaahi ʻuhinga ʻoku faingofua ai ke kiʻi tulemohe ʻi hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Tuku ke u lea ki ha meʻa lalahi ʻe tolu. ʻI heʻeku fai iá, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fifili pe ʻoku kaunga ha taha kiate koe. Kapau ʻoku fie maʻu ke fai ha fakalakalaka, ʻoku ou kole atu ke ke fakakaukauʻi e meʻa te ke lava ʻo fai ke ke liliu ai ʻo lelei ange.

Siokitá

ʻUluakí, ko e siokitá.

ʻOku kumi ʻe he siokitá ʻa e meʻa pē ʻokú ne tokanga ki ai mo fakafiefia kiate iá, ʻo mahulu hake ia ha toe meʻa. Ko e tefitoʻi fehuʻi leva ʻa e tokotaha siokitá “Ko e hā ʻeku meʻa ʻe maʻu aí?”

Ngaahi tokoua, ʻoku ou tui pau ʻoku mou lava ke fakatokangaʻi ko e fakakaukau ko ʻení ʻoku mahino ʻene fepaki mo e laumālie ʻoku fie maʻu ki hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Ko e taimi ʻoku tau tokanga pē kiate kitautolu kae ʻikai ke tau tokoni taʻe-siokitá, ʻoku tukutaha leva pē ʻiate kitautolu mo ʻetau fiefiá e meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí.

Ne fekuki ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻo e kuo hilí mo e fakafōtunga kehekehe ʻo e siokitá pe fakahikihikiʻi pē kitá, ka ʻi he ʻaho ní ʻoku tau feʻauʻauhi moʻoni mo kinautolu. Ne tupukoso noa pē nai hono ui ʻe he Oxford Dictionary e foʻi lea ko e “selfie (tā pē ʻo kita naʻá te ʻai)” ko e foʻi lea manakoa taha ia ʻo e taʻú?3

ʻOku fakanatula pē ʻetau fie maʻu ke fakatokangaʻi kitá, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe fehalaaki ʻi he mālōlō ʻo maʻu ha fiefiá. Ka ko e taimi ʻoku hoko ai e fekumi ke “maʻu ha totongi mo e fakamālō ʻa e māmaní,”4 ko e ʻelito ʻo ʻetau taumuʻá, ʻe mole leva meiate kitautolu e aʻusia fakafiefia ko ia ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku tau foaki lahi ai ʻetau moʻuí ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

Ko e hā ʻa e faitoʻó?

Ko e talí, ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí:

“Ko ia ia ʻoku loto ke muimui ʻiate aú, ke ne siʻaki ʻe ia ia, kae toʻo ʻene kavengá, ʻo muimui ʻiate au.

“He ko ia ia ʻoku loto ke kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia; ka ko ia ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko au mo e ongoongoleleí, ʻe maʻu ʻe ia ia.”5

ʻOku ʻilo ʻe kinautolu ʻoku nau foaki kakato ʻenau moʻuí ki hotau Fakamoʻuí pea tauhi ki he ʻOtuá mo hotau kāingá, ha moʻui ʻoku lelei mo kakato he ʻikai teitei aʻusia ia ʻe he siokitá pe fakamafutofutá. ʻOku foaki ʻa e taʻe-siokitá mei heʻene moʻuí. ʻE malava pē ko ha meʻaʻofa ʻeni ʻo e ʻofá ʻa ia ʻoku ʻi ai hano ʻaonga lahi ki he leleí: ko ha kiʻi malimali, lulululu, fāʻofua, fakafanongo, pea mo ha lea vaivai ʻo e fakalotolahí pe ko hano fakahaaʻi ʻo e loto-tokanga. ʻE lava ʻe he ngaahi tōʻonga kotoa ko ʻeni ʻo e angaʻofá ʻo liliu ʻa e lotó mo e moʻuí. Ko e taimi ʻoku tau ngāue-ʻaonga ʻaki ai ʻa e ngaahi faingamālie taʻe-fakangatangata ke ʻofa mo tokoniʻi hotau kāingá, kau ai hotau malí mo e fāmilí, ʻe tupulaki lahi fau ʻetau malava ke ʻofa ʻi he ʻOtuá mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku ʻikai mohe ʻa e loto fietokoní ia lolotonga hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí.

Maʻunimaá

Ko e maʻunimaá ko ha meʻa ia ʻe taha te ne ala fakatupu e ʻaiʻainoaʻiá ʻi he taimi mahuʻinga ko ʻeni ʻo e māmaní.

ʻOku faʻa kamata siʻisiʻi pē e maʻunimaʻá. Ko e maʻunimaá ko e ngaahi afo tuʻovalevale ʻo hono toutou fai ha tōʻonga ʻoku filohi fakataha ia ʻo hoko ko ha ʻulungaanga mālohi. ʻOku malava ke hoko ʻa e ngaahi tōʻonga koví ko ha maʻunimā mālohi.

ʻE lava ke fōtunga kehekehe ʻa e ngaahi seini ko ʻeni ʻo e maʻunimaá, hangē ko e ponokalafí, ʻolokaholó, feʻauakí, faitoʻo kona tapú, tapaká, pele paʻangá, meʻakaí, ngāué, ʻInitanetí, pe moʻoni ʻoku fakakeheʻí. ʻOku maʻu ʻe Sētane, ko hotau filí, ha ngaahi meʻangāue pau ʻokú ne fakaʻaongaʻi ke toʻo ʻaki hotau ivi fakalangi ke fakahoko hotau misiona ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí.

ʻOku fakamamahi ki heʻetau Tamai Hēvaní ke ʻafio ki he loto fiemālie ha niʻihi ʻo Hono ngaahi foha fakaʻeiʻeikí ke ala atu ʻo tali e ngaahi haʻi ʻo e maʻunimā fakamamahí.

Ngaahi tokoua, ʻoku tau maʻu e lakanga fakataulaʻeiki taʻengata ʻo e ʻOtua Fungani Māfimafí. Ko e ngaahi foha moʻoni kitautolu ʻo e Fungani Māʻolungá pea kuo ʻosi fakakoloaʻi kitautolu ʻaki ha tuʻunga malava ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi. ʻOku fokotuʻutuʻu kitautolu ke tau puna fakatuputupulangi ʻi he ngaahi langí. ʻOku ʻikai fakataumuʻa ke haʻi kitautolu ki māmani, mo puleʻi ʻe he ngaahi meʻa kuo tau faʻú.

Ko e hā ʻa e faitoʻó?

Ko e ʻuluaki meʻa ke mahino kiate kitautolú ʻoku faingofua ange ke taʻofi ʻa e maʻunimaá ʻi hono faitoʻó. ʻI he folofola ʻa e Fakamoʻuí, “ʻOua naʻa mou tuku ke hū ha meʻa ʻe taha ʻo e ngaahi fakakaukaú ni ki homou lotó.”6

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, naʻe ʻomai ai kiate au mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha faingamālie ke ma ʻaʻahi takai ʻi he loto vakapuna Air Force One—ʻa e vakapuna fakaʻofoʻofa ʻokú ne feʻaveaki e palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fai ha ngaahi sivi maluʻi fakaʻāuliliki ʻe he Tafaʻaki Maluʻí (Secret Service), pea naʻá ku malimali ʻi he sivi ʻe he kau ngāué ʻa e palōfitá ki muʻa pea mau toki heká.

Naʻe fakaafeʻi leva au ʻe he pailate pulé ke u heka he sea ʻo e ʻeiki vaká. Ko ha aʻusia fakaʻofoʻofa moʻoni ke toe tangutu ʻi he fohe ʻo ha vakapuna fakaʻofoʻofa ʻo hangē ko ia naʻá ku faʻa puna ai ʻi ha ngaahi taʻu lahí. Naʻe fakafonu hoku lotó mo e ʻatamaí ʻe he ngaahi manatu ʻo e fepunaʻaki ʻi he ngaahi ʻōsení mo e ngaahi konitinēnití. Naʻá ku sioloto ki he ngaahi fepunaʻaki ʻo tō ʻi he ngaahi malaʻe vakapuna he funga ʻo e māmaní.

Ne ʻikai ke u toe fakakaukau, naʻá ku hili atu hoku nimá ki he kia ʻe fā ʻo e 747. Feʻunga pē mo e ongo mai ha leʻo ʻofa mo taʻe-toe-veiveiua mei hoku tuʻá—ko e leʻo ʻo Tōmasi S. Monisoní.

Naʻá ne pehē mai, “Tieta, ʻoua te ke teitei fakakaukau ki ai.”

ʻOku ʻikai ke u vete au ha meʻa, ka ʻoku ou tui naʻe ʻilo pē ʻe Palesiteni Monisoni ʻeku fakakaukaú.

Ko e taimi ʻoku fakataueleʻi ai ke tau fai ha meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau fai, tau fakafanongo muʻa ki he fakatokanga ʻofa ʻa e fāmilí mo e kaungāmeʻá, mo hotau palōfita ʻofeiná, pea mo hotau Fakamoʻuí.

Ko e maluʻi lelei taha ki he maʻunimaá ke ʻoua naʻa teitei kamata.

Kae fēfē ʻa kinautolu kuo nau tofanga ʻi he maʻunimaá?

ʻUluakí, mou meaʻi muʻa ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki lelei. Kumi ha tokoni mei he ngaahi ʻofaʻangá, kau taki ʻo e Siasí, mo e kau fai-faleʻi kuo ʻosi akoʻí. ʻOku fakahoko ʻe he Siasí ha polokalama fakaakeake mei he maʻunimaá ʻo fou ʻi he kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí, ʻInitanetí7 pea mo e Tokoni ʻa e Siasí ki he Fāmilí ʻi ha ngaahi ʻēlia ʻe niʻihi.

Manatuʻi maʻu pē, te ke lava ʻo hao mei he maʻunimaá ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí,. Mahalo naʻa hoko ko ha fononga lōloa mo faingataʻa, ka he ʻikai liʻaki koe ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe. Naʻe kātekina ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Fakaleleí ke tokoni ke ke liliu, mo fakatauʻatāinaʻi koe mei he pōpula ʻo e angahalá.

Ko e meʻa mahuʻinga tahá ke ke feinga—ko e taimi ʻe niʻihi ʻe tuʻo lahi ʻa e toutou feingá pea toki lavaʻi ʻe he kakaí. Ko ia, ʻoua naʻá ke loto foʻi. ʻOua naʻa mole hoʻo tuí. Tuku ke ofi ho lotó ki he ʻEikí, pea te Ne ʻoatu ʻa e mālohi ʻo e veteangé. Te ne fakatauʻatāinaʻi koe.

Siʻoku ngaahi tokoua, fakamamaʻo mei he tōʻonga moʻui ʻe fakaiku ki he maʻunimaʻá. Ko kinautolu ʻoku nau fai iá, te nau lava ʻo foaki honau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí ki he ngāue ʻa e ʻOtuá.

He ʻikai ke nau mohe lolotonga hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

Feʻauʻauhi e Ngaahi Meʻa Mahuʻingá

Ko e meʻa hono tolu ʻokú ne taʻofi kitautolu mei he kau kakato ki he ngāue ko ʻení ko e feʻauʻauhi e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku tau fehangahangai mo iá. ʻOku ʻi ai hatau niʻihi ʻoku fuʻu femoʻuekina ʻo tau ongoʻi ai ʻo hangē ha saliote ʻoku toho ʻe ha fanga pulu ʻe toko hongofulu mā uá—ʻo takitaha fusi pē ki heʻene tafaʻaki. ʻOku fakamoleki ha ivi lahi ai, ka ʻoku ʻikai ngaʻunu ʻa e salioté ia.

ʻOku tau faʻa tuku hotau lelei tahá ki he fekumi ki ha meʻa ʻoku tau saiʻia ai, ha sipoti, meʻa fakangāue, mo e ngaahi meʻa fakakoló pe fakapolitikalé. ʻE ala lelei pē mo fakaʻeiʻeiki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa, ka ʻoku nau ʻomai nai ha taimi mo ha ivi kiate kitautolu ki he ngaahi meʻa ʻoku totonu ke mahuʻinga taha kiate kitautolú?

Ko e hā ʻa e faitoʻó?

ʻOku toe maʻu pē mo ia mei he ngaahi folofola ʻa e Fakamoʻuí:

“Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.”8

Ko e toenga ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he moʻuí ʻoku totonu ke fika ua ia ki he ongo meʻa mahuʻingá ni.

Naʻa mo e ngāue ʻi he Siasí, ʻoku faingofua ke fakamoleki ha taimi lahi ʻi hono fai e ngāué kae ʻikai kau ai ʻa e moʻoni pe kakano ʻo e tuʻunga fakaākongá.

Ngaahi tokoua, kuo tukupa ʻa kitautolu maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke tau hoko ko ha kakai ʻoku ʻofa ʻi he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí pea loto fiemālie ke fakafōtungaʻi ʻa e ʻofa ko iá ʻi he lea mo e ngāue. Ko e uho ia ʻo hotau tuʻunga ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.

He ʻikai mohe ʻa kinautolu ʻoku moʻui fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení lolotonga e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí.

Ko ha Ui ke ʻĀ Hake

Naʻe tohi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻĀ ʻa koe ʻoku mohé, pea tuʻu hake mei he maté, pea ʻe foaki ʻe Kalaisi ʻa e maama kiate koe.”9

Siʻi kaungāmeʻa ʻofeina, ʻiloʻi ko e ngaahi foha kimoutolu ʻo e māmá.

ʻOua ʻe fakaʻatā ke hoko e siokitá! ʻOua ʻe fakaʻatā ke hoko e ngaahi ʻulungaanga ʻe fakaiku ki he maʻunimaá! ʻOua ʻe tuku ke feʻauʻauhi e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá ke ne taki koe ke ke talatalakehe pe mavahe mei he tuʻunga fakaākonga monūʻia mo fakaʻeiʻeiki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí!

ʻOku lahi ʻaupito ʻa e meʻa ʻe mole fakafoʻituitui meiate kitautolu, hotau fāmilí, pe ko e Siasi ʻo Kalaisí ʻo kapau he ʻikai foaki kakato hotau lotó ki he ngāue toputapú ni.

Ko ʻete hoko ko ha ākonga ʻa Kalaisí ʻoku ʻikai ko ha ngāue pē ia ʻi ha uike ʻe taha pe ʻaho ʻe taha. Ko ha meʻa ia ʻoku totonu ke tau fai maʻu ai pē.

ʻOku meimei taukakapa ke mahino e talaʻofa ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki angatonú.

Ko kinautolu ʻoku faivelenga ʻo aʻu ki hono maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea fakahoko totonu honau uiuiʻí, “ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi kinautolu ʻe he Laumālié ki hono fakafoʻou ʻo honau sinó.” Ko ia, ko e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe heʻetau Tamaí, ʻe foaki ia kiate kinautolu.10

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava ʻe he mālohi fakamaʻa ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e mālohi liliu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻui mo fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko hotau faingamālie, fatongia toputapu, mo hotau fiefiaʻanga ke tokanga ki he ui ʻa e Fakamoʻuí ke muimui ʻiate Ia ʻi he loto hangamālie mo kakato. Tuku ke tau “tupeʻi atu ʻa e ngaahi seini, ʻa ia kuo haʻi ʻaki ʻa [kimoutolú], pea haʻu ki tuʻa mei he kakapú, pea tuʻu hake mei he efú.”11

Tau ʻāʻā pea ʻoua naʻa fiu ʻi he faileleí, he ʻoku tau “ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e ngāue lahi,”12 ʻa ia ko e teuteu ki he foki mai ʻa e Fakamoʻuí. Ngaahi tokoua, ʻi he taimi ʻoku tau tānaki atu ai ʻa e maama ʻo ʻetau tā-sīpingá ko ha fakamoʻoni ki he fakaʻofoʻofa mo e mālohi ʻo e moʻoni kuo ʻosi fakafoki maí, he ʻikai leva ke tau mohe lolotonga hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni ʻoku ʻoatu ia mo ʻeku tāpuakí, ʻi he huafa toputapu ʻo hotau ʻEikí, ʻa ia ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.