2010–2019
Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí
ʻEpeleli 2018


Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí

ʻOfa ke tau fakahā ʻetau houngaʻia mo e ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau ngāue fakaetauhi ʻi he ʻofa ki hotau kāinga taʻengatá.

Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia ke moʻui ʻi ha taimi ʻoku maʻu ai ha fakahā hokohoko mei he ʻOtuá! ʻI heʻetau hanganaki atu ke tali e “liliu ʻo e meʻa kotoa pē,”1 ʻa ia kuo fakahoko pea ʻe fakahoko ʻi he ngaahi meʻa naʻe kikiteʻi ʻe hoko ʻi hotau kuongá, ʻoku teuteuʻi ai kitautolu ki he Hāʻele ʻAngaua ʻa e Fakamoʻuí.2

Pea ko e hā mo ha toe founga lelei ange ke teuteu ke feʻiloaki mo Ia ka ko e feinga ke hoko ʻo hangēko Iá, ʻi heʻetau fengāueʻaki fakaetauhi ʻofa ʻiate kitautolú! Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe Sīsū ki Hono kau muimuí ʻi he kamataʻanga ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, te mou tauhi kiate au.”3 ʻOku hoko ʻetau tokoni ki he niʻihi kehé ko hano fakahaaʻi ia ʻo hotau tuʻunga fakaākongá mo ʻetau houngaʻia mo e ʻofa ki he ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau faʻa fakakaukau he taimi ʻe niʻihi kuo pau ke tau fai ha meʻa lahi mo maʻongoʻonga kae toki “lau” ia ko ha tokoni ki hotau kaungāʻapí. Ka ʻoku lava e fanga kiʻi ngāue tokoni faingofuá ʻo hoko ko ha ivi a tākiekina mālohi ki he niʻihi kehé—pea mo kitautolu foki. Ko e hā naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí? ʻI Heʻene ongo meʻafoaki fakalangi ko e Fakaleleí mo e Toetuʻú—ʻa ia ʻoku tau fakamanatua he Sāpate Toetuʻu fakaʻofoʻofa ko ʻení—“kuo teʻeki ke ‘i ai ha taha kuo ‘i ai hano mālohi pehē ʻiate kinautolu kotoa kuo moʻuí, pe ‘e moʻui he funga ‘o māmaní.”4 Ka naʻá Ne fofonga malimali foki, talanoa, lue, fanongo, tuku taimi, fakalotolahi, akoʻi, fafangaʻi, mo faʻa fakamolemole. Naʻá Ne tokoniʻi e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, kaungāʻapí pea pehē ki he solá foki, pea naʻá Ne fakaafeʻi e ngaahi mahení mo kinautolu ne ʻofa aí ke nau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki fungani ʻo ʻEne ongoongoleleí. Naʻe ʻomi ʻe he ʻofa mo e fanga kiʻi ngāue tokoni “faingofua” ko iá ha sīpinga ki heʻetau ngāue fakaetauhi he ʻaho ní.

ʻI hoʻo maʻu e faingamālie ke fakafofongaʻi e Fakamoʻuí ʻi hoʻo ngaahi ngāue fakaetauhí, fehuʻi hifo kiate koe, “ʻE founga fēfē haʻaku vahevahe ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí ki he tokotaha pe fāmili ko ʻení? Ko e hā ‘a e meʻa ʻoku ueʻi au ʻe he Laumālié ke u faí?

ʻE lava ke fakahoko ʻa e ngāue fakaetauhí ʻi ha ngaahi founga kehekehe kae fakafoʻituitui. ʻA ia ʻoku founga fēfē?

Ko e founga ʻo e ngāue fakaetauhí, ko e talanoa ia ʻa e kau palesitenisī ʻo e kōlomu kaumātuʻá mo e Fineʻofá ʻi he faʻa lotu ʻo fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ngāue ke faí. ʻE mahulu hake ia ʻi hano tufa pē ʻo ha laʻipepa, he ʻoku hoko ia ʻi he talatalanoa ʻo kau ki ha niʻihi fakafoʻituitui pe fāmili, ʻi hono tufa e anga ʻo e vahevahé ki he kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhí. ʻE hangē ia ha lue ʻo ʻeveʻeva, fakatahataha ki ha pō vaʻinga, fakahoko ʻo ha ngāue tokoni, pea naʻa mo e ngāue fakatahá. ʻE hoko ia ha aʻu tonu ki ai, talanoa ʻi he telefoní, fepōtalanoaʻaki he ʻinitanetí pe ko ha text. ʻE hoko ia ʻi hano ʻave ha kaati faiʻaho pe fakakaekae ʻi ha vaʻinga soka. ʻE hoko ia ʻi hano vahevahe ha potu folofola pe lea konifelenisi ʻe ʻaonga ki he tokotaha fakafoʻituitui ko iá. ʻE hoko ia ʻi hono aleaʻi ʻo ha fehuʻi ʻi he ongoongoleleí mo hano vahevahe ʻo ha fakamoʻoni ke maʻu ha mahino mo ha nonga. ʻE hoko ia ʻi haʻate tokoniʻi ha taha pea tokangaekina ʻene moʻuí. ʻE hoko ia ʻi he ʻinitaviu fakaetauhí, ʻa ia ʻoku talanoaʻi ai ʻa e ngaahi fie maʻú, mo e ngaahi mālohingá ʻi ha founga pelepelengesi mo taau. ʻE hoko ia ʻi hano fokotuʻutuʻu ʻe he fakataha alēlea fakauōtí ha tokoni ki ha fie maʻu lahi ange.

Naʻe fakamālohia ʻe he faʻahinga ngāue fakaetauhi ko ʻení ha fefine naʻe hiki mei hono ʻapí ki ha feituʻu mamaʻo, ʻi he kamata ke ako mataʻitohi hono husepānití. Naʻá ne ongoʻi hohaʻa, liʻekina mo taʻelata ʻi he feituʻu foʻoú, ko e ʻikai ha telefoní pea ʻi ai mo ha pēpē ke tokangaʻí. Ne ʻikai fakahoko ange ki ai, ka naʻe haʻu ha Fineʻofa ki he ʻapí ʻo ʻomi ha ha kiʻi sū maʻá e pēpeé, fakaheka kinaua ʻi heʻene kaá, pea ʻave kinaua ki he falekoloá. Naʻe pehē ʻe he fineʻofa loto houngaʻiá, “Naʻá ne tokoniʻi au ʻi hoku faingataʻaʻiá!”

Naʻe fakahaaʻi e ngāue fakaetauhi moʻoní ʻe ha fineʻofa matuʻotuʻa ʻi ʻAfilika naʻe vahe ange ke ne kumi ki ha fineʻofa kuo fuoloa ʻene taʻe maʻulotú.ʻI heʻene ʻalu ki he ʻapi ʻo e fefine ko ʻení, naʻá ne ʻilo ai naʻe faʻa tā ia pea kaihaʻasi ʻene koloá, siʻisiʻi ʻaupito ha meʻatokoni ke ne siʻi kai, pea ʻikai hano vala ʻe taau mo e ngaahi fakatahaʻanga lotu ʻo e Sāpaté. Naʻe haʻu ʻa e fefine ne uiuiʻi ke ngāue fakaetauhi kiate iá ʻoku mateuteu ke fanongo pea ʻomi ha meʻakai mei heʻene ngoué, mo ha folofola ke lau, pea hoko ko hano kaungāmeʻa. Naʻe vave pē ʻa e foki mai ʻa e fefine naʻe “molé” pea ʻokú ne fua ha fatongia koeʻuhí ʻokú ne ʻilo ʻoku ʻofaʻi ia pea ʻi ai hono mahuʻinga.

Ko hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi ngaahi ngāue pehē ʻa e Fineʻofá mo e fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e kōlomu kaumātuʻá he taimi ní, te ne ʻomi ai ha uouangataha ʻe lava ke maʻu ai ha ngaahi ola fakaofo. ʻOku hoko ʻa e ngāue fakaetauhí ko ha ngāue ʻoku fakafekauʻaki ke fakahoko e fatongia lakanga fakataulaʻeiki ko e “ʻaʻahi ki he fale ʻo e kāingalotú taki taha” mo “leʻohi ʻa e siasí maʻu ai pē, pea ke ne ʻiate kinautolu mo fakamālohia ʻa kinautolu,”5 pea mo aʻusia foki e taumuʻa ʻo e Fineʻofá ke fetokoniʻaki ʻo teuteuʻi kinautolu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá.6 ʻI heʻenau ngāue ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e pīsopé, ʻe lava ke ueʻi fakalaumālie ʻa e kau palesitenisī ʻo e kōlomu kaumātuʻá mo e Fineʻofá ʻi heʻenau fekumi ki he ngaahi founga lelei taha ke leʻohi mo tokangaekina ai e fakafoʻituituí mo e fāmili taki taha.

Tuku muʻa ke u ʻoatu ha fakatātā. Naʻe fokoutua ha faʻē ʻi he kanisaá. Ne ʻikai hano taimi kuo kamata hono faitoʻó pea naʻe ngāue leva e kau Fineʻofá ʻo palani e founga lelei taha ke tokoni ai ʻi he houa kaí, feʻaveʻaki ki heʻene ʻapoinimeni fakafaitoʻó, mo ha ngaahi tokoni kehe. Naʻa nau toutou ʻaʻahi kiate ia ʻo feohi fiefia mo ia. ʻI he taimi tatau, naʻe ngāue leva mo e kōlomu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻa nau ngāue ke tānaki atu ha loki mohe kuo fakaleleiʻi mo ha fale kaukau ke faingofua ange hono tauhi e fineʻofa ne siʻi puké. Naʻe alanima atu e kau talavoú ʻo kau ki he ngāue mahuʻinga ko ʻení. Pea naʻe kau atu mo e kau finemuí: naʻa nau ngāue faivelenga ke fakaluelueʻi e kulií he ʻaho kotoa. Naʻe hokohoko atu ʻa e ngāue tokoni ʻa e uōtí ʻi he fakalau atu e taimí, ʻo tānaki atu mo liliu ʻo fakatatau mo e fie maʻú. Naʻe hā mahino ko ha ngāue ia ʻo e ʻofa, he naʻe foaki ʻe he mēmipa takitaha ʻiate ia pē, pea nau ngāue fakataha ke fakahaaʻi ha tokanga ʻi ha founga fakafoʻituitui naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono faitāpuekina ai ʻo e fefine ne siʻi faingataʻaʻiá, ka naʻe kau ai mo e mēmipa kotoa pē ʻo hono fāmilí.

Hili ha ngāue loto-toʻa, ne faifai pea mālōlō ʻa e fineʻofá mei he kanisaá peá ne fakahaʻele atu ki hono ʻapi maʻú. Naʻe ongoʻi nai ʻe he uōtí kuo toʻo honau mafasiá mo pehē kuo lava lelei pea kuo ʻosi ʻenau ngāué? ʻIkai, naʻe hokohoko atu ʻa e lue fakaʻaho ʻa e kau finemuí mo e kulií, naʻe hokohoko atu ʻa e ngāue fakaetauhi ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he tamaí mo hono fāmilí, pea naʻe hokohoko atu mo e tokoni ʻofa ʻa e kau Fineʻofá ke fakapapauʻi ʻa e ngaahi mālohingá mo e fie maʻú. Kāinga, ko e ngāue fakaetauhí ʻeni—ko e ʻofa ʻeni ʻo hangē ko e Fakamoʻuí!

Ko ha tāpuaki ʻe taha ʻo e ngaahi fanongonongo fakalaumālie ko ʻení, ʻa e faingamālie ko ia ki he kau finemui taʻu 14 ki he 18 ke kau ʻi he ngāue fakaetauhí ʻo hoa mo e kau Fineʻofá, ʻo hangē pē ko e hoa ngāue fakaetauhie kau talavou ʻi honau toʻú mo honau ngaahi tokoua ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. ʻE lava ke vahevahe ʻe he toʻu tupú honau ngaahi meʻafoaki makehé pea nau tupulaki fakalaumālie ʻi heʻenau ngāue fakataha mo e kakai lalahí ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí. ʻE lava foki ʻe hono fakakau ʻo e toʻu tupú ʻi he ngaahi fatongia ngāue fakaetauhí, ke fakalahi ai e tokoni ʻoku fai ʻe he Fineʻofá mo e kōlomu kaumātuʻá ki he niʻihi kehé ʻi hono fakatokolahi e kāingalotu ʻoku kau atú.

ʻI heʻeku fakakaukau fekauʻaki mo e kau finemui fakaʻofoʻofa kuó u ʻiloʻí, ʻoku ou fiefia maʻá e kau Fineʻofa te nau maʻu e faingamālie ke faitāpuekina kinautolu ʻe he loto vēkeveke, ngaahi talēniti, mo e ongoʻi ngofua fakalaumālie ʻa ha finemui ʻi heʻena ngāue fakatahá pe ngāue fakaetauhi ʻa e finemuí kiate kinautolú. Pea ʻoku ou fiefia foki ʻi he faingamālie ʻe maʻu ʻe he kau finemuí ke tokoniʻi mo akoʻi pea mo fakamālohia kinautolu ʻe honau ngaahi tokoua ʻi he Fineʻofá. ʻE hanga ʻe he faingamālie ko ʻeni ke kau atu ki hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻomi ha lelei lahi ki he kau finemuí, ʻi hono tokoniʻi kinautolu ke nau mateuteu lelei ange ke fakahoko honau ngaahi fatongia ko e kau taki ʻi he Siasí mo e komiunitií pea mo nau tokoni ki honau ngaahi fāmilí. Hangē ko e vahevahe ʻa Sisitā Poni L. ʻOsikāsoni ʻaneafí, ʻoku “fie maʻuʻe he [kau finemuí] ke nau tokoni. ʻOku nau fie ʻilo ʻoku fakamahuʻingaʻi kinautolu pea ʻi ai hanau ʻaonga ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí!”7

Ko hono moʻoní, kuo ʻosi ngāue fakaetauhi pē ʻa e kau finemuí ia ki he niʻihi kehé, taʻe uiuiʻi pe tali ki hano fakalāngilangiʻi. ʻOku ʻi ai ha fāmili ʻoku ou ʻiloʻi naʻa nau hiki ʻi ha maile ʻe laungeau ki ha feituʻu foʻou ne ʻikai ke nau ʻilo ha taha ai. ʻI he ʻuluaki uiké, naʻe ʻasi atu ha finemui taʻu 14 ʻi honau ʻapí mo ha peleti kūkisi, ʻo talitali kinautolu ki he feituʻú. Naʻe tuʻu ʻene faʻeé ʻo malimali ʻi hono tuʻá naʻá ne fakaʻuli mai mo ia, ʻi heʻene poupouʻi ʻa e holi ʻene tamá ke ngāue fakaetauhí.

Naʻe hohaʻa ha faʻē ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi he ʻikai aʻu ange ki ʻapi ʻene tama taʻu 16 ʻi he taimi angamahení. ʻI he faifai pea aʻu ange ʻa e finemuí, naʻe fehuʻia ia ʻe heʻene faʻeé pea ongoʻi ʻita pe naʻe ʻi feʻia ai pē. Naʻe tali vaivai ange ʻe he taʻu 16 naʻá ne ʻave ha matalaʻiʻakau ki ha uitou ne nofo ofi mai pē. Naʻá ne fakatokangaʻi ne ngali taʻelata ʻa e fineʻofa matuʻotuʻa angé peá ne ongoʻi hono ueʻi ia ke ne ʻaʻahi kiate ia. Naʻe hokohoko atu e ʻaʻahi ʻa e finemuí ki he fineʻeiki toulekeleká ʻi hono fakangofua kakato ia ʻe heʻene fineʻeikí. Naʻá na hoko ko ha ongo kaungāmeʻa lelei, pea naʻe hokohoko atu ʻena feohi fakakaumeʻá ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe he kau finemui ko ʻení, mo ha niʻihi tokolahi hangē pē ko kinauá, ha taha naʻe ʻi ai siʻane fie maʻu pea nau ngāue ke feau ia. ʻOku maʻu ʻe he kau finemuí ha natula fie tokoni mo vahevahe, ʻa ia ʻe lava ʻo tataki lelei ʻi he ngāue fakaetauhí ʻo fakafou ʻi haʻane hoa mo ha fefine matuʻotuʻa.

Tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá, ʻi heʻetau fakakaukau ki he founga lelei taha ke ngāue fakaetauhi aií, ʻoku tau fehuʻi, “Ko e hā ʻene fie maʻú?” ʻOku ʻalu fakataha e fehuʻi ko iá mo ha holi moʻoni ke tokoní, pea ʻoku tataki leva kitautolu ʻe he Laumālié ke fai e meʻa te ne hiki hake mo fakamālohia e fakafoʻituituí. Kuo tā tuʻo lahi haʻaku fanongo ki ha ngaahi talanoa ʻo ha kāinga naʻe faitāpuekina ʻe hano fakakau pē kinautolu mo talitali lelei ʻi he lotú, ko ha ʻīmeili pe pōpoaki text fakaʻatuʻi, ko ha fetuʻutaki fakataautaha ʻi ha taimi faingataʻa, ko ha fakaafe ke kau ʻi ha ʻekitivitī fakakulupu, pe ko ha fietokoni ʻi ha tūkunga faingataʻa. ʻE ala fie maʻu ha tokanga makehe pea ke fakamuʻomuʻa ʻe he kau tangata mo e fafine ngāue fakaetauhí ʻa emātuʻa tāutahá, kau papi ului foʻoú, kau māmālohí, kau uitou fefiné pe uitou tangatá, pe toʻu tupu ʻoku palopalemaʻiá. ʻE hoko hono fakafekauʻaki ʻi he kau palesitenisī ʻo e kōlomu kaumātuʻá mo e Fineʻofá, ke lava ai ʻo tonu mo taau e vahevahe ʻo e ngāue ke faí.

Hili hono fai mo leaʻaki e meʻa kotoa pē, ʻoku toki fakahoko pē ʻa e ngāue fakaetauhi moʻoní, ʻi he aʻutonu fakatāutaha ki aí ʻo fakalotoa ʻe he ʻofá. Ko e mahuʻinga mo hono ʻaonga mo e fakaofo ʻo e ngāue fakaetauhi fakamātoató, he ʻokú ne liliu moʻoni ʻe ia ʻa e moʻuí! ʻI he taimi ʻoku fakaava ai hotau lotó ʻo fiemālie ke ʻofa mo fakakau mai, poupouʻi mo fakafiemālié, he ʻikai toe lava ke taʻofi ai e mālohi ʻo ʻetau ngāue fakaetauhí. ʻI hono fakalotoa ʻe he ʻofá, ʻe hoko ha ngaahi mana, pea te tau ʻilo ha ngaahi founga ke ʻomi ai hotau kāinga kuo “pulí” ke talitali lelei mo fālute ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e Fakamoʻuí ʻa hotau faʻifaʻitakiʻanga ʻi he meʻa kotoa pē—ʻo ʻikai ngata pē ʻi he meʻa ʻoku totonu ke tau faí, ka ko e {19}ʻuhinga {20}ʻoku totonu ke tau fai ai iá.8 “Naʻe hoko ʻene moʻui ʻi he māmaní ko ha fakaafe kiate kitautolu—ke hiki hake ʻetau vakaí ki ha tuʻunga māʻolunga ange, ke fakangaloki ʻetau palopalemá ka tau tokoniʻi e niʻihi kehé.”9 ʻI heʻetau tali ʻa e faingamālie ke ngāue fakaetauhi ʻaki hotau lotó kotoa ki hotau kāingá, ʻoku tāpuekina kitautolu ke tau toe anga fakalaumālie ange, ke tau toe ʻilo lahi ange ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, pea lava ke toe mahino ange ʻEne palani ke tau tokoni ki he taha kotoa ke foki hake kiate Iá. Te tau mateuteu ange ai ke fakatokangaʻi ʻEne ngaahi tāpuakí pea loto vēkeveke ange ke fakaaʻu e ngaahi tāpuaki ko iá ki he niʻihi kehé. ʻE hiva fakataha hotau lotó mo hotau leʻó:

[Fakamoʻui, te u ʻofa ʻi hoku tokouá

Hangē ko ʻeku ʻilo hoʻo ʻofá,

ʻOku ʻiate koe ʻa hoku mālohí, mo ʻeku māmá,

He te u hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻAfioná.

Fakamoʻui, te u ʻofa ʻi hoku tokouá—

ʻEiki, te u muimui ki he ʻAfioná.]10

ʻOfa ke tau fakahā ʻetau loto houngaʻia mo e ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki ʻetau ngāue fakaetauhi ʻi he lotoʻofa ki hotau kāinga taʻengatá.11 Ko e olá hano maʻu ʻo ha ongoʻi uouangataha hangē ko ia naʻe ongoʻi ʻe he kakai ʻo ʻAmelika ʻi he kuonga muʻá ʻi heʻenau fiefia hili ha taʻu ʻe 100 mei he hā mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi honau fonuá.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi … koeʻuhi ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí.

“… Naʻe ʻikai ha ngaahi femehekaʻaki, pe ngaahi feteleni … pea ko e moʻoni ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai ha kakai ʻoku lahi hake ʻenau fiefiá ʻi he kakai kotoa pē kuo fakatupu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.”12

ʻOku ou ʻoatu ʻeku fakamoʻoni fakatāutahá ʻi he fiefia, naʻe ueʻi ʻe he ʻOtuá ke fakahoko e ngaahi liliu ko ʻeni kuo fakahaá, pea ʻi heʻetau tali ia ʻi he loto fiemālié, te tau mateuteu lelei ange ai ke feʻiloaki mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene hāʻele maí. Te tau ofi ange ai ke hoko ko ha kakai ʻo Saione mo ongoʻi ʻa e fiefia taʻe-hano-tatau mo kinautolu kuo tau tokoniʻi ʻi he hala ʻo e moʻui fakaākongá. ʻOku ou lotua fakamātoato ʻeni ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni, pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.