2010–2019
Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá
ʻEpeleli 2014


Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

ʻĪmisi
ʻEletā Lawrence E. Corbridge

ʻOku poupouʻi ʻe he ngaahi fakahā lahi ne ʻomi kia Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá.

Ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí

ʻOku lau ʻe ha talavou ʻa e Tohi Tapú, pea ʻokú ne sio fakamamaʻu ki ha foʻi veesi makehe he folofolá. Ko ha momeniti ʻeni te ne liliu e māmaní.

ʻOkú ne hohaʻa ke ʻilo pe ko e fē ʻa e siasi te ne taki ia ki he moʻoní mo e, fakamoʻuí. Kuó ne feinga he meimei feituʻu kotoa pē, pea ʻokú ne tafoki ʻeni ki he Tohi Tapú ʻo lau ʻa e ngaahi lea ko ʻení: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia.”1

ʻOkú ne toutou fakakaukau ki he ngaahi leá ni. ʻOku kamata ke ulo ha kiʻi maama ʻi he fakapoʻulí. Ko e talí nai ʻeni, ʻa e hala mei he puputuʻú mo e fakapoʻulí? ʻOku lava nai ke faingofua pehe ni? Kole ki he ʻOtuá pea te Ne tali? Ne faifai peá ne fakakaukau kuo pau ke ne kole ki he ʻOtuá pe ko ʻene nofo ai pē ʻi he fakapoʻulí mo e puputuʻú.

Pea neongo ʻene hohaʻá, ʻoku ʻikai ke ne lele ki ha tuliki ʻoku lōngonoá ʻo fai fakavave ha lotu. ʻOkú ne taʻu 14 pē, ka neongo ʻokú ne fie maʻu vave ʻa e talí, ka ʻokú ne tokanga ki he founga ʻokú ne fai ai iá. ʻOku ʻikai ko ha lotu noaʻia pē ʻeni. ʻOkú ne fili ʻa e feituʻu ke ʻalu ki aí mo e taimi ke ne ʻahiʻahiʻi aí. ʻOkú ne mateuteu ke fakataufolofola ki he ʻOtuá.

Pea hoko mai ʻa e ʻahó. Ko e pongipongi ia ʻo ha ʻaho fakaʻofoʻofa mo langi maʻa ʻi he kamataʻanga ʻo e tō taʻu ʻo e [1820].”2 ʻOkú ne lue toko taha ki ha vao ʻakau lōngonoa ofi mai pē ʻoku ʻi he malumalu ʻo ha ngaahi fuʻu ʻakau ʻoku māʻolunga ʻiate ia. ʻOkú ne aʻu ki he feituʻu naʻá ne fili ke ʻalu ki aí. ʻOkú ne tūʻulutui ʻo ʻohake ʻa e ngaahi holi ʻa hono lotó.

ʻI heʻene fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku hokó, ʻokú ne pehē:

“Naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú, naʻe lahi ange hono ngingilá ʻi he laʻaá, ʻa ia naʻe maliu māmālie hifo kae ʻoua kuo tō ia kiate au.

“…ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá. Naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—[Siosefa,] Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!3

Hili pē ha taʻu ʻe 24 mei ai, ʻe pekia ʻa Siosefa Sāmita mo hono tokoua ko Hailamé koeʻuhí ko e meʻa naʻe kamata hení.

Fehangahangaí

Naʻe pehē ʻe Siosefa ko e taimi naʻá ne taʻu 17 aí, naʻe fakahā ange ʻe ha ʻāngelo kiate ia ʻe “ʻiloa ʻa [hono] hingoá ʻi he lelei mo e kovi ʻi he ngaahi puleʻangá, … ʻi he kakai fulipē.”4 ʻOku hokohoko atu hono fakahoko ʻo e kikite ko iá ʻi he ʻahó ni ʻi he mafola ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he māmaní.

ʻOku fononga fakataha maʻu pē ʻa e fehangahangaí, fakaangá, mo e tāufehiʻá ki he moʻoní. Ko e taimi pē ʻoku fakahā ai ʻa e moʻoní ʻo fekauʻaki mo e taumuʻa mo e ikuʻanga ʻo e tangatá, ʻe ʻi ai leva ha mālohi ke fakafepakiʻi maʻu pē ia. Ne kamata pē meia ʻĀtama mo ʻIvi ʻi he Ngoue ko ʻĪtení, ʻo aʻu ki he ngāue ʻa Kalaisí, pea aʻu ki hotau kuongá, ʻe ʻi ai maʻu pē ha mālohi ke kākaaʻi, taki halaʻi, fakafepaki, mo taʻofi ʻa e palani ʻo e moʻuí.

Vakai ki he Tokotaha naʻe lahi taha hono fakatangaʻi taʻe totonu ʻa e Tokotaha naʻe lahi taha hono fakafepakiʻi, ʻahiʻahiʻi, mo fakafisingaʻi, haha, liʻaki, mo tutukí, ʻa e Tokotaha naʻe ʻalu hifo ʻo maʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa pē, pea te ke ʻilo ai ʻa e moʻoní, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko e hā ne ʻikai ke nau tukunoaʻi ai Iá?

Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko Ia ʻa e moʻoní, pea ʻe fakafepakiʻi maʻu pē ʻa e moʻoní.

Hili ia peá ke kumi ki he taha naʻá ne ʻomi ha toe fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi mo ha tohi folofola kehe, kumi ki he tokotaha naʻe hoko ko e meʻangāue ke toe fakafoki mai ai ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí mo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he māmaní, kumi kiate ia peá ke ʻamanaki ki hano fakamaauʻi taʻe totonu ia ʻe he kakaí. Ko e hā ʻoku ʻikai ke tukunoaʻi ai iá?

Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he naʻá ne akoʻi ʻa e moʻoní, pea ʻe fakafepakiʻi maʻu pē ʻa e moʻoní.

Ko e Lahi Faufaua ʻo e Fakahaá

ʻOku poupouʻi ʻe he ngaahi fakahā lahi ne ʻomi kia Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Tau vakai ki ha niʻihi ‘o kinautolu, vakai ki ha niʻihi ʻo e maama mo e moʻoni naʻe fakahā mai ʻiate iá ʻa ia ʻoku hā ʻo mahino ʻene fehangahangai mo e ngaahi tui fakalotu angamaheni ʻo hono kuongá mo hotau kuongá:

  • Ko e ʻOtuá ko ha tokotaha fakatautaha Ia, tokotaha nāunauʻia, ko ha Tamai Taʻengata. Ko ʻetau Tamaí Ia.

  • ʻOku māvahevahe ʻa e ʻOtua ko e Tamaí, Sīsū Kalaisi, mo e Laumālie Māʻoniʻoní.5

  • ʻOkú ke mahulu hake ʻi hoʻo hoko ko e tangatá. Ko e fānau koe ʻa e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá pea ʻe lava ke ke hoko ʻo hangē ko Iá6 kapau te ke maʻu ʻa e tui ki Hono ʻAló, fakatomala, maʻu ʻa e ngaahi ouaú, maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá.7

  • ʻOku tatau pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi he ʻaho ní mo e Siasi naʻá Ne fokotuʻutuʻu lolotonga ʻEne ngāue ʻi māmaní, naʻe ʻi ai ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo, Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Līvai, kaumātuʻa, taulaʻeiki lahi, tīkoni, akonaki, pīsope, mo e kau fitungofulú, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú.

  • Naʻe taʻofi ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei he māmaní hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne Kau ʻAposetoló pea naʻe toe fakafoki mai ia ʻi hotau kuongá.

  • Kuo teʻeki ngata ʻa e fakahaá, pea ʻoku ʻikai ke tāpuni ʻa e langí. ʻOku folofola ʻa e ʻOtuá ki he kau palōfita he kuonga ní, pea te Ne folofola foki kiate kitaua.8

  • ʻOku lahi ange e meʻa hili ʻa e moʻui ní ʻi he ʻalu pē ki hēvani mo helí. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e nāunaú, pea ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e meʻa ʻoku tau fai he moʻuí ni.9

  • ʻO lahi ange ia ʻi he tui kia Kalaisi taʻe ngāueʻí pea ʻoku totonu ke tau “sio pē kiate [Ia] ʻi he fakakaukau kotoa pē,”10 “fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku [tau faí] ʻi he huafa ʻo e ʻAló,”11 “pea manatu maʻu ai pē kiate ia, mo tauhi ʻene ngaahi fekaú … koeʻuhí ke ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié.”12

  • ʻOku ʻikai ke mole ʻa e laupiliona ʻoku nau moʻui pea mate teʻeki ke nau maʻu ʻa e ongoongoleleí mo e ngaahi ouau mahuʻinga ki he fakamoʻuí. “ʻE lava ʻo fakamoʻui [ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí] tuʻunga ʻi he talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí,”13 ʻa ia ʻoku fakahoko ki he kakai moʻuí mo e kakai pekiá fakatouʻosi.14

  • Naʻe ʻikai ke toki kamata ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he fāʻeleʻí. Naʻá ke moʻui kimuʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ko Hono foha pe ʻofefine pea teuteu ki moʻui matelié.15

  • Ko e nofomalí mo e fāmilí ʻoku ʻikai ko ha tukufakaholo pē ʻo e tangatá ke toki fakamāvae ʻe he maté. ʻOku fakataumuʻa ia ke fakataʻengata ʻi he ngaahi fuakava ʻoku tau fai mo e ʻOtuá. Ko e fāmilí ko e sīpinga ia ʻo hēvaní.16

Pea ko e konga pē ʻeni ʻo e lahi faufaua ʻo e fakahā naʻe fai kia Siosefa Sāmitá. Naʻe haʻu kotoa ʻeni mei fē, ʻa e ngaahi fakahā ko ʻeni ʻoku nau fakamaama ʻa e fakapoʻulí, fakamahino ʻa e veiveiuá, mo ueʻi fakalaumālie, tāpuekina mo fakatupulaki ha kakai ʻe laumilioná? Ngalingalí, naʻá ne fakakaukauʻi nai e meʻá ni kātoa ʻiate pē pe ko ʻene maʻu ʻa e tokoni fakalangí? ʻOku ongo nai ʻa e ngaahi folofola naʻá ne ʻomaí ko e ngaahi lea ʻa ha tangata pe ko e ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá?

Aofangatukú

ʻOku ʻikai ha fakakikihi kau ki he meʻa naʻe lavaʻi ʻe Siosefa Sāmitá, tukukehe pē ʻa e founga, meʻa naʻá ne faí mo e ʻuhingá. Pea ʻoku ʻikai lahi ha ngaahi meʻa ke fai mei ai ha fili. Ko e tokotaha fakangalingali ia pe ko ha palōfita. Naʻá ne fai toko taha ʻa e meʻa naʻá ne faí, pe naʻá ne maʻu ʻa e tokoni fakalangí. Sio ki he kotoa ʻo e ngaahi fakamoʻoní, kae vakai foki ki he ngaahi fakamoʻoní kotoa,ʻa e meʻa kotoa naʻe hoko ʻi heʻene moʻuí, kae ʻikai ko ha konga pē ʻe taha. Ko e mahuʻinga tahá, fai ʻa ia naʻe fai ʻe he talavou ko Siosefá ʻo “kole … ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate [koe].”17 ʻOku ʻikai ke ngata pē heʻene hoko ko e founga te ke lava ʻo ako ai ʻa e moʻoni kau ki he Tohi ʻa Molomoná mo Siosefa Sāmitá, ka ʻoku hoko foki ia ko e sīpinga ke ʻilo ai ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē.18

Naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko Tōmasi S. Monisoni ʻo e ʻaho ní. Naʻe fakahoko ʻia Siosefa Sāmita, hono toe “tuku mai [ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá] ki he tangatá ʻi he māmaní, pea … [ʻe] teka atu mei ai ʻa e ongoongoleleí … ʻo hangē ko e teka atu ʻa e maka kuo tā mei he moʻungá taʻe kau ai ha nimá, kae ʻoua kuo fakafonu ʻe ia ʻa e māmaní kotoa pē.”19

Ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Taʻengatá, pea ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku tau lotu kiate Kinaua. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe fakatatauaʻaki ʻEna ngaahi fakatupú, ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, pea mo e feilaulau fakalelei ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá. ʻI he kuonga ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí, ʻoku tau fakahoko ʻa e palani ʻa e Tamaí pea tau keinanga ʻi he fua ʻo e Fakaleleí ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ou fakamoʻoni kiate Kinaua-ʻa e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá- mo Sīsū Kalaisi, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Pea ʻoku ou fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.