2010–2019
Ke ʻIate Kimoutolu ʻa Hono Laumālié
ʻEpeleli 2018


Ke ʻIate Kimoutolu ʻa Hono Laumālié

ʻOku ou lotua ʻaki hoku lotó kotoa te mou fakafanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié, ʻa ia kuo fekauʻi mai kiate kimoutolú.

ʻE kāinga, ʻoku ou houngaʻia ʻi he faingamālie ke u lea atu ai kiate kimoutolu, ʻi he ʻaho Sāpate ʻo e ʻEikí, ʻi he konifelenisi lahi ʻa Hono Siasí, ʻi he faʻahitaʻu ko ʻeni ʻo e Toetuʻú. ʻOku ou fakamālō ki he Tamai Hēvaní ko e meʻaʻofa ʻo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia naʻe hāʻele loto fiemālie mai ki he māmaní ke hoko ko hotau Huhuʻí. ʻOku ou houngaʻia ke ʻiloʻi naʻá Ne fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá pea toe tuʻu hake ʻi he Toetuʻú. ʻOku tāpuekina au ʻi he ʻaho kotoa pē ke ʻiloʻi, ʻe malava ke u toetuʻu ʻi ha ʻaho ke nofo ʻo taʻengata ʻi ha fāmili ʻofa, koeʻuhí ko ʻEne Fakaleleí.

ʻOku ou ʻiloʻi e ngaahi meʻa ko iá ʻi he founga pē ʻe taha ʻoku tau lava ʻo ʻilo aí. Kuo fakahā mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku ʻatamaí mo e lotó ʻoku moʻoni ia—ʻo ʻikai tuʻo taha pē kae tuʻo lahi. Kuó u fie maʻu ʻa e fakafiemālie hokohoko ko iá. ʻOku tau aʻusia kotoa pē ha meʻa fakamamahi ʻa ia ʻoku tau fie maʻu ai e fakapapau ʻa e Laumālié. Naʻá ku ongoʻi ia ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku tuʻu mo ʻeku tangataʻeikí ʻi ha falemahaki. Naʻá ma mamata ki he tauʻaki fakaʻosi ʻeku fineʻeikí—peá ne hiki atú. ʻI heʻema vakai ki hono fofongá, naʻá ne malimali ʻi he mole atu e mamahí. Hili ha kiʻi momeniti fakalongolongo, ne ʻuluaki lea ʻeku tangataʻeikí. Naʻá ne pehē mai, “Kuo foki atu ha kiʻi taʻahine ki ʻapi.”

Naʻe leʻo vaivai ʻene leá. Ne hangē naʻá ne nonga pē. Naʻá ne lea ʻaki ha meʻa naʻá ne ʻiloʻi naʻe moʻoni. Naʻá ne kamata tānaki fakalongongo e ngaʻotoʻota ʻa e Fineʻeikí. Naʻá ne hū ki tuʻa mei he lokí ke fakamālō ki he kau neesi mo e kau toketā kotoa pē ne lau ʻaho ʻenau tauhi iá.

Naʻe maʻu ʻe heʻeku tangataʻeikí e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he momeniti ko iá ke ne ongoʻi, ʻiloʻi, pea fai e meʻa naʻá ne fai he ʻaho ko iá. Kuó ne maʻu e talaʻofa ko ia kuo maʻu ʻe he tokolahi: “Ke ʻiate kinautolu ʻa hono Laumālié” (T&F 20:79).

Ko ʻeku fakaʻamu ʻi he ʻaho ní ke fakalahi hoʻomou loto-holi mo e malava ke maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní. Manatuʻi, ko e mēmipa hono tolu Ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Ko e Tamaí mo e ʻAló ʻokú Na maʻu ha sino toetuʻu. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha laumālie pē ia. (Vakai, T&F 130:22.) Ko e fili pē ia ʻaʻau pe te ke maʻu mo talitali lelei Ia ki ho lotó mo e ʻatamaí.

ʻOku fakamahino mai e ngaahi makatuʻunga te tau lava ai ʻo maʻu e tāpuaki fakalangi ko iá, ʻi he ngaahi lea he uike kotoa pē, kae mahalo ʻoku ʻikai faʻa tō mamafa ia ki hotau lotó mo e ʻatamaí. Kuo pau ke tau “manatu maʻu ai pē” ki he Fakamoʻuí mo “tauhi ʻene ngaahi fekaú” (T&F 20:77).

ʻOku tokoni e taimi ko ʻení ke tau manatuʻi e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne toe tuʻu mei he fonualotó ko ha sino toetuʻú. Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau fakakaukauloto ki he ngaahi meʻa ko ia naʻe hokó. Naʻá ku tuʻu mo hoku uaifí ha taimi ʻe taha ʻi tuʻa ʻi ha fonualoto ʻi Selusalema. ʻOku tui e tokolahi ko e fonualoto ia naʻe tuʻu hake mei ai e Fakamoʻui ne tutukí, ko ha ʻOtua moʻui mo toetuʻú.

Naʻe taʻalo mai e tokotaha takimamata he ʻaho ko iá mo pehē mai, “Mo omi ʻo vakai ki ha ngeʻesi fonualoto.”

Naʻá ma tulolo hifo ke hū ki loto. Naʻá ma sio ki ha sea maka ʻi he veʻe holisí. Ka naʻá ku fakakaukau ki ha meʻa ʻe taha ne moʻoni, ʻo hangē ko e meʻa ne ma mamata ki ai he ʻaho ko iá. Ko e ʻata ko ia ʻo Melé, ʻa ē naʻe tuku ʻe he kau ʻAposetoló ʻi he fonualotó. Ko e meʻa ia naʻe tuku ʻe he Laumālié ke u mamata mo fakakaukau ki aí, ne hā mahino ia ʻo hangē naʻá ku ʻi aí:

“Ka naʻe tuʻu tangi pē ʻa Mele ʻi tuʻa fonualoto: pea ʻi heʻene tangí, naʻe tulolo ia ki lalo ke fakaasi ki he fonualotó,

“Pea naʻe mamata ia ki he ʻāngelo ʻe toko ua ʻoku kofu hinehina, mo nofo, ko e toko taha ʻi he fofongá, mo e toko taha ʻi he vaʻé, ʻi he potu ko ia naʻe tokoto ai ʻa e sino ʻo Sīsuú.

“Pea naʻá na pehē kiate ia, Fefine, ko e hā ʻokú ke tangi aí? Pea pehē ange ʻe ia kiate kinaua, Koeʻuhí kuo nau ʻave hoku ʻEikí, pea ʻoku ʻikai te u ʻilo pe kuo nau tuku ki fē ia.

“Pea hili ʻene lea ko iá, pea tafoki ia ki mui, pea mamata ia kia Sīsū ʻoku tuʻu mai, ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ko Sīsū ia.

“Pea lea ʻa Sīsū kiate ia, Fefine, ko e hā ʻokú ke tangi aí? ko hai ʻokú ke kumí? Peá ne mahalo ko e tauhi ngoué ia, peá ne pehē ki ai, ʻEiki, kapau kuó ke ʻave ia mei heni, talamai kiate au pe kuó ke tuku ki fē ia, pea te u ʻave ia.

“Pea pehē ange ʻe Sīsū kiate ia, Mele. Peá ne tafoki mai, ʻo pehē kiate ia, Lāponi; ko hono ʻuhingá, ʻEiki.

“Pea talaange ʻe Sīsū kiate ia, ʻOua naʻá [ke] ala kiate au; he ʻoku teʻeki ai te u ʻalu hake ki heʻeku Tamaí: ka ke ʻalu ki hoku kāingá, ʻo tala kiate kinautolu, ʻoku ou ʻalu hake ki heʻeku Tamaí, mo hoʻomou Tamaí; pea ki hoku ʻOtuá, mo homou ʻOtuá” (Sione 20:11–17).

Kuó u lotua ke fakaʻatā ke u ongoʻi ha meʻa naʻe ongoʻi ʻe Mele ʻi he fonualotó mo e meʻa ne ongoʻi ʻe he ongo ākonga kehe ʻi he hala ki ʻEmeasí ʻi heʻena lue mo e Fakamoʻui kuo toetuʻú, ʻo fakakaukau ko ha taha ʻaʻahi Ia ki Selusalemá:

“Ka naʻá na taʻofi ia, ʻo pehē, Ke tau nonofo; he kuo ofi ʻa e poʻulí, pea kuo tei ʻosi ʻa e ʻahó. Pea naʻe hū ia ki loto, ke nau nonofo.

“Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻenau nofo mo ia ʻi he kaí, naʻe toʻo ʻe ia ʻa e maá, ʻo ne tāpuaki, peá ne tofi ʻo ʻatu kiate kinaua.

“Pea ʻā ai hona matá, ʻo na ʻilo ia; pea ʻiloange, kuo mole ia [mei] hona ʻaó.

“Pea naʻá na fepehēʻaki, ʻIkai naʻe vela hota lotó ʻiate kitaua, ʻi heʻene talanoa mai ʻi he halá kiate kitauá, mo ʻene fakahā ʻa e [folofolá] kiate kitauá? (Luke 24:29–32).

Naʻe toutou fai ha niʻihi ʻo e ngaahi lea ko iá ʻi ha houalotu sākalamēniti naʻá ku ʻalu ki ai ʻi he taʻu ʻe 70 tupu kuohilí. ʻI he taimi ko iá naʻe fai e houalotu sākalamēnití ʻi he efiafí. Naʻe kaupōʻuli ʻa tuʻa. Naʻe hivaʻi ʻe he haʻofangá e ngaahi lea angamaheni ko ʻení. Ne tuʻo lahi ʻeku fanongo aí. Ka ko e meʻa ʻoku ou manatuʻi fuoloá ko ha ongo ne u maʻu ʻi ha pō ʻe taha. ʻOkú ne tohoakiʻi au ke u ofi ange ki he Fakamoʻuí. Mahalo kapau te u toe lau atu e ngaahi leá te tau manatuʻi kotoa ia:

[Afe mai kuo poʻuli; he efiafi ko ʻení.

Kuo puli atu e ʻahó;

Hoko mai e malu efiafí;

Pea maluʻaki mai ʻa e poó.

Nofo muʻa ʻi hoku lotó,

Pea ʻi hoku ʻapí.

Afe mai kuo poʻulí.

ʻI heʻeku ʻaʻeva mo e ʻafioná he ʻaho ní

Kuo fakamāfanaʻi hoku lotó,

ʻI heʻeku fefolofolai mo e ʻafioná.

Kuo fonu ʻa hoku lotó ʻi hoʻo ngaahi lea mahuʻingá

Pea fakanofoʻi au ʻi ho tafaʻakí.

ʻEiki ē ke ta feʻao he poó ni;

Vakai, he kuo poʻuli.

ʻEiki ē ke ta feʻao he poó ni;

Vakai, he kuo poʻulí].1

Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi ha manatu ki he ngaahi meʻa ne hokó, ko e manatu ko ia ki hono ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hotau lotó mo ʻEne fakapapauʻi hokohoko mai e moʻoní. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ange ʻi he mamata ʻaki hotau matá, pe ko hono manatuʻi e ngaahi lea kuo lea ʻaki mo lau ki aí, ko hono manatua e ngaahi ongo naʻe hoko fakataha mai mo e leʻo vanavanaiki ʻo e Laumālié. Kuo tātātaha ʻeku ongoʻi ia ʻo hangē tofu pē ko e ongoʻi ʻa e ongo kaungā-fononga ʻi he hala ki ʻEmeasí—ko ha ongo māfana taʻe toe veiveiua ia ʻi he lotó. Pea mahulu ange aí, ko ha ongo ia ʻo e maama mo e fakapapau fakalongolongo.

Kuo tau maʻu ha talaʻofa mahuʻinga ʻo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea tau maʻu foki e ngaahi fakahinohino moʻoni ki hono maʻu ʻo e meʻafoaki ko iá. ʻOku lea ʻaki ʻeni ʻe he tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo fakamafaiʻí, ʻi hono hilifaki hono nimá ki hotau ʻulú ʻo pehē mai: “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” ʻI he momeniti ko iá, kuo tau maʻu ai e fakapapau ʻe fekauʻi mai Ia. Ka ko hotau fatongiá ke fili ke fakaava hotau lotó ke maʻu e tokoni ʻa e Laumālié ʻi he kotoa ʻo e moʻuí.

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi aʻusia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahinohino. Naʻe kamata pea hokohoko atu ʻene ngāué, ʻaki ʻa e fili ko ia naʻe ʻikai feʻunga ʻa hono poto ʻoʻoná ke ne ʻiloʻi e hala ʻoku totonu ke ne tulifua ki aí. Naʻá ne fili ke loto-fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Ko hono hokó, naʻe fili ʻa Siosefa ke ne kole ki he ʻOtuá. Naʻá ne lotu ʻi he tui ʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e talí. Naʻe maʻu ʻa e talí ʻi heʻene kei talavoú. Naʻe fakahoko mai e ngaahi pōpoaki ko iá ʻi he taimi naʻá ne fie ʻilo ai e founga ʻe finangalo e ʻOtuá ke fokotuʻu ʻaki Hono Siasí. Naʻe fakafiemālieʻi mo tataki ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.

Naʻá ne talangofua ki he ueʻi fakalaumālié ʻi he taimi naʻe faingataʻa aí. Hangē ko ʻení, naʻá ne maʻu ha fakahinohino ke fekauʻi e Toko Hongofulu Mā Uá ki ʻIngilani ʻi he taimi naʻá ne fie maʻu lahi taha ai kinautolú. Naʻá ne fekauʻi atu kinautolu.

Naʻá ne tali e fakatonutonu mo e fakafiemālie mei he Laumālié ʻi he taimi naʻe tukupōpula ai iá pea fakamamahiʻi lahi e Kāingalotú. Pea naʻá ne talangofua ʻi heʻene fononga he hala ki Kātesí neongo naʻá ne ʻilo naʻe fakatuʻutāmaki kiate ia.

Naʻe tā ʻe he Palōfita ko Siosefá ha sīpinga maʻatautolu ʻi he founga ke hokohoko maʻu ai e tataki mo e fakafiemālie ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e ʻuluaki fili naʻá ne faí ke loto-fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Ko hono uá ke lotu ʻi he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Ko e fika tolú ke talangofua matematē. ʻE malava ke ʻuhinga e talangofuá ke ngāue fakavavevave. ʻE malava ke ʻuhinga ia ke teuteu. Pe ʻe malava ke ʻuhinga ia ke tatali ʻi he faʻa kātaki ki ha ueʻi fakalaumālie lahi ange.

Pea ko hono faá ke lotu ke ʻiloʻi e ngaahi fie maʻu mo e loto ʻo e niʻihí kehé mo e founga ke tokoniʻi ai kinautolu maʻá e ʻEikí. Naʻe lotua ʻe Siosefa e kāingalotu ne faingataʻaʻia lolotonga ʻene ʻi pilīsoné. Kuó u maʻu ha faingamālie ke mamata ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau lotú, kolea ha tataki fakalaumālié, maʻu ha fakahinohinó, pea ngāueʻi iá.

Kuó u mamata ki heʻenau faʻa lotua e kakai ʻoku nau ʻofa ai mo tokoniʻí. ʻOku hangē ʻoku fakaava honau lotó ke maʻu e ueʻi fakalaumālié ʻi heʻenau tokanga ki he niʻihi kehé. ʻE lava ke hoko moʻoni ia kiate koe.

ʻE tokoni e ueʻi fakalaumālié ke tau tokoniʻi e niʻihi kehé maʻá e ʻEikí. Kuo mou aʻusia ia, ʻo hangē pē ko aú. Naʻe pehē mai ʻe heʻeku pīsopé ʻi ha taimi ʻe taha—ʻi ha taimi naʻe faingataʻaʻia lahi ai hoku uaifí ʻi heʻene moʻuí—“ʻI he taimi kotoa pē ʻoku ou fanongo ai ʻoku fie maʻu tokoni ha taha ʻi he uōtí, ʻi heʻeku ʻalu ki ai ke tokoní, ʻoku tomuʻa ʻi ai maʻu pē ho uaifí ʻo koe. ʻOkú ne malava fēfē ʻo fai ia?”

ʻOkú ne tatau mo kinautolu kotoa pē ko e kau tokoni maʻongoʻonga ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí. ʻOku hangē ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe ua ʻoku nau fakahokó. Kuo feʻunga ʻa e kau tokoni maʻongoʻongá ke nau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo meimei ko ha takaua maʻu pē. Pea kuo nau feʻunga ki he meʻafoaki ʻo e manavaʻofá, ʻa ia ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Kuo tupulaki e ngaahi meʻafoaki ko iá ʻiate kinautolu ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi ia ke ngāue tokoni ʻi he ʻofa ki he ʻEikí.

ʻOku fakamatalaʻi lelei ʻi he ngaahi leá ni ʻa e founga ʻoku ngāue fakataha ai e lotú, ueʻi fakalaumālié, mo e ʻofa ki he ʻEikí, ʻi heʻetau ngāue tokoní:

“Ko ia kotoa pē te mou kole ʻi hoku huafá, te u fai.

“Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.

“Pea te u kole ki he Tamaí, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha Fakafiemālie ʻe taha, koeʻuhi ke nofo ia mo kimoutolu ʻo taʻengata;

“ʻIo, ko e Laumālie ʻo e moʻoní; ʻa ia ʻoku ʻikai faʻa maʻu ʻe he māmaní, he ʻoku ʻikai mamata ia ki ai, pe ʻiloʻi ia: ka te mou ʻilo ia; he te ne nofo mo kimoutolu, pea nofoʻia ʻe ia ʻa kimoutolu.

“ʻE ʻikai te u tuku ke tuenoa ʻa kimoutolu: te u haʻu kiate kimoutolu.

“ʻOku toe siʻi, pea ʻe ʻikai mamata kiate au ʻa māmani; ka te mou mamata kiate au: koeʻuhí ʻoku ou moʻui, ʻe moʻui ʻa kimoutolu foki.

“ʻI he ʻaho ko iá te mou ʻilo ʻoku ou ʻi heʻeku Tamaí, mo kimoutolu ʻiate au, mo au ʻiate kimoutolu.

“Ko ia ʻokú ne maʻu ʻeku ngaahi fekaú, ʻo fai ki aí, ko ia ia ʻoku ʻofa kiate aú: pea ko ia ʻoku ʻofa kiate aú, ʻe ʻofa ʻa ʻeku Tamaí kiate ia, pea te u ʻofa mo au kiate ia, pea te u fakahā au kiate ia” (Sione 14:14–21).

ʻOku ou fakamoʻoni fakataautaha ʻoku ʻafioʻi koe ʻe he Tamaí ʻi he momeniti ko ʻení, ʻafioʻi hoʻo ngaahi ongó, mo e ngaahi fie maʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻa e kakai kotoa pē ʻoku mou feohí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fekauʻi mai ʻe he Tamaí mo e ʻAló ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, kiate kinautolu kotoa pē ʻoku maʻu e meʻafoaki ko iá, kolea e tāpuaki ko iá, mo feinga ke moʻui taau mo iá. ʻOku ʻikai fakamālohiʻi ʻetau moʻuí ʻe he Tamaí, pe ko e ʻAló pe ko e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau tauʻatāina ke fili. Kuo folofola ʻa e ʻEikí ki he kakai kotoa pē:

“Vakai, ʻoku ou tuʻu ʻi he matapaá, mo tukituki: kapau ʻe fanongo ʻe ha taha ki hoku leʻó, mo toʻo ʻa e matapaá, te u hū atu kiate ia, pea te ma keinanga fakataha mo au.

“Ko ia ia ʻe ikuná, te u foaki ki ai ke nofo mo au ʻi hoku nofoʻa fakaʻeiʻeikí, ʻo hangē foki ko ʻeku ikuná, peá u nofo mo ʻeku Tamaí ʻi hono nofoʻa fakaʻeiʻeikí.

“Ko ia ʻoku ai ʻa e telingá, ke fakafanongo ia ki he folofola ʻa e Laumālié” (Fakahā 3:20–22).

ʻOku ou lotua ʻaki hoku lotó kotoa te mou fakafanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié, ʻa ia kuo fekauʻi mai kiate kimoutolú. Pea ʻoku ou lotua te mou fakaava maʻu ai pē homou lotó ke maʻu Ia. Kapau te mou kole ʻi he loto fakamātoato pea tui kia Sīsū Kalaisi ke maʻu ha ueʻi fakalaumālie, te mou maʻu ia ʻi he founga ʻa e ʻEikí pea ʻi Hono taimí. Naʻe fakahoko ia ʻe he ʻOtuá maʻá e talavou ko Siosefa Sāmitá. ʻOkú Ne fakahoko ia he ʻahó ni maʻa hotau palōfita moʻui ko Lāsolo M. Nalesoní. Kuó Ne fokotuʻu koe ʻi he hala ʻo e fānau kehe ʻa e ʻOtuá ke ke tokoniʻi kinautolu Maʻana. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he meʻa kuó u mamata ki ai ʻaki hoku matá, kae mālohi ange e meʻa kuo fanafana mai ʻe he Laumālié ki hoku lotó.

Kuó u ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ki he fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní pea ki Heʻene fānau ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Kuó u ongoʻi e fakafiemālie mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ou lotua te mou maʻu e fiefia ʻi hono maʻu e Laumālié ko homou takaua maʻu ai pē. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Afe Mai Kuo Poʻuli,” Ngaahi Himi, fika 86.