2010–2019
ʻOku Lea ʻa e Kau Palōfitá ʻi he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní
ʻEpeleli 2018


ʻOku Lea ʻa e Kau Palōfitá ʻi he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko hono maʻu ʻo e kau palōfitá, ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku nau fakahā mai e ngaahi talaʻofa mo e natula totonu ʻo e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisi.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻi ha feituʻu pē ʻoku mou ʻi ai, ʻoku ou fie fakahā atu ʻeku loto houngaʻia moʻoni ʻi hoʻomou hikinimaʻi au ʻaneafí. Neongo ʻeku ongoʻi ʻoku ʻikai ke u leʻoafea pe tuai ke lea ʻo hangē ko Mōsesé, ka ʻoku ou maʻu ha nonga he folofola ʻa e ʻEikí kiate iá:

“Ko hai naʻe ngaohi ʻa e ngutu ʻo e tangatá? pea ko hai ʻokú ne ngaohi ʻa e noá, pe ko e tulí, pe ko e kuí? ʻikai ko au [ko e ʻEikí]?

“Pea ko ʻeni, ke ke ʻalu, pea ko au, te u ʻi ho ngutú, ke ako kiate koe ʻa ia te ke lea ʻakí” ( ʻEkesōtosi 4:11–12; vakai foki, veesi 10).

ʻOku ou maʻu foki ha nonga ʻi he ʻofa mo e poupou ʻa hoku uaifi ʻofaʻangá. Kuó ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate au pea mo hoku fāmilí, ʻo e leleí, ʻofá, mo e līʻoa kakato ki he ʻEikí. ʻOku ou ʻofa ʻiate ia ʻaki e kotoa hoku lotó, pea ʻoku ou houngaʻia ʻi he ivi tākiekina lelei kuó ne maʻu kiate kimautolú.

ʻE kāinga, ʻoku ou fie fakamoʻoni kiate kimoutolu ko Palesiteni Russell M. Nelson ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. Kuo teʻeki ke u mamata ʻi ha taha angaʻofa mo ʻofa ʻo hangē ko iá. Neongo ʻeku ongoʻi matuʻaki taʻefeʻunga ki he uiuiʻi toputapú ni, ka kuó u ongoʻi ʻi heʻene ngaahi leá mo e fofonga ʻofa ʻi heʻene fakahoko mai e fatongiá ni, kuo ʻōʻōfaki au ʻi he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí. Mālō, Palesiteni Nalesoni. ʻOku ou poupouʻi mo ʻofeina koe.

ʻIkai ko ha tāpuaki ia ke maʻu ha kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻi he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho ko ʻeni ʻoku tau moʻui aí, ʻa ia ʻoku nau feinga ke ʻiloʻi e finanalo ʻo e ʻEikí pea muimui ki aí? Ko ha meʻa fakafiemālie ia ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke tau tuenoa ʻi he māmaní, neongo e ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí. Ko hono maʻu ʻo e kau palōfitá ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku nau fakahā ki honau kakaí e ngaahi talaʻofa mo e natula totonu ʻo e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisí. Kuó u ʻilo ia fakafou ʻi heʻeku ngaahi aʻusia fakatāutahá.

ʻI he taʻu ʻe hongofulu mā valu kuohilí, ne u maʻu ai mo hoku uaifí ha fetuʻutaki telefoni meia Palesiteni Sēmisi E. Fausi, ko e Tokoni Ua he taimi ko iá ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻá ne uiuiʻi kimaua ke ma hoko ko ha palesiteni fakamisiona mo ha hoa ʻi Potukali. Naʻá ne fakahā mai ʻoku toe pē ha uike ʻe ono kimuʻa pea kamata ʻema ngāue fakafaifekaú. Neongo naʻá ma ongoʻi taʻemateuteu mo taʻefeʻunga, ka naʻá ma tali ʻa e uiuiʻí. Ko e meʻa mahuʻinga taha ne ma tokanga ki ai he taimi ko iá ke maʻu e ngaahi visa ne fie maʻu ke ngāue ai ʻi he fonua ko iá koeʻuhí, fakatatau ki he aʻusia he kuohilí, naʻá ma ʻilo naʻe māhina ʻe ono ki he valu hono fakahuú.

Naʻe fehuʻi mai leva ʻe Palesiteni Fausi pe naʻá ma tui ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ha mana pea te ma lava ʻo maʻu vave ange ʻema visá. Naʻá ma tali ange “ʻio” ʻi he loto-vēkeveke, pe naʻá ma kamata ngāue leva ki ai he vave tahá. Naʻá ma teuteuʻi e ngaahi meʻa fakapepa ne fie maʻu ki he visá, pea mau ō mo ʻema fānau iiki ʻe toko tolú ki he koniselá, ʻi he vave taha ne mau lavá. Ne talitali kimautolu ai ʻe ha fefine angalelei ʻaupito. ʻI hono vakaiʻi ʻemau ngaahi meʻa fakapepá mo ne ʻilo e meʻa ne ʻamanaki ke mau fai ʻi Potukalí, naʻá ne fehuʻi mai, “Te mou tokoniʻi moʻoni e kakai ʻi hoku fonuá?” Naʻá na tali ange “ʻio” mo fakamatalaʻi ange te mau fakafofongaʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo fakamoʻoni ʻo kau kiate Ia mo Hono misiona fakalangi ʻi he māmaní. Ne mau toe foki ki ai ʻi ha uike ʻe fā mei ai, maʻu ʻemau visá pea ne mau tūʻuta ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú ʻi loto he uike ʻe onó, ʻo hangē ko ia ne kole mai ʻe ha palōfita ʻa e ʻEikí ke ma faí.

ʻE kāinga, ʻoku ou fakamoʻoni ʻaki hoku lotó kotoa, ʻoku lea ʻa e kau palōfitá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku nau fakamoʻoni kia Kalaisi mo Hono misiona fakalangi ʻi he māmaní. ʻOku nau fakafofongaʻi e finangalo mo e loto ʻo e ʻEikí pea ʻoku uiuiʻi kinautolu ke nau fakafofongaʻi Ia mo akoʻi kiate kitautolu e meʻa kuo pau ke tau faí ke tau toe foki ai ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau tuí pea muimui ki heʻenau ngaahi akonakí. ʻOku fakafiefia ange ʻetau moʻuí mo siʻi e palopalemá ʻi heʻetau muimui kiate kinautolú, ʻoku faingofua ange ke fuesia hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e palopalemá, pea ʻoku tau fokotuʻu ha teunga tau fakalaumālie ke ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi ʻohofi ʻa e filí ʻi hotau kuongá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto māluʻia he pongipongi Toetuʻú ni, kuo toe tuʻu ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻokú Ne tataki ʻa Hono Siasí ʻi he māmaní ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá. ʻOku ou fakamoʻoni ko Ia ʻa e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní pea ʻe lava ke fakahaofi mo hakeakiʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ʻofeiná, ʻo fakafou ʻiate Ia. ʻOku ou ʻofa mo fakaʻapaʻapa kiate Ia. ʻOku ou fie muimui kiate Ia mo fai Hono finangaló pea hoko ʻo hangē ko Iá. ʻOku ou fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he loto-fakatōkilalo moʻoni pea ʻi he huafa toputapu ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.