2010–2019
Ngāue Fakaetauhi ʻi he Ueʻi Fakalaumālié
ʻEpeleli 2018


Ngāue Fakaetauhi ʻi he Ueʻi Fakalaumālié

ʻOku tau maʻu lelei taha e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono tukutaha ʻetau tokangá ki hono tokoniʻi e niʻihi kehé.Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku tau maʻu ai e fatongia fakataulaʻeiki ke ngāue maʻá e Fakamoʻuí.

Siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku hounga kiate au ʻa e faingamālie ko ʻeni ke lea atu ai kiate kimoutolu ʻi he konifelenisi lahi fakahisitōliá ni. Kuo tau hikinimaʻi ʻa Palesiteni Russell M. Nelson ko e Palesiteni hono 17 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.ʻI heʻeku maʻu ʻa e tāpuaki ke ngāue mo ia ʻi he ʻaho takitaha, kuó u ongoʻi hono fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié, naʻe uiuiʻi ʻa Palesiteni Nalesoni ʻe he ʻOtuá ke ne tataki e Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí.

Ko ʻeku fakamoʻoní foki ia kuo uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEletā Gerrit W. Gong mo ʻEletā Ulisses Soares ke na hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.ʻOku ou ʻofa mo poupouʻi kinaua. ʻE laui toʻutangata e moʻui he funga ʻo e māmaní, ʻe faitāpuekina ʻe heʻena ngāue fakaetauhí.

ʻOku fakahisitōlia foki mo e konifelenisi ko ʻení ʻi ha toe ʻuhinga ʻe taha.Kuo fanongonongo ʻe Palesiteni Nalesoni ha fakalakalaka fakalaumālie ʻi he palani kuo fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí maʻa Hono Siasí.ʻOku kau ʻi he palani ko iá hano fokotuʻutuʻu foʻou e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he uōtí mo e siteikí ke lava ʻo fakahoko lelei ange hotau fatongia fakataulaʻeikí.ʻOku fekauʻaki kotoa e ngaahi fatongia ko iá mo hono tokangaekina fakataulaʻeiki ʻa e fānau ʻa ʻetau Tamaí.

Kuo lahi fau e ngaahi founga kuo fakahoko ai e palani ʻa e ʻEikí maʻa Hono Kāingalotú ke nau fai ha tokanga ʻofá.ʻI he kamataʻanga ʻo Nāvuú, naʻe fie maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha founga maau ke tokangaekina ai e kau papi ului tokolahi ne ʻaukolo mai ki he koló.Ne kau ai ha toko fā ʻo ʻeku ngaahi kui uá—ko e kau ʻAealingí, Penioní, Lomenií, mo e Sāmitá. Naʻe fokotuʻutuʻu fakafeituʻu ʻe he Palōfitá ʻa hono tokangaekina ʻo e Kāingalotu ko iá. ʻI ʻIlinoisí, naʻe ui ʻa e ngaahi vahevahe ko ʻeni ʻo e koló ko e “ngaahi uooti.”

ʻI he fononga ʻa e Kāingalotú ʻo fou atu he manafá, naʻe fokotuʻutuʻu ʻenau fetauhiʻakí ʻi ha “ngaahi kulupu fononga.”Naʻe foki mai ha taha ʻo ʻeku kui tangata uá ʻi he tafaʻaki ʻeku tangataʻeikí, mei heʻene ngāue fakafaifekaú ki ʻOkalahomá, ʻo ne fetaulaki ai mo ha kulupu ʻi he halá.Naʻá ne fuʻu ongosia he puké, he naʻá ne tokoto foʻohake pē mo hono hoá ʻi ha kiʻi saliote.

Naʻe tuku atu ʻe he taki ʻo e kulupú ha ongo finemui ke na tokoniʻi ha taha pē naʻe ʻi he saliote liʻekina ko iá.Naʻe vakai ha taha ʻo kinaua, ko ha finemui ne toki papi ului ʻi Suisalani, ki ha taha ʻo e ongo faifekaú peá ne ongoʻi ha manavaʻofa kiate ia.Naʻe fakahaofi ia ʻe he kulupu Kāingalotu ko iá.Naʻá ne fakaakeake feʻunga ke lue lalo he toenga ʻo e fononga ki he Teleʻa Sōleikí mo e finemui faifakahaofí ʻi hono tafaʻakí.Naʻá na feʻofaʻaki peá na mali.Naʻá ne hoko ko ʻeku kui tangata ua ko Henelī ʻAealingí, pea mo ʻeku kui fefine uá ia, ko Malie Pōmeli ʻAealingí.

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻi he fakamatala ʻa e kakaí ki he faingataʻa lahi ʻo e hikifononga ki ha konitinēnití, naʻá ne pehē, “ʻIkai, ne ʻikai faingataʻa ia.” Lolotonga ʻema lué, naʻá ma talanoa pē he halá ki he mana ko ia ʻo ʻema fakatou maʻu ʻa e ongoongolelei moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.Ko e taimi fakafiefia taha ia ‘oku ou lava ʻo manatuʻí.”

Talu mei ai, mo hono fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ha ngaahi founga kehekehe ke fetauhiʻaki ai Hono Kāingalotú.Kuó Ne tāpuekina mo fakamālohia kitautolu he taimí ni ʻi ha ngaahi kōlomu kuo fakatahaʻi, ʻi he lēvolo ʻo e uōtí mo e siteikí—ko ha ongo kōlomu ʻokú na fengāueʻaki lelei mo e ngaahi houalotu kotoa ʻo e uōtí.

Kuo fie maʻu ʻe he ngaahi uooti fakafeituʻú, kulupú, mo e kōlomu kuo toe fakamālohiá, ha meʻa ʻe ua pe lahi ange ola lelei ʻenau fakahoko e taumuʻa ʻa e ʻEikí ke fetauhiʻaki Hono Kāingalotú ʻi he founga ʻokú Ne tokangaekina ai kinautolú.ʻOku nau lavameʻa ʻi he taimi ʻoku feongoʻiʻaki ai ʻe he Kāingalotú ʻa e ʻofa ʻa Kalaisí, ʻo mahulu hake ʻi heʻenau lelei pē ʻanautolú.ʻOku ui ia ʻe he folofolá ko e “manavaʻofá … ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí” (Moroni 7:47). Pea ʻoku nau lavameʻa ʻi he taimi ʻoku tataki ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e tokotaha tauhí ke ne ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ko e lelei tahá ia maʻá e tokotaha ʻokú ne feinga ke tokoniʻí.

ʻI he ngaahi uike kuo hilí, ne tā tuʻo lahi ha ngāue ʻa e Kāingalotú ʻi he feituʻu ne u ʻi aí ʻo hangē ne nau ongoʻi e meʻa naʻe teu ke fakahoko ʻe he ʻEikí, ʻo hangē ko ia kuo fanongonongo he ʻaho ní.Tuku muʻa ke u ʻoatu ha ongo fakatātā pē ʻe ua.ʻUluakí, ko ha kiʻi lea ʻi he sākalamēnití ʻa ha akonaki taʻu 14 ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ʻoku mahino kiate ia e meʻa ʻe lava ke fakahoko ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi heʻenau tokoni ki he ʻEikí.Ko e uá, ko ha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki naʻe ueʻi fakalaumālie ia ke ne tokoniʻi ha fāmili, ʻi he ʻofa ʻa Kalaisí.

Kae tuku muʻa ke u vahevahe atu e ngaahi lea ʻa e talavou naʻe lea he houalotu sākalamēnití.Ne u ʻi ai tonu. Feinga ke ke manatuʻi hoʻo meʻa naʻe fai ʻi ho taʻu 14 peá ke fanongo ki he matuʻotuʻa ange ʻene leá he meʻa naʻe lava keʻilo ʻe ha kiʻi talavoú:

“Talu mei hoku taʻu 14, mo ʻeku saiʻia ʻaupito he kau ki he kōlomu ʻo e kau akonakí ʻi hotau uōtí.ʻOku maʻu ʻe he akonakí ʻa e ngaahi fatongia kotoa ʻo e tīkoní, mo ha ngaahi [fatongia] foʻou.

“Koeʻuhí ʻoku ʻi ai hotau niʻihi ko ha kau akonaki, pea ʻe hoko ki ai ha niʻihi ʻi ha ʻaho, pea ʻoku tāpuekina e tokotaha kotoa pē ʻi he Siasí ʻe he lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu kotoa ke ʻilo lahi ange ki he ngaahi fatongia ʻo ha akonaki.

“ʻUluakí, ʻoku pehē ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:53, ‘Ko e fatongia ʻo e akonakí, ke leʻohi ʻa e siasí maʻu ai pē, pea ke ne ʻiate kinautolu mo fakamālohia ʻa kinautolu.’

“Ko e hokó, ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:54–55 ʻoku pehē ai:

“ʻPea tokanga ke ʻoua naʻa ʻi ai ha faiangahala ʻi he siasí, pe ko ha felotokoviʻaki ʻiate kinautolu, pe loi, pe lauʻikovi, pe lea kovi;

“‘Pea tokangaʻi ʻoku faʻa fakataha ʻa e siasí, pea tokangaʻi foki ʻoku fai ʻe he kāingalotu kotoa pē ʻa honau fatongiá.’”

Ne hoko atu e kiʻi talavoú:

“ʻOku talamai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ko hotau fatongia ia ke ʻikai ngata pē ʻi hono tokangaʻi ʻo e Siasí ka ke tokangaʻi foki mo e kakai ʻi he loto Siasí ʻo hangē ko e founga naʻe mei fai ʻe Kalaisí koeʻuhí he ko Hono Siasí ʻeni.Kapau ʻoku tau feinga ke tauhi e ngaahi fekaú, ʻo feʻofaʻaki, faitotonu, hoko ko ha kaungāmeʻa lelei, mo fiefia ʻi heʻetau fakatahá, ʻe lava ke tau maʻu e Laumālié mo ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau faí.Kapau he ʻikai ke tau fai ia, ta he ʻikai lava ke tau fakahoko hotau fatongiá.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

“ʻI he fili ʻe ha akonaki ke ne tā e sīpinga totonú, ʻaki ʻene hoko ko ha faiako fakaʻapi lelei, talitali lelei e kāingalotú ʻi he lotú, teuteuʻi e sākalamēnití, tokoni ʻi ʻapi mo hoko ko ha tokotaha fakamelinó, ʻokú ne fili ai ke fakaʻapaʻapaʻi hono lakanga fakataulaʻeikí mo fakahoko hono fatongiá.

“ʻOku ʻikai ʻuhinga pē ʻa e hoko ko ha akonaki leleí ki he taimi ʻoku tau ʻi he lotú aí pe ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí.Naʻe akonaki ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, ‘Ke ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga ʻi he lea, mo e ʻulungaanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni’ (1 Tīmote 4:12

Ne pehē leva ʻe he talavoú:

“Neongo pe ko e fē ha feituʻu ʻoku tau ʻi ai, pe ko e hā ʻoku tau faí, ʻe lava ke tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e angamāʻoniʻoní ʻi he taimi kotoa pē mo e feituʻu kotoa pē.”

“ʻOku ou faiako fakaʻapi mo ʻeku tangataʻeikí ki he fāmili Palauní.1 Taimi kotoa pē ʻokú ma ʻaʻahi ki ai, ʻoku ou fiefia ʻi he ʻaʻahi mo maheni ange mo kinautolú.Ko e meʻa ʻe taha ʻoku ou saiʻia taha ai ʻi he fāmili Palauní ko e taimi kotoa pē ʻokú ma ʻaʻahi atu ki ai, ʻoku nau loto fiemālie kotoa ke fanongo pea ʻoku ʻi ai maʻu pē haʻanau ngaahi talanoa lelei ke vahevahe.

“ʻI heʻetau ʻilo lelei e kakai ʻi hotau uōtí koeʻuhi ko e faiako fakaʻapí, ʻoku faingofua ange ai ke fakahoko e fatongia hoko ʻo ha akonakí, ʻa ia ko hono talitali lelei e kāingalotú ʻi he lotú. ʻOku tokoni hono ʻai ke ongoʻi ʻe he kakaí ʻoku talitali lelei kinautolú, ke ongoʻi ʻe he mēmipa kotoa ʻo e uōtí ʻoku ʻofaʻi kinautolu pea nau mateuteu ke maʻu e sākalamēnití.

“Hili hono talitali e kāingalotu kuo omi ki he lotú, ʻoku tokoni e kau akonakí he Sāpate taki taha ʻi hono teuteuʻi e sākalamēnití.ʻOku ou fiefia ʻi hono tufaki mo teuteuʻi e sākalamēnití ʻi he uooti ko ʻení he ʻoku ʻapasia e tokotaha kotoa.ʻOku ou ongoʻi maʻu pē ʻa e Laumālié ʻi he taimi ʻoku ou teuteuʻi mo tufaki ai e sākalamēnití.Ko ha tāpuaki moʻoni ia kiate au ʻeku lava ʻo fai ia he Sāpate kotoa pē.

“ʻOku ʻi ai ha ngāue hangē ko hono tufaki ʻo e sākalamēnití ʻoku vakai ki ai ha kakai ʻe niʻihi pea nau fakamālō mai ʻi heʻemau fai iá, ka ʻoku ʻi ai ha ngāue kehe hangē ko hono teuteu ʻo e sākalamēnití, ʻoku ʻikai fakatokangaʻi ʻe ha taha hono fai iá.ʻOku ʻikai mahuʻinga pe ʻoku sio mai e kakai ʻoku tau ngāué; ko e meʻa oku mahuʻingá ko hono ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻetau tokoni kiate Iá.

“ʻI heʻetau hoko ko e kau akonakí, ʻoku totonu ke tau feinga maʻu pē ke fakamālohia e Siasí, hotau ngaahi kaungāmeʻá, mo hotau fāmilí ʻaki ʻetau fakahoko hotau ngaahi fatongia fakataulaʻeikí.ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē, ka ʻoku ʻikai ʻomi ʻe he ʻEikí ha fekau taʻe ‘te ne teuteu ha hala [ke tau] lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekaú’ (1 Nīfai 3:7).”

ʻI he fakaʻosi ʻe he kiʻi talavoú ʻene leá, naʻe hoko atu ʻeku ofó ʻi heʻene matuʻotuʻá mo ʻene potó.Naʻá ne fakanounou ʻaki ʻene pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi te tau hoko ʻo lelei ange kapau te tau fili ke muimui kia [Sīsū Kalaisi].”

Naʻe toe fai ha talanoa ʻe taha ʻo kau ki he tokoni ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi ha māhina ʻe taha ki muʻa atu ʻi ha houalotu sākalamēniti ʻa ha uooti.Ne u toe ʻi ai pē. Naʻe ʻikai ʻilo ʻe he maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ko ʻení, ko ʻene leá naʻá ne fakamatalaʻi tonu ai e finangalo ʻo e ʻEikí ke hoko ʻi hono fakamālohia ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.Ko e toʻo konga lalahi ʻeni ʻo ʻene fakamatalá:

Naʻe vahe ia mo hano hoa faiako fakaʻapí ke na tokangaʻi ha fāmili ʻe fitu.Meimei naʻe {17}ʻikai ke nau fie maʻu kotoa ke fai ha ʻaʻahi ange. Naʻe ʻikai ke nau fie fakaava e matapā honau falé he ʻalu atu e ongo faiako fakaʻapí.Naʻe ʻikai tali mai ʻena fetuʻutaki telefoni atú.Kapau ne na tuku ha fekau, naʻe ʻikai ha toe telefoni atu ia.Faifai pea pehē ʻe he hoa takí ke ne ngāueʻaki e faitohí.Naʻe aʻu ʻo ne fakaʻaongaʻi ha fanga kiʻi sila engeenga mataʻāʻā ʻi heʻene ʻamanaki ke maʻu ha talí.

Ko e taha ʻo e ngaahi fāmili ʻe fitú ko ha fefine taautaha māmālohi ne hiki mai mei ʻIulope.Ne ʻi ai haʻane fānau iiki ʻe toko ua.

Hili ha ngaahi feinga lahi ke fetuʻutaki ki aí, naʻá ne maʻu ha text.Naʻá ne talaange fakahangatonu ʻokú ne fuʻu femoʻuekina ke fakataha mo ha ongo faiako fakaʻapi.Naʻe ngāue ua pea naʻe ngāue fakakautau foki.Ko ʻene ngāue tuʻu maʻú ko ha ʻōfisa polisi, pea ko ʻene taumuʻa he ngāué ke hoko ko ha taha fakatotolo pea foki ki hono fonua tupuʻangá ʻo hoko atu ʻene ngāué ai.

Ne ʻikai pē lava ke ʻaʻahi ki ai ʻa e faiako fakaʻapí ia ʻi hono ʻapí.Naʻá ne faʻa text pē ki he fefiné.ʻI he māhina kotoa pē naʻe faitohi ai ʻo lī he meilí, fakataha mo ha kiʻi kaati ʻaho malōlō ke takitāuhi ʻene ongo tamaikí.

Naʻe ʻikai pē ha tali mai.Ka naʻe ʻilo ʻe he fefiné ko hai ʻene ongo faiako fakaʻapí, founga ke fetuʻutaki kiate kinauá mo ʻena kīvoi ʻi hona fatongia fakataulaʻeikí.

Ka ʻi he ʻaho ʻe taha naʻá ne maʻu ha text fakavavevave mei he fefiné. Naʻá ne fuʻu fie maʻu tokoni. Naʻe ʻikai ʻilo ʻe he fefiné ko hai ʻene pīsopé, ka naʻá ne ʻiloʻi ʻene ongo faiako fakaʻapí.

Naʻe pau ke ne mavahe mei he vahefonuá ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ke kau ki ha ako ngāue fakakautau.Naʻe ʻikai lava ke ne ʻalu mo ʻene ongo tamaikí.Ko ʻene fineʻikí, ʻa ē ne ʻai ke ne tokangaʻi e ongo tamaikí, ne toki siʻi puna atu ia ki ʻIulope ke tokangaʻi hono husepānití ʻi ha faitoʻo fakatuʻupakē.

Naʻe maʻu ʻe he fefine taautaha māmālohi ko ʻení ha paʻanga feʻunga ke totongi ha tikite maʻá e tamasiʻi siʻisiʻi tahá kae ʻikai ko hono foha taʻu 12 ko ʻĒlikí.2 Naʻá ne kole ange ki heʻene faiako fakaʻapí pe te ne lava ʻo kumi ha fāmili Siasi lelei ke nau nofo mo ʻĒliki ʻi he ʻaho ʻe 30 ka hokó!

Naʻe text atu e faiako fakaʻapí, te ne fai hono lelei tahá.Naʻá ne fetuʻutaki leva ki hono kau taki lakanga fakataulaʻeikí.Naʻe hanga ʻe he pīsopé, he ko ia ʻa e taulaʻeiki lahi pulé, ʻo fakangofua ia ke ne talanoa ki he kau mēmipa ʻo e fakataha alēleá, ʻo kau ai e palesiteni Fineʻofá.

Ne ʻikai hano taimi kuo maʻu ʻe he palesiteni Fineʻofá ha fāmili lelei mo Siasi ʻe fā, naʻe ʻi ai haʻanau fānau ne toʻu mo ʻĒliki, te nau lava ʻo ʻave ia ki honau ʻapí ʻo taki uike ʻe taha.ʻI he māhina ka hokó, naʻe fafangaʻi ʻe he ngaahi fāmili ko ʻení ʻa ʻĒliki, ʻoange ha loki maʻana ʻi honau fale ne ʻosi fuʻu tokolahí pe fale ne īkí, fakakau atu ia ki heʻenau ngaahi ʻekitivitī fakafāmili ne ʻosi palani ki he faʻahitaʻu māfaná, ʻomi ia ki he lotú, pea fakakau ia ʻi heʻenau ngaahi efiafi fakafāmilí, mo e alā meʻa pehē.

Naʻe hanga ʻe he ngaahi fāmili ne ʻi ai haʻanau fānau tangata ne toʻu mo ʻĒlikí, ʻo fakakau ia ki he ngaahi fakataha mo e ʻekitivitī ʻa e kōlomu tīkoní.ʻI he vahaʻataimi ʻaho ʻe 30 ko ʻení, ko ha fuofua taimi ia ke maʻulotu ai ʻa ʻĒliki ʻi he Sāpate kotoa pē.

Hili e foki mai ʻene faʻeé mei heʻene polokalama akó, naʻe hokohoko atu pē e maʻulotu ʻa ʻĒlikí, ʻo meimei ke ʻalu pē mo ha taha mei he ngaahi fāmili Siasi fietokoni ʻe faá pe niʻihi ne fakakaungāmeʻa ange ki aí, kau ai e ongo faiako ʻaʻahi ki heʻene fineʻeikí.Ne faifai pea fakanofo ia ko ha tīkoni pea kamata ke ne toutou tufa ʻa e sākalamēnití.

Tau vakai muʻa ki he kahaʻu ʻo ʻĒlikí he taimí ni.He ʻikai ke tau ofo kapau te ne hoko ko ha takimuʻa ʻi he Siasí ʻi he fonua tupuʻanga ʻo ʻene faʻeé ʻi he taimi ʻe foki ai hono fāmilí ki aí—koeʻuhí pē ko ha Kāingalotu naʻa nau ngāue fakataha ʻi he uouangataha ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e pīsopé, ke tokoni ʻi he manavaʻofa ʻo honau lotó pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku tau ʻilo ʻoku mahuʻinga ʻa e manavaʻofá kae lava ke fakahaofi kitautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe Molonai, “Kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e manavaʻofá ʻe ʻikai teitei faʻa fakamoʻui ʻa kimoutolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Molonai 10:21; vakai foki, ʻEta 12:34).

ʻOku tau ʻilo foki ko e manavaʻofá ko ha meʻafoaki ia ʻoku foaki kiate kitautolu hili ʻetau fai ʻa e meʻa kotoa te tau lavá.Kuo pau ke tau “lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhi ke fakafonu ʻa [kitautolu] ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí” (Molonai 7:48).

Hangē kiate au ʻoku tau maʻu lelei taha ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku tuku taha ai ʻetau tokangá ʻi hono tokoniʻi e niʻihi kehé.Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku tau maʻu ai e fatongia fakataulaʻeikí ke ngāue maʻá e Fakamoʻuí. ʻI heʻetau kau atu ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé, ʻoku siʻisiʻi ange ai ʻetau fakakaukauʻi kitautolú, pea ʻe fie haʻu ange ai e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu mo tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau faifeinga he moʻuí kotoa ke maʻu pea foaki mai e meʻafoaki ʻo e manavaʻofá.

ʻOku ou fakamoʻoni atu kuo ʻosi kamata ʻe he ʻEikí ha fakalakalaka lahi ʻi Heʻene palani maʻatautolu ke tau maʻu ha ueʻi fakalaumālie mo ha manavaʻofa lahi ange ʻi heʻetau ngāue fakaetauhi ʻi hotau lakanga fakataulaʻeikí.ʻOku ou houngaʻia Heʻene ʻofá, ʻa ia ʻokú Ne foaki lahi kiate kitautolú.Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Kuo liliu ʻa e hingoá.

  2. Kuo liliu ʻa e hingoá.