2010–2019
Potu ʻOku ʻi Ai Hoʻomou Koloá
ʻEpeleli 2014


Potu ʻOku ʻi Ai Hoʻomou Koloá

ʻĪmisi
ʻEletā Michael John U. Teh

Kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe kamata ke tau tulifua ki he meʻa fakaemāmaní ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa fakalaumālié.

Hili ha kiʻi taimi nounou mei he konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa ʻo e 2007, ne fakahā mai kiate au ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi tokouá, ʻe ʻosi ha taʻu ʻe fitu peá u toki maʻu ha aʻusia faingataʻa pehé ni. Ne u ongoʻi fiemālie peá u talaange ki ai te u fakakaukauʻi ia ko hoku “ngaahi taʻu mahutafea ʻe fitu.” Ko ia ai, ko au ʻeni; kuo tātāiku hoku ngaahi taʻu mahutafea ʻe fitú.

ʻI Sānuali kuo ʻosí, ne u maʻu mo hoku ʻofaʻanga ko Kuleisí ha fatongia ke ʻaʻahi ki he kāingalotu ʻi he ʻOtu Filipainí ʻa ia ne nau ongoʻi lōmekina ʻi ha mofuike mo ha matangi mālohi moʻoni. Naʻá ma fiefia koeʻuhí he ko e fatongiá ni ko ha tali ia ki heʻema ngaahi lotú pea mo ha fakamoʻoni ki he ʻaloʻofa mo e angalelei ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa. Naʻá ne fakahoko ʻa ʻema fakaʻamu ke fakahaaʻi fakataautaha kiate kinautolu ʻema ʻofá mo e hohaʻá.

Ko e tokolahi taha ʻo e kāingalotu ne mau feʻiloakí ne nau kei nofo pē he ngaahi nofoʻanga fakataimi hangē ko e ngaahi tēniti, ngaahi senitā fakakolo, mo e ngaahi falelotu ʻo e Siasí. Ko e ngaahi ʻapi naʻá ma ʻaʻahi ki aí naʻe ʻato fakakonga pē pe mātuʻaki hala he ʻato. Ne ʻikai lahi ha koloa ʻa e kakaí kimuʻa, pea ko e kiʻi meʻa siʻi ne nau maʻú ne mole ia. Naʻe pelepela mo vevea e feituʻu kotoa pē. Neongo ia, naʻa nau houngaʻia ʻi he kiʻi tokoni siʻisiʻi ne nau maʻú pea nau fiefia mo loto lelei neongo ʻenau ngaahi tūkunga faingataʻá. ʻI heʻema fehuʻi ange kiate kinautolu pe ʻoku nau fēfeé, naʻe tali leʻo lahi ʻe he taha kotoa, “ʻOku mau SAI PĒ.” Naʻe mahino, naʻa nau maʻu ha ʻamanaki lelei ʻe lelei e meʻa kotoa pē ʻi heʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Ne akoʻi au mo Sisitā Teh ʻe he kāingalotu faivelengá ni ʻi heʻema ʻalu mei he ʻapi ki he ʻapi mo e tēniti ki he tēniti.

ʻI he ngaahi taimi ʻo e fakatamakí pe fakamamahí, ʻoku ʻi ai ʻa e founga ʻa e ʻEikí ki hono toe liliu kitautolu mo e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá. Fakafokifā pē, kuo ʻikai toe mahuʻinga ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie ne tau ngāue mālohi ke maʻú. Ko e meʻa pē ʻoku mahuʻingá ko hotau fāmilí mo hotau ngaahi vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé. Naʻe fakalea peheni ia ʻe ha fefine lelei: Hili ʻa e maha ʻa e vaí pea kuo taimi ke kamata e fakamaʻá, ne u vakai takai ki hoku ʻapí mo fakakaukau, ‘ʻOi, kuó u tānaki ha ngaahi meʻa taʻeʻaonga lahi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení.’”

Kuó u mahalo ne maʻu ʻe he fefine ko ʻení ha fakakaukau lelei ange pea ko ia ai te ne fuʻu tokanga ʻi hono fakapapauʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻú mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai mahuʻinga ki heʻene moʻuí.

ʻI heʻeku ngāue mo e kāingalotu tokolahi ʻi he ngaahi taʻu lahi, kuó ma fiefia ke vakai ki he lahi ʻo e ngaahi mālohinga fakalaumālié. Kuó ma vakai fakatouʻosi ki he lahi pea mo e siʻisiʻi ʻo e ngaahi koloa fakamatelié ʻi he kāingalotu faivelengá ni.

Koeʻuhí ko e fie maʻú, ʻoku kau atu hotau tokolahi ʻi hono ngāueʻi ha paʻanga mo maʻu mai ha niʻihi ʻo e ngaahi koloa ʻo e māmaní ke malava ke tokoniʻi ʻaki hotau fāmilí. ʻOkú ne fie maʻu ha konga lahi hotau taimí mo ʻetau tokangá. ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e meʻa ʻoku ʻomi ʻe he māmaní, ko ia ai ʻoku mahuʻinga ke tau ako ke fakatokangaʻi ʻa e taimi ʻoku feʻunga ai e meʻa ʻoku tau maʻú. Kapau he ʻikai ke tau tokanga, ʻe kamata ke lahi ange ʻetau tulifua ki he meʻa fakaemāmaní ʻi he meʻa fakalaumālié. ʻE ʻikai leva ke tau kei fakamuʻomuʻa e fekumi ki he meʻa fakalaumālie mo taʻengatá. Ko e fakamamahí, he ʻoku hangē ʻoku ʻi ai ha fakahehema mālohi ke maʻu ʻo lahi mo toe lahi ange pea maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakaonopooni mo lelei tahá.

Te tau fakapapauʻi fēfē ʻoku ʻikai ke tohoakiʻi hifo kitautolu ʻi he hala ko ʻení? ʻOku ʻomi ʻe Sēkope ʻa e faleʻi ko ʻení: “Ko ia, ʻoua naʻa ʻoatu ha paʻanga ki he meʻa ʻa ia ʻoku taʻeʻaongá, pe ko hoʻomou ngāue ke fetongi ʻaki ʻa e meʻa ʻa ia ʻoku ʻikai fakafiemālié. Tokanga lahi kiate au, pea manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa ia kuó u lea ʻakí; pea haʻu ki he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, pea keinanga ʻi he ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻauha, pea ʻoku ʻikai lava ʻo maumaú, pea tuku ke fiefia ʻa ho laumālié ʻi he mahu.”1

Fakatauange ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻokú ne fakamoleki ha paʻanga ki ha meʻa ʻoku ʻikai hano mahuʻinga pe ngāue ki ha meʻa ʻoku ʻikai ke ne ʻomi ha fakafiemālie.

Naʻe akoʻi ʻeni ʻe he Fakamoʻuí ki he kau Siú mo e kau Nīfaí:

“ʻOua ʻe fokotuʻu maʻa moutolu ʻa e koloa ʻi māmaní, ʻa ia ʻoku kai ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea ʻoku haeʻi ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasí:

“Kae fokotuʻu maʻa moutolu ʻa e ngaahi koloa ʻi he langí, ʻa ia ʻe ʻikai kai ʻe he ané pe ko e ʻumeʻumeá, pea ʻe ʻikai haeʻi ʻe ha kaihaʻa ke kaihaʻasí:

“He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá pea, ʻe ʻi ai foki mo homou lotó.”2

Ne fai ai ʻe he Fakamoʻuí ʻi ha feituʻu ʻe taha ʻa e talanoa fakatātā ko ʻení:

“Naʻe fua ʻo lahi ʻaupito ʻa e fonua ʻo e tangata koloaʻia ʻe toko taha:

“Pea fifili ia ʻi hono lotó ʻo pehē, Ko e hā te u faí, he ʻoku ʻikai ha potu ke fetuku ki ai ʻeku ngaahi fuá?

“Peá ne pehē, Te u fai ʻeni: te u vete hifo ʻa hoku ngaahi feleokó, ʻo langa ke lalahi; pea te u fetuku ki ai ʻa ʻeku ngaahi fua kotoa pē mo ʻeku koloá.

“Pea te u pehē ki hoku laumālié, Laumālie, kuo fokotuʻu maʻau ʻa e ngaahi meʻa lelei lahi ki he taʻu lahi; ke ke fiemālie pē, ʻo kai, mo inu, mo fiefia.

“Ka naʻe pehē ʻe he ʻOtuá kiate ia, Ko e vale koe, ʻe toʻo ʻiate koe ʻi he pooni ʻa ho laumālié: pea ʻe hoko ko e ngaahi meʻa ʻa hai ʻa ia kuó ke tokonakí?

“Pea ʻoku pehē ia ʻa ia ʻokú ne fokotuʻu koloa maʻaná, ka ʻoku ʻikai maʻumeʻa ki he ʻOtuá.”3

Ne ʻikai ke fuʻu fuoloa hono fai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻa e faleʻi ko ʻení:

“ʻOku ʻafioʻi heʻetau Tamai Hēvaní e taumuʻa totonu ne fakatupu kitautolu ki aí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ha ngaahi meʻa fekauʻaki mo kitautolu ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ia ʻe kitautolu. ʻOkú ne ueʻi kitautolu he lolotonga ʻo ʻetau moʻuí ke tau fakahoko e taumuʻa hotau fakatupú, ke maʻu ha moʻui fiefia pea foki ki Hono ʻafioʻangá.

“Ko e hā leva ʻoku fakamoleki ai e konga lahi hotau taimí mo hotau iví ki he ngaahi meʻa molengofua, taʻe mahuʻinga, mo muná? ʻOku ʻikai nai ke tau tali ke sio ki hono taʻe fakapotopoto ʻetau tulifua ki he meʻa muna mo molengofuá?”4

ʻOku tau ʻilo kotoa pē ko e lisi ʻo ʻetau ngaahi koloa fakamāmaní ʻoku ʻi ai ʻa e loto hīkisiá, tuʻumālié, ngaahi meʻa fakamatelié, mālohí, mo e lāngilangi ʻo e tangatá. ʻOku ʻikai ke nau mahuʻinga ke toe tuku ha taimi mo ha tokanga lahi ange ki ai, ko ia ai, ʻe tukutaha ʻeku tokangá ʻi he ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku kaunga ki heʻetau koloa ʻi he langí.

Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi koloa ʻi he langí te tau lava ke tokonaki maʻatautolú? Ke kamataʻakí, ʻe lelei ke tau maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻo e tuí, ʻamanaki leleí, loto fakatōkilaló, mo e ʻofa faka-Kalaisí. Kuo toutou faleʻi kitautolu ke “[liʻaki] ʻa e tangata fakakakanó pea … [hoko ʻo] tatau mo ha tamasiʻi siʻi.”5 Ko e fakatokanga ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú ke tau hoko ʻo haohaoa ʻo hangē ko Iá pea mo ʻetau Tamai Hēvaní.6

Uá, ʻoku fie maʻu ke tau tuku ha taimi mahuʻinga mo ha ivi ki hono fakamālohia e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí. He, “ko e fāmilí naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá. Ko e ʻiuniti mahuʻinga taha ia ʻi he moʻuí ni pea ʻi he ʻitānití.”7

Tolú, ko e tokoniʻi e niʻihi kehé ko e ʻulungaanga ia ʻo ha tokotaha muimui moʻoni ʻo Kalaisi. Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”8

Faá, ko e mahino ʻa e tokāteline ʻo Kalaisí mo hono fakamālohia ʻetau fakamoʻoní ko ha ngāue ia te ne ʻomi ʻa e fiefia mo e fiemālie moʻoní. ʻOku fie maʻu ke tau ako maʻu pē ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he folofolá pea mo e lea ʻa e kau palōfita moʻuí. “He vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”9

Tuku muʻa ke u fakaʻosi ʻaki ha talanoa ʻo ha fefine uitou taʻu 73 ne mau feʻiloaki lolotonga ʻema ʻaʻahi ki he ʻOtu Filipainí:

ʻI he taimi ne hoko ai e mofuiké ʻi he motu ko Paula, ne holo ki he kelekelé ʻa e fale naʻá ne ngāue mālohi mo hono husepāniti kuo mamaʻó ke langá, ʻo mate ai ʻene tama fefiné mo hono mokopuna tangatá. ʻOkú ne nofo toko taha he taimí ni, pea fie maʻu ke ngāue ke tauhi ia. Naʻe kamata ke fō totongi (nusi nima pē) pea kuo pau ke ne ʻalu hake mo hifo tuʻo lahi ʻi ha tafungofunga he ʻahó ke ʻutu mai e vaí. ʻI he taimi ne ma ʻaʻahi ai ki aí, naʻá ne kei nofo pē ʻi ha tēniti.

Ko ʻene fakamatalá ʻeni: “ʻEletā, ʻoku ou tali e meʻa kotoa pē kuo kole mai ʻe he ʻEikí ke u fouá. ʻOku ʻikai ke u ʻita. ʻOku ou mataʻikoloa ʻaki ʻeku lekomeni temipalé mo tauhi ia ʻi hoku lalo piló. Kātaki ʻoku ou loto pē ke ke ʻilo ʻoku ou totongi vahehongofulu kakato mei heʻeku kiʻi paʻanga hū mai siʻisiʻi mei heʻeku fai e foó. Tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó, te u totongi vahehongofulu maʻu pē.”

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngaahi meʻa ʻoku tau fakamuʻomuʻá, ngaahi meʻa ʻoku tau fakahehema ki aí, ngaahi meʻa ʻoku tau holi ki aí, mo hotau uʻá, mo e ngaahi meʻa ʻoku tau fakaʻamuá, ʻe ʻi ai honau kaunga fakahangatonu ki hotau tofiʻa he kahaʻú. Tuku muʻa ke tau manatua maʻu pē ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí: “He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, ʻe ʻi ai foki mo homou lotó.” Fakatauange ʻe ʻi he feituʻu totonú hotau lotó, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.