2010–2019
Ko e Hā Hoʻo Fakakaukaú?
ʻEpeleli 2014


Ko e Hā Hoʻo Fakakaukaú?

ʻĪmisi
ʻEletā W. Craig Zwick

ʻOku ou kolea ke mou ʻahiʻahi fai ʻa e fehuʻi ko ʻení, pea mou tokaʻi e aʻusia ʻa e niʻihi kehé: “Ko e hā hoʻo fakakaukaú?”

ʻI he taʻu ʻe 41 kuo hilí ne u heka ai ʻi ha loli veʻe 18 fakataha mo hoku uaifi hoihoifua ko Sení, pea mo homa foha kei valevale ko Sikotí. Ko ʻemau ʻave ʻeni ha uta nāunau langa ki ha ngaahi siteiti kehekehe.

ʻI he ngaahi ʻaho ko iá naʻe ʻikai ha lao ia ki he leta ʻo e seá pe sea ki he fānau valevalé. Ne fua pē ʻe hoku uaifí ʻa homa fohá. Naʻe totonu ke u ongoʻi ʻene loto hohaʻá ʻi heʻene pehē mai, “ʻOku tau fuʻu mavahe mei he kelekelé.”

ʻI heʻemau hifo atu he hala fakahisitōlia ko e Hala Vahaʻa Moʻunga ko Taná (Donner Pass), ʻa ia ko ha konga hala ʻoku tahifo māsila, ne fakafokifā pē ʻa e kohu tuʻu e loki fakaʻulí, ne faingataʻa ai ke u toe sio ki ha meʻa pea ʻikai ke mau mei lava ʻo mānava.

ʻI he fuʻu loli mamafá, ʻoku ʻikai feʻunga ʻataʻata pē ʻa e taʻofí ia ke holoki ʻaki ʻene omá. Naʻá ku feinga mālohi ke tuʻu e meʻalelé, ʻo ngāue ʻaki ʻa e taʻofí mo holo kia.

ʻI heʻeku māmālie hifo ʻo afe ki he veʻe halá, pea kimuʻa pea mau tuʻu ʻaupitó, naʻe fakaava ʻe hoku uaifí ʻa e matapaá ʻo ne puna ki tuʻa mo ʻema pēpeé. Naʻá ku sio pē ki heʻena tō ki he kelekelé.

Ko e tuai pē ʻa e tuʻu ʻa e fuʻu lolí, kuó u lele mei he loli kohu tuʻú. ʻI he lēlea hoku lotó naʻá ku lele atu he makamaká mo e vaó ʻo fāʻofua kiate kinaua. Ne lavelavea e nima mo e tuiʻi nima ʻo Sení mo toto, kae fakamālō pē naʻá ne kei moʻui pe mo homa fohá. Naʻá ku kuku pē kinaua ʻi he veʻehalá, ʻi he holo hifo ʻa e efú.

ʻI he foki hifo e tā hoku mafú pea tau mo ʻeku mānavá, ne u ʻeke ange, “ʻOku fēfē hoʻo fakakaukaú? ʻOkú ke ʻiloʻi e fakatuʻutāmaki hoʻo meʻa naʻe faí? Naʻá ke mei mate ai!”

Naʻá ne sio mai kiate au, pea lelenoa pē hono loʻimatá ʻi hono kouʻahe kuo ʻuli he kohú, peá ne fakahā mai ha meʻa ʻoku kei mahuhuhuhu mo malave loto ʻiate au, “Naʻá ku feinga pē ke fakahaofi hota fohá.”

Naʻá ku ʻiloʻi ʻi he momeniti ko iá naʻá ne fakakaukau ne vela e mīsiní, pea fakakaukau ʻe pahū e lolí, pea te mau mate. Ka naʻá ku ʻiloʻi ko e maumau fakaʻuhila—ʻoku fakatuʻutāmaki ka ʻoku ʻikai fai ai ha mate. Naʻá ku vakai ki siʻoku uaifi pelepelengesí, ʻi heʻene amoamohi e ʻulu homa foha valevalé, peá u fifili pe ko hai ha faʻahinga fefine ʻe lototoʻa pehē.

Naʻe mei lava ke hoko heni ha fakatamaki fakaeloto ʻo tatau mo e maumau ʻa e mīsiní. ʻOku ou fakamālō pē ne faifai peá ma fevahevaheʻaki ʻa e ngaahi ongo naʻá ma maʻú ʻi heʻema aleá, hili ia ʻema tauʻaki fakalongolongo ʻi ha kiʻi taimi, he naʻá ma taki taha fetūkuaki. Ne hanga ʻe heʻema fevahevaheʻaki ʻi he ʻofa mo e loto tokangá ʻo taʻofi ʻa e meʻá ni mei haʻane uesia ʻema nofo mali mahuʻingá.

Naʻe fakatokanga ʻa Paula, “Ke ʻoua naʻa haʻu ha talanoa ʻuli mei homou ngutú, ka ko ia [pē] ʻoku leleí [mo] ʻaonga ke langa ʻaki haké, koeʻuhí ke tupu ai ʻa e tokoni ki he kau fanongó” (ʻEfesō 4:29). ʻOku ongo maʻa moʻoni ʻene ngaahi leá.

Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea, “[ʻikai ha] talanoa ʻulí?” ʻOku tau faʻa aʻusia kotoa pē ʻa e ngaahi ongoʻi ʻitá—ʻa kitautolu mo e niʻihi kehé. Kuo tau vakai ki ha ngaahi loto puna he ʻitá ʻi he ngaahi feituʻu fakapuleʻangá. Kuo tau aʻusia ia ʻo hangē ha faʻahinga “maumau fakaʻuhila” ki he lotó ʻi he ngaahi feʻauhi sipotí, meʻa fakapolitikalé, ʻo aʻu pē ki hotau ngaahi ʻapí.

ʻOku faʻa lea fefeka ʻa e fānaú he taimi ʻe niʻihi ki heʻenau mātuʻá ʻo hangē ha hele māsilá. ʻOku mole mei he ngaahi mali kuo nau aʻusia e ngaahi lelei mo e fakaʻofoʻofa e moʻui ní, ʻa e vīsoné mo e fekātakiʻakí pea nau hiki hake honau leʻó. Neongo ko e fānau fuakava kotoa ʻa kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa, kuo tau fakameʻapangoʻia heʻetau vave ke loto fakamāú pea lea ʻaki ha ngaahi lea fefeka ʻoku teʻeki ai ke tau ʻilo ʻa e tafaʻaki ʻe tahá. Kuo taʻu ʻosi maʻu kotoa pē ʻa e faingamālie ke ʻilo e fakatuʻutāmaki ʻe lava ʻe he lea holoki moʻuí ʻo fai ke liliu ai ha tūkunga mei he fakatuʻutāmaki ke fakamate.

ʻOku fakamahino mai ʻe ha tohi kimuí ni mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku akoʻi kitautolu ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke tau ʻofa mo ngaohi e kakai kotoa pē ʻaki e angaʻofa mo e fakaʻapaʻapa—ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku ʻikai ke tau felotoi aí” (tohi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 9 Sānuali 2014). Ko ha fakamanatu lelei ia ke tau kau atu pea ʻoku totonu ke tau kau ʻi ha tālanga lelei, tautautefito ki he taimi ʻoku kehe ai ʻetau fakakaukaú.

ʻOku akonaki mai ʻa Lea Fakatātā, “ʻOku tekeʻi atu ʻa e houhaú ʻe he tali fakavaivaí: ka ʻoku fakatupu ʻa e ʻitá ʻi he lea fakamamahí” (Lea Fakatātā 15:1). ʻOku kau ʻi he “lea fakavaivaí” ʻa e tali ʻoku fakapotopotó—ko ha ngaahi lea ʻoku mapuleʻi mei ha loto ʻoku fakatōkilalo. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ke ʻoua naʻa tau lea hangatonu pe tuku ai e moʻoni fakatokāteliné. ʻE lava pē ke fai e ngaahi lea fakahangatonú ʻi he laumālie angavaivai.

ʻOku maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha fakatātā ʻo e faʻahinga lea ʻoku hoko ʻi ha fetaʻemahinoʻaki faka-mali. Ne fakafoki e ngaahi foha ʻo Selaia mo Līhaí ki Selusalema ke ʻomai e ʻū lauʻi peleti palasá pea ne teʻeki ai ke nau foki mai. Ne tui ʻa Selaia kuo faingataʻaʻia hono ngaahi fohá pea naʻá ne ʻita mo fie maʻu ha taha ke tukuakiʻi.

Fanongo ki he talanoá ʻi he fakakaukau ʻene tama ko Nīfaí: “He … ne mahalo [ʻe heʻeku faʻeé] kuo mau mate ʻi he feituʻu maomaonganoá; pea naʻá ne lāunga foki ki heʻeku tamaí, ʻo tala ange kiate ia ko e tangata fie mamata meʻa-hā-mai ia; ʻo ne pehē: Vakai, kuó ke taki mai ʻa kimautolu mei he fonua ʻo hotau tofiʻá, pea kuo tāmateʻi mo hoku ngaahi fohá, pea te tau mate ʻi he feituʻu maomaonganoá” (1 Nīfai 5:2).

Tau kiʻi vakai angé ki he meʻa naʻe fakakaukau ki ai ʻa Selaiá. Naʻá ne fonu ʻi he loto hohaʻa ki heʻene fānau tangata faʻa keé ʻi heʻenau foki ki he feituʻu ne fakamanamanaʻi ai e moʻui ʻa hono husepānití. Kuó ne fakafetongi hono ʻapi fakaʻofoʻofá mo e ngaahi kaungāmeʻá ʻaki ha fale fehikitaki ʻi he feituʻu maomaonganoá lolotonga ʻene kei lava ke maʻu ha fānaú. ʻI he ʻikai k o ia ke ne kei mapukepuke ʻene manavasiʻí, ne hangē ne puna ʻa Selaia mei he loli māʻolungá ko e feinga ke maluʻi hono fāmilí. Naʻá ne fakahā ʻene loto hohaʻá ki hono husepānití ʻi he lea ʻita mo e loto veiveiua mo e tukuakiʻi—ko ha tōʻonga lea ʻoku poto lelei ʻaupito ai e faʻahinga ʻo e tangatá.

Naʻe fakafanongo ʻa e palōfita ko Līhaí ki he ilifia ne tupu ai e ʻitengia ia ʻe hono uaifí. Peá ne fai leva ha tali fakapotopoto ʻi he lea ʻofa moʻoni. ʻUluakí, naʻá ne tali lelei e ngaahi meʻa ne fakahoko mai ʻe hono uaifí: “Pea … naʻe lea kiate ia ʻa ʻeku tamaí, ʻo pehē: ʻOku ou ʻilo ko e tangata fie mamata meʻa-hā-mai au; … ka [ne u] nofo pē ʻi Selusalema, [pehē kuo tau] mate fakataha mo hoku kāingá” (1 Nephi 5:4).

Pea toki fakafiemālieʻi ʻe hono husepānití ʻa ʻene hohaʻa ki he moʻui ʻa hona ngaahi fohá, ʻa ia ne fakamoʻoni ki ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní:

“Kae vakai, kuó u maʻu ha fonua ʻo e talaʻofá, ʻa ia ko e ngaahi meʻa ia ʻoku ou fiefia aí; ʻio, pea ʻoku ou ʻilo ʻe fakahaofi ʻe he ʻEikí ʻa hoku ngaahi fohá mei he nima ʻo Lēpaní. …

“Pea naʻe pehē ʻa e anga ʻo e lea naʻe fai ʻe heʻeku tamaí … ʻi hono fakafiemālieʻi ʻeku faʻeé … koeʻuhí ko kimautolu” (1 Nīfai 5:5–6).

ʻOku ʻi ai ha fie maʻu lahi ʻi he ʻahó ni ke tanumaki ʻe he kakai tangata mo fafiné, ʻa e fefakaʻapaʻapaʻakí neongo e faikehekehe lahi ʻenau tuí mo e ʻulungāngá pea kehekehe fau mo ʻenau taumuʻá. ʻOku ʻikai malava ke ʻiloʻi kotoa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakafonu hotau ʻatamaí mo e lotó pe ke ʻiloʻi kānokato e ngaahi ʻahiʻahi mo e fili ʻoku tau taki taha fehangahangai mo iá.

Neongo ia, ko e hā nai e meʻa ʻe hoko ki he “talanoa ʻuli” ne lau ki ai ʻa Paulá kapau te tau fakamuʻomuʻa ʻa e fie tokoni ki ha taha kehé? ʻI heʻeku ʻiloʻi ʻa e ngaahi ngataʻanga ʻo ʻeku ngaahi fehalākí mo ʻeku taʻefeʻungá, ʻoku ou kolea ke mou ʻahiʻahi fai ʻa e fehuʻi ko ʻení, pea mou tokaʻi e aʻusia ʻa e niʻihi kehé: “Ko e hā hoʻo fakakaukaú?”

Manatuʻi e taimi ne fakaʻohovaleʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Samuela mo Saula ʻi hono fili ha kiʻi tamasiʻi tauhi sipi ko Tēvita ʻo Pētelihemá ke hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsilelí? Ne folofola ʻa e ʻEikí ki Heʻene palōfitá ʻo pehē, “He ʻoku ʻikai mamata ʻa [e ʻEikí] ʻo hangē ko e mamata ʻa e tangatá; he ʻoku sio ʻa e tangatá ki he anga ʻoku hā ʻi tuʻá, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e lotó” (1 Samuela 16:7).

Ko e taimi ne kohu tuʻu ai ‘ema lolí, ne fai ʻe hoku uaifí ha meʻa lototoʻa moʻoni ke fakahaofi homa fohá. Naʻá ku hoko foki ko ha tokotaha maluʻi ʻi he taimi naʻá ku fakafehuʻi ai ʻene filí. Ne fakaʻohovale ʻa e ʻikai toe mahuʻinga pe ko hai ne tonu ange ʻiate kimauá. Ko e meʻa naʻe mahuʻingá ko ʻema fefakafanongoʻakí mo feinga ke mahino e fakakaukau ʻa e toko taha ko eé.

ʻE hanga ʻe he loto ke vakai ki he palopalemá mei he fakakaukau ʻa e tokotaha ko ʻeé ʻo liliu ʻa e “talanoa ʻulí” ki he “fakahoko ha ʻaloʻofa.” Naʻe mahino ki he ʻAposetolo ko Paulá ʻa e meʻá ni, pea te tau malava foki mo kitautolu ʻo aʻusia ʻa e meʻa tatau. Mahalo he ʻikai ke ne liliu pe veteki ʻa e palopalemá, ka ko e meʻa mahuʻinga angé ko e malava ke liliu kitautolu ʻe hono fakahoko ha ʻaloʻofá.

ʻOku ou fai ha fakamoʻoni loto fakatōkilalo ʻe malava ke tau “fakahoko ʻa e ʻaloʻofá” ʻi he lea manavaʻofa ʻi he taimi ʻoku hanga ai ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo ʻomi ha ongoʻi ʻofa ke tau tokanga ki he ngaahi ongo mo e fie maʻu ʻa e niʻihi kehé. ʻOkú ne ʻai ke tau tau lava ʻo liliu e ngaahi tūkunga fakatuʻutāmakí ke hoko ko ha ngaahi potu māʻoniʻoni. ʻOku ou fakamoʻoni ki ha Fakamoʻui ʻofa, ʻa ia ʻokú Ne “ʻafioʻi [hotau] lotó” mo ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.