2010–2019
ʻI he Loto Taha
ʻEpeleli 2018


ʻI he Loto Taha

ʻOku tau fie maʻu e niʻihi kehé, pea ‘oku fie maʻu ke tau uouangataha, kae lava ke tau aʻusia hotau ikuʻanga fakaʻeiʻeikí.

Ko e taha e ngaahi meʻa fakaofo taha ʻi he māmaní ko e pepe fakatuʻí.ʻI haʻamau folau ki Mekisikou ke Kilisimasi fakataha mo e fāmili ʻo hoku husepānití, naʻa mau ʻaʻahi ai ki he tauhiʻanga pepé, ʻa ia ʻoku fakatahataha mai ki ai ʻa e fanga pepe fakatuʻí lolotonga e faʻahitaʻu momokó.Naʻe fakaofo ʻemau vakai ki honau fakaʻofoʻofá pea mo ʻemau fakakaukauloto ki he sīpinga ʻo e uouangataha mo e talangofua ki he ngaahi fono fakalangi ʻoku hāsino meí he ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá.1

ʻĪmisi
Pepe fakatuʻí
ʻĪmisi
Ko ha pupunga pepe

ʻOku taukei ʻa e fanga pepe fakatuʻí ʻi he fefonongaʻakí. ʻOku nau ngāue ʻaki ʻa e tuʻuʻanga ʻo e laʻaá ke kumi honau ngaahi ʻalungá.ʻI he faʻahitaʻu failau kotoa pē, ʻoku nau fononga ʻi ha ngaahi maile ʻe lauafe mei Mekisikou ki Kānata, pea ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú, ʻoku nau foki ai ki he ngaahi vaotā tatau pē ʻi Mekisikoú. 2 ʻOku nau fai ʻeni ʻi he taʻu kotoa pē, ʻo kapatā honau fanga kiʻi kapakau īkí he taimi kotoa.Lolotonga ʻenau fonongá, ʻoku nau haʻohaʻo ʻi he poʻulí he ʻulu ʻakaú ke maluʻi kinautolu mei he momokó mo e filí.3

ʻĪmisi
Ko ha kalaitasikope ʻo e fanga pepé
ʻĪmisi
Ko ha toe kalaitasikope ʻe taha ʻo e fanga pepé

ʻOku ui e pupunga ʻo e fanga pepé ko e kalaitasikope (kaleidoscope).4 Hono ʻikai fakaʻofoʻofa e ʻīmisi ko iá? ʻOku makehe mo kehekehe ʻa e kiʻi pepe kotoa pē ʻi he pupunga pepé, he naʻe faʻu ʻa e meʻa moʻuí ni ʻe ha Tokotaha Faifakatupu manavaʻofa ke nau malava ʻo moʻui, fefonongaʻaki, fanafanau mo fakamafola ʻa e moʻuí ʻi heʻenau hiki mei he matalaʻiʻakau ʻe taha ki he taha, ʻi hono tufaki ʻo e efuefu fakafuá.Pea neongo ʻoku kehekehe ʻa e kiʻi pepe takitaha, ka ʻoku nau ngāue fakataha ke toe fakaʻofoʻofa mo mahu ange ʻa e māmaní.

Hangē ko e fanga kiʻi pepe fakatuʻí, ʻoku tau fononga ki hotau ʻapi fakalangí ke tau fakataha ai mo ʻetau Ongomātuʻa Fakalangí.5 Hangē ko e fanga kiʻi pepé, kuo foaki mai kiate kitautolu ha ngaahi ʻulungaanga fakalangi ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke tau faifolau ʻi he moʻuí, kae lava ke “fakakakato … ʻa e ʻuhinga ʻo [hotau] fakatupú.”6 Hangē ko kinautolú, kapau ʻe lalanga fakataha hotau lotó,7 ʻe maluʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo “hangē ko e tānaki fakataha ʻe he motuʻa moá ʻa hono ʻuhikí ʻi hono lalo kapakaú”8 pea ʻai kitautolu ke tau hangē ha pupunga pepe fakaʻofoʻofá.

ʻE fānau fefine mo e tangata, kau finemui mo e talavou, mo e kāinga, ʻoku tau kau fakataha ʻi he fonongá ni. ʻOku tau fie maʻu e niʻihi kehé, pea ‘oku fie maʻu ke tau uouangataha, kae lava ke tau aʻusia hotau ikuʻanga fakaʻeiʻeikí. Kuo fekau mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu, “Ke mou taha pē; pea kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu.”9

Ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne Tamaí, ʻa e sīpinga fisifisimuʻa ʻo e uouangatahá. ʻOkú Na taha ʻi he taumuʻa, ʻi he ʻofa pea ʻi he ngāué foki, ʻo “folo hifo ʻa e finangalo ʻo e ʻAló ʻe he finangalo ʻo e Tamaí.”10

Te tau muimui fēfē ki he sīpinga haohaoa ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene uouangataha mo ʻEne Tamaí pea tau toe uouangataha ange mo Kinaua pea mo e niʻihi kehé?

ʻOku ʻi ai ha sīpinga fakalangi ʻi he tohi ʻa Ngāue 1:14. ʻOku tau lau ai, “Pea naʻe loto taha ʻa e [kau tangatá] kotoa pē, ʻi he lotu mo e hūfekina, fakataha mo e kau fefiné.”11

ʻOku ou pehē ʻoku mahuʻinga fau ʻa e toutou ʻasi ʻa e kupuʻi lea “[fakahoko ʻi he] loto tahá” ʻi he tohi ʻa Ngāué, ʻa ia ʻoku tau lau ai ki he meʻa naʻe fai ʻe he kau muimui ʻa Sīsū Kalaisí hili ʻEne hāʻele hake ki langi ko ha tokotaha kuo toetuʻú, kae pehē foki ki he ngaahi tāpuaki naʻa nau maʻu mei heʻenau ngāué.ʻOku toe mahuʻinga foki ʻetau ʻilo ki ha sīpinga tatau ʻi ha kau tui māteaki ʻo e konitinēniti ʻAmeliká ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi mo ngāue fakaetauhi ai ʻa e ʻEikí kiate kinautolú.ʻOku ʻuhinga ʻa e “[fakahoko ʻi he] loto tahá” ki he fakakaukau taha, faaitaha, mo e ngāue fakataha.

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he Kāingalotu faivelenga ʻi he uouangataha he ongo feituʻú ko ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ako e folofola ʻa e ʻOtuá, pea fetauhiʻaki ʻiate kinautolu ʻi he ʻofá.12

Naʻe faaitaha ʻa e kau muimui ʻa e ʻEikí ʻi he taumuʻa, ʻi he ʻofa mo e ngāue.Naʻa nau ʻiloʻi kinautolu, nau ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe pau ke nau faí, pea naʻa nau fai ia ʻi he ʻofa ki honau ʻOtuá mo e niʻihi kehé.Ne nau kau ki ha pupunga pepe fakaofo ʻoku ngaʻunu fakataha holo ʻi he uouangataha.

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki naʻa nau maʻú ko hono fakafonu ʻaki kinautolu e Laumālie Māʻoniʻoní, fakahoko ha ngaahi mana ʻi honau lotolotongá, tupulaki ʻa e Siasí, ʻikai ha fakakikihi ʻi he kakaí pea naʻe tāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē.13

Te tau pehē pē ko e ʻuhinga ne nau maʻumaʻuluta aí he naʻa nau ʻiloʻi fakataautaha ʻa e ʻEikí.Naʻa nau vāofi mo Ia, pea naʻa nau hoko ko ha kau fakamoʻoni ki Hono misiona fakalangi ʻo e ngaahi mana naʻá Ne fakahokó pea mo ʻEne Toetuʻú.Naʻa nau mamata mo alatonu ki he ngaahi matakafo ʻi Hono ongo toʻukupú mo e toʻukupu kelekelé.Naʻa nau ʻiloʻilo pau ko Ia ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofa maí, ʻa ia ko e Huhuʻi ʻo e māmaní.Naʻa nau ʻilo “ko e tupuʻanga Ia ʻo e fakamoʻuí, nongá, mo e fakalakalaka taʻengata kotoa pē.”14

Neongo kuo teʻeki ai ke tau mamata ki he Fakamoʻuí ʻaki hotau mata fakaekakanó, ka ʻoku lava ke tau ʻilo ʻokú Ne moʻui.ʻI heʻetau ʻunu ʻo ofi ange kiate Iá, ʻi heʻetau fekumi ke maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha ki Hono misiona fakalangí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, te tau maʻu ai ha mahino lahi ange fekauʻaki mo ʻetau taumuʻá; pea ʻe nofoʻia ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá hotau lotó;15 te tau maʻu ʻa e vilitaki ke hoko ʻo faaitaha ʻi hotau ngaahi fāmilí, uōtí, mo e koló; pea te tau fetauhiʻaki ai “ʻi ha founga foʻou mo toe lelei ange.”16

ʻOku hoko e ngaahi maná ʻi he taimi ʻoku ngāue fakataha ai e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi hono tataki kinautolu ʻe he Laumālié ke nau ala atu ʻo fai ha tokoní.

ʻĪmisi
Kau fakahaofi moʻui ʻi ha hala ne tāfea

ʻOku lahi fau e ngaahi talanoa ʻoku tau fanongo ai ʻo fekauʻaki mo e ʻofa fakaekaungāʻapi ʻoku fakahaaʻi ʻi he taimi ʻoku tō mai ai ha fakatamakí.Hangē ko ʻení, ʻi he taimi naʻe hoko ai ha tāfea lahi ʻi he kolo ko Hiusitoní he taʻu kuo ʻosí, naʻe tuku ʻe he kakaí ʻenau ngaahi fie maʻú ka nau fai ha ngāue fakahaofi moʻui.Naʻe fai ʻe ha palesiteni ʻo e kōlomu kaumātuʻá ha ui tokoni ki he koló, pea naʻe fokotuʻutuʻu fakavavevave ai ha fanga kiʻi vaka tahi ʻe 77.Naʻe ō holo ʻa e kau fakahaofi moʻuí ʻi he tukui ʻapi naʻe uesiá ʻo fetukutuku e ngaahi fāmilí ki hotau ngaahi ʻapisiasí, ke nau kumi hūfanga ki ai mo faitokonia ai kinautolu.Naʻe ngāue fakataha ʻa e kāingalotú mo e kakai taʻe siasí ʻi ha taumuʻa pē ʻe taha.

ʻĪmisi
Kau faifekau ʻoku akoʻi e lea faka-Sipeiní

Naʻe ʻi ai ha Palesiteni Fineʻofa ʻi Sanitiako, Sile, naʻe fie tokoni ki he kau hikifonua Heiti ki hono koló.ʻI heʻenau alēlea fakataha mo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, naʻa nau fakakaukau ai ke fakahoko ha ngaahi kalasi ʻi he lea faka-Sipeiní ki he kau hikifonuá, ke toe lelei ange ʻenau nofo ʻi honau ʻapi foʻoú.Naʻe fakataha mai e kau faifekaú mo ʻenau kau ako loto vēkeveké, ʻi he pongipongi Tokonaki kotoa pē.Ko e ongoʻi uouangataha ko ia ʻi he fale ko iá, ko ha sīpinga fakalotolahi ia ʻo e ngāue faaitaha ʻa ha kakai mei ha ngaahi puipuituʻa kehekehe.

ʻĪmisi
Kau ngāue tokoni ʻi Mekisikou

ʻI Mekisikoú, naʻe fononga ha kau mēmipa ʻe laungeau ʻi ha ngaahi houa lahi ke tokoni ki he niʻihi ne moʻui ʻi ha ongo mofuike lalahi ʻe ua.Naʻa nau omi mo ha ʻū meʻangāue, ʻū mīsini, mo e ʻofa ki honau tukui kaungāʻapí.ʻI he fakataha mai ʻa e kau ngāué ki he ngaahi ʻapisiasí ʻo tatali ki ha ngaahi fakahinohinó, naʻe tangi e pule kolo ʻo ʻIkisuahataní ʻi heʻene vakai ki hono fakahaaʻi ʻo e “ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.”17

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ʻi he taimí ni ha faingamālie ke tau alēlea fakataha ai ʻi he māhina takitaha ʻi heʻetau ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá, ke tau lava ʻo ngāue longomoʻui ange ʻi hotau uōtí pe koló—ko ha feituʻu ʻoku talitali lelei mo fie maʻu kotoa ai kitautolu.

ʻOku kehekehe pē hotau ngaahi hala fonongá, ka ʻoku tau ʻaʻeva fakataha kotoa pē ai.ʻOku ʻikai fekauʻaki hotau hala fonongá mo e meʻa kuo tau faí pe ko e feituʻu kuo tau fononga ki aí; ka ʻoku fekauʻaki ia mo e feituʻu ʻoku tau fakataumuʻa ki aí mo hotau ikuʻangá, ʻi he uouongataha.ʻI heʻetau alēlea fakataha mo tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, te tau lava ai ʻo vakai ki hotau tuʻunga lolotongá mo e feituʻu ʻoku fie maʻu ke tau ʻi aí.ʻOku foaki mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha vīsone kiate kitautolu ʻoku ʻikai lava hotau mata fakaekakanó ʻo vakai ki ai, koeʻuhí “ʻoku veteveteki ʻa e [fakahaá] ʻiate kimoutolu,”18 pea ko e taimi ʻoku tau fakatahatahaʻi ai ʻa e fakahā ko iá, ʻe toe lahi ange ʻa e meʻa te tau vakai ki aí.

ʻI heʻetau ngāue fakatahá, ʻoku totonu ko ʻetau taumuʻá ke fekumi mo fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí; ko e meʻa ʻoku totonu ke ne fakaʻaiʻai kitautolú ko e ʻofa ʻoku tau ongoʻi maʻá e ʻOtuá pea mo hotau kaungāʻapí;19 pea ʻoku totonu ko ʻetau holi mālohi tahá ke tau “ngāue faivelenga,”20 ke tau lava ʻo teuteu e hāʻeleʻanga ʻo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene toe liuaki maí.Ko e founga pē ʻe taha te tau lava ke fai ai ʻení ko hono “fakahoko [ia] ʻi he loto taha.”

Hangē ko e pupunga pepe fakatuʻí, tuku ke hokohoko atu ʻetau fononga fakatahá ʻo taumuʻa pē ʻe taha, pea ngāue ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo fakatatau mo hotau ngaahi ʻulungāngá mo e tokoní, ke teuteuʻi e māmani ke hoko ʻo toe fakaʻofoʻofa mo mahu ange—ʻo fai tahataha ia ʻi he uouangataha pea fenāpasi mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Naʻe talaʻofa mai ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko e taimi te tau fakataha mai ai ʻi Hono huafá, te Ne ʻi hotau haʻohaʻongá.21 ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui pea naʻá Ne toetuʻu ʻi ha pongipongi fakaʻofoʻofa ʻo e faʻahitaʻu failaú, ʻo hangē ko e ʻaho ní.Ko Ia ʻa e Tuʻi ʻoku hiliō ʻi he ngaahi tuʻi kotoa pē, “ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi, mo e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeikí.”22

ʻOfa ke tau taha ʻi he Tamaí pea mo Hono ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú, ʻi hono tataki kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo, pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, ʻĒpalahame 3:26; 4:7, 9–12, 15, 18, 21, 24–25.

  2. Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo e pupunga pepe fakatuʻí ʻoku fakafuofua ke ʻosi ha toʻu tangata ʻe tolu pea toki aʻu ʻenau fononga ki he potu fakatokelau ʻo Kānatá.Ka ko e “toʻu mālohí” ʻoku nau lava kinautolu ʻo fakahoko e fononga kakato ki he fakatonga ʻo Metisikoú, nofo ai ʻi he faʻahitaʻu momokó, pea toe tafoki ʻo foki ki he fakatokelaú.(Vakai, “Flight of the Butterflies” [video, 2012]; “‘Flight’: A Few Million Little Creatures That Could,” WBUR News, Sept. 28, 2012, wbur.org.)

  3. Vakai, “Why Do Monarchs Form Overnight Roosts during Fall Migration?” learner.org/jnorth/tm/monarch/sl/17/text.html.

  4. Vakai, “What Is a Group of Butterflies Called?” amazingbutterflies.com/frequentlyaskedquestions.htm; see also “kaleidoscope,” merriam-webster.com. ʻOku haʻu ʻa e Kaleidoscope mei he lea faka-Kalisi ko e kalos (“fakaʻofoʻofa”) mo eeidos (“fakatahaʻi”).

  5. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,”Liahona, Mē 2017, 145.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:19; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:25.

  7. Vakai, Mōsaia 18:21.

  8. 3 Nīfai 10:4.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27.

  10. Mōsaia 15:7.

  11. Ngāue 1:14; toki tānaki atu hono fakamamafá.

  12. Ne kau he ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he Kāingalotu ʻi Selusalemá: ʻenau fili ha ʻAposetolo foʻou mo ha kau tangata “ongoongoleleiʻia ʻe toko fitu” pea poupouʻi kinautolu (vakai, Ngāue 1:26; 6:3–5); fakataha kotoa ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosí (vakai, Ngāue 2:1); fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi (vakai, Ngāue 2:22–36; 3:13–26; 4:10, 33; 5:42); malangaʻi ʻa e fakatomalá mo e papitaisó (vakai, Ngāue 2:38–41); hokohoko atu ʻi he fakafeohi mo tufotufa ʻa e maá, pea ʻi he lotu foki (vakai, Ngāue 2:42); naʻa nau fakataha pea tatau ʻi he meʻa kotoa (vakai, Ngāue 2:44–46; 4:34–35); ʻalu ki he temipalé (vakai, Ngāue 2:46); maʻu “ʻenau meʻakaí ʻi he fiefia mo e loto [tāfataha]” (vakai, Ngāue 2:46); fakalangilangʻi ʻa e ʻOtuá pea ʻofeina ʻe he kakai kotoa pē (vakai, Ngāue 2:47); talangofua ki he tuí (vakai, Ngāue 6:7); hokohoko atu ʻi he faʻa lotu mo hono malangaʻi ʻo e folofolá (vakai, Ngāue 6:4).Ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he Kāingalotu ʻi he konitinēniti ʻo ʻAmeliká: malangaʻi ʻa e ongoonglelei ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, 3 Nīfai 28:23); fokotuʻutuʻu ʻa e siasi ʻo Kalaisí (vakai, 4 Nīfai 1:1); papitaiso e kakaí (vakai, 4 Nīfai 1:1); fakamaau totonu ki he tokotaha kotoa pē mo e niʻihi kehé (vakai, 4 Nīfai 1:2); fai tatau ʻa e meʻa kotoa pē ʻiate kinautolu (vakai, 4 Nīfai 1:3); toe langa e ngaahi koló (vakai, 4 Nīfai 1:7–9); naʻa nau mali (vakai, 4 Nīfai 1:11); ʻaʻeva ʻi he ngaahi fekau naʻa nau maʻu mei he ʻEikí (vakai, 4 Nīfai 1:12); hokohoko atu ʻi he ʻaukai mo e lotu (vakai, 4 Nīfai 1:12); faʻa fakataha ke lotu mo fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí (vakai, 4 Nīfai 1:12).

  13. Ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi naʻe maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi Selusalemá: naʻa nau fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Ngāue 2:4; 4:31); naʻa nau maʻu ʻa e meʻa foaki ʻo e lea kehekehé mo e kikité pea naʻa nau lea ʻaki ʻa e “ngaahi ngāue fakaofo ʻa e ʻOtuá” (vakai, Ngāue 2:4–18); naʻe fai ʻe he kau ʻAposetoló ha ngaahi fakaʻilonga mo e meʻa fakaofo lahi (vakai, Ngāue 2:43); naʻe hoko ha ngaahi mana (vakai, Ngāue 3:1–10; 5:18–19; 6:8, 15); toe tokolahi ange ʻa e kau ki he Siasí (vakai, Ngāue 2:47; 5:14).Ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi naʻe maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi he konitinēniti ʻo ʻAmeliká: naʻe ului ʻa e kakaí ki he ʻEikí (vakai, 3 Nīfai 28:23; 4 Nīfai 1:2); naʻe tāpuakiʻi ha toʻu tangata (vakai, 3 Nīfai 28:23); naʻe ʻikai ha fakakikihi mo ha vākovi ʻiate kinautolu (vakai, 4 Nīfai 1:2, 13, 15, 18); naʻe ʻikai ha koloaʻia pe masiva (vakai, 4 Nīfai 1:3); “naʻe fakatauʻatāinaʻi ʻa kinautolu kotoa pē, ʻo nau ʻinasi ʻi he meʻa-foaki fakalangí” (vakai, 4 Nīfai 1:3); naʻe ʻi ai ha melino ʻi he fonuá (vakai, 4 Nīfai 1:4); naʻe hoko ha ngaahi mana fakaofo (vakai, 4 Nīfai 1:5, 13); naʻe ngaohi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻo nau fuʻu tuʻumālie ʻaupito (vakai, 4 Nīfai 1:7, 18); naʻe fakaʻau ʻo nau mālohi, pea nau fakatokolahi ʻo fuʻu vave ʻaupito, ʻo nau hoko ko e kakai hinehina mo fuʻu fakaʻofoʻofa (vakai, 4 Nīfai 1:10); naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻo fakatatau mo hono lahi ʻo e ngahi talaʻofa lahi ʻa ia kuo fai ʻe he ʻEikí kaite kinautolú (vakai, 4 Nīfai 1:11); “naʻe ʻikai ha fekeʻikeʻi ʻi he fonuá, koeʻuhi ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻi he loto ʻo e kakaí” (4 Nīfai 1:15); “naʻe ʻikai ha ngaahi femehekaʻaki, pe ngaahi fetēleni, pe ngaahi maveuveu, pe ngaahi feʻauaki, pe ngaahi loi, pe ngaahi fakapō, pe ha faʻahinga holi kovi ʻe taha; pea ko e moʻoni ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai ha kakai ʻoku lahi hake ʻenau fiefiá ʻi he kakai kotoa pē kuo fakatupu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá”(4 Nīfai 1:16); “naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kau kaihaʻa, pe kau fakapō, pea naʻe ʻikai foki ke ʻi ai ha kau Leimana, pe ha faʻahinga kakai kehe ʻe taha; ka naʻa nau taha pē, ko e fānau ʻa Kalaisi, pea ko e kau ʻea hoko ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (4 Nīfai 1:17); naʻe tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻi ʻe heʻEikí ʻi heʻenau ngaahi ngāue kotoa pē (vakai, 4 Nīfai 1:18).

  14. Jean B. Bingham, “Ke Kakato Ai Hoʻomou Fiefiá” Liahona, Nōvema 2017, 85.

  15. Vakai, 4 Nīfai 1:15.

  16. Jeffrey R. Holland, “Kau Fakafofonga ʻo e Siasí,” Liahona, Nōvema 2016, 62.

  17. Molonai 7:47.

  18. Neil L. Andersen, ʻi he “Auxiliary Panels Use New Training Library,” Liahona, ʻEpeleli. 2011, 76.

  19. Vakai, Mātiu 22:37–40.

  20. Sēkope 5:61.

  21. VakaiMātiu 18:20..

  22. 1 Tīmote 6:15.