2010–2019
Kau Finemuí ʻi he Ngāué
ʻEpeleli 2018


Kau Finemuí ʻi he Ngāué

ʻOku totonu ke ongoʻi ʻe he finemui kotoa pē ʻi he Siasí ʻoku fakamahuʻingaʻi ia, maʻu ha ngaahi faingamālie ke tokoni, mo ne ongoʻi ʻokú ne fai ha tokoni mahuʻinga ki he ngāué ni.

ʻI he fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻo e konifelenisi lahi he taʻu kuo ʻosí, naʻe lea ai ʻa Pīsope Selati Kōsei ki he houʻeiki tangata ʻo e Siasí, ʻo ne fakamatalaʻi e founga ʻoku fengāueʻaki fakataha ai e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí ʻi hono fakahoko e ngāue ʻo e fakamoʻuí.1 Kuo hoko e pōpoaki ko iá ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻi hono tokoniʻi e kau talavou ʻoku maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ke nau ʻiloʻi honau fatongia ʻi hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he māmaní. ʻOku hanga ʻe heʻena ngāue fakatahá ʻo fakamālohia mo fakahoko ha ului mo ha ongoʻi mateaki lahi ange ʻi he loto ʻo ʻetau kau talavoú, ʻi heʻenau mamata ki he mahuʻinga fau ʻenau tokoní kae pehē ki he fisifisimuʻa ʻo e ngāué ni.

ʻOku ou fakaʻamu he ʻahó ni ke hoko ʻeku leá ko ha langolango ki he pōpoaki ko iá ʻi heʻeku talanoa ki he kau finemui ʻo e Siasí, he ʻoku fiemaʻua mo nau mahuʻinga tatau pē ʻi hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi honau fāmilí pea ʻi Hono Siasí.

Hangē ko Pīsope Kōseí, ne u nofo ʻi ha kiʻi kolo ʻo e Siasí lolotonga ʻeku kei ʻi he toʻu tupú, pea ne faʻa kole mai ke u fakakakato ha ngaahi ngāue mo e uiuiʻi naʻe meimei ke toki fai pē ʻe he kakai lalahí. Hangē ko ʻení, ne mau faʻa takimuʻa he polokalama ʻa e toʻu tupú, he tokoni ki hono palani mo fakalele ʻemau ngaahi ʻekitivitií mo e polokalama kehé. Ne mau faʻu ha ʻū tulama, mo ha kulupu hiva ke fakafiefiaʻi e ngaahi polokalama ʻa e koló, pea mau kau kotoa ki he ngaahi fakataha ʻe faí. Naʻe uiuiʻi au ke faihiva he koló, mo tā e hiva he houalotu sākalamēnití he uike takitaha. Ko ha meʻa maʻongoʻonga ia ke aʻusia ʻe ha taha taʻu 16, ke tuʻu ʻi muʻa he taha kotoa ʻi he koló he Sāpate takitaha ʻo tā ʻenau hivaʻi e ngaahi himí. Ne u ongoʻi naʻe fie maʻu au pea naʻe ʻi ai ha tokoni ke u fai. Naʻe fakafalala mai e kakaí ke u ʻi ai, pea ne u saiʻia heʻeku ongoʻi ne ʻi ai haku ʻaongá. Naʻe tokoni e meʻa ko ia ne u aʻusiá ke langaki ʻeku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, pea hangē ko ia ne hoko kia Pīsope Kōseí, naʻá ne fokotuʻu maʻu ai ʻeku moʻuí ʻi he ngāue he ongoongoleleí.

ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he mēmipa takitaha ʻa e lahi hono fie maʻu kinautolú. ʻOku ʻi ai ha tokoni mahuʻinga mo ha talēniti mo e ivi makehe ʻo e taha kotoa ʻe tokoni ki hono ʻunuakiʻi ki muʻa e ngāue mahuʻingá ni. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke fai ʻe heʻetau kau talavoú, naʻe fakamatalaʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá pea ʻoku mahino lelei ia. Mahalo pē he ʻikai fuʻu hā mahino ia ki he kau finemui ʻo e Siasí, ʻenau mātuʻá mo honau kau takí, ko e talu mei he taimi ne papitaiso ai e kau finemuí mo e ʻi ai honau fatongia ʻi he fuakavá ke “tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te [tau] ʻi ai, ʻo aʻu ki he mate.”2 ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingamālie ke fakahoko ʻe he kau finemuí e ngaahi fatongia ko ʻení ʻi honau uōtí mo e koló, pea mo e taimi ʻoku nau ngāue ai ʻi he kau palesitenisií, ngaahi fakataha alēlea ʻa e toʻu tupú pea mo e ngaahi uiuiʻi kehé. ʻOku totonu ke ongoʻi ʻe he finemui kotoa pē ʻi he Siasí ʻoku fakamahuʻingaʻi ia, maʻu ha ngaahi faingamālie ke tokoni, mo ne ongoʻi ʻokú ne fai ha tokoni mahuʻinga ki he ngāué ni.

ʻOku tau ako ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, ʻoku kau e ngāue ʻo e fakamoʻuí ʻi hotau ngaahi uōtí, ʻa e “ngāue fakafaifekau ʻa e kāingalotú, pukepuke ʻo e kau uluí, fakamālohia ʻo e kau māmālohí, ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, pea mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí.”3 ʻOku tataki e ngāue ko ʻení ʻe hotau kau pīsope faivelengá, ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí maʻa honau uōtí. Kuo taʻu lahi hono fai ʻe heʻemau kau palesitenisií e fehuʻi ko ʻení, “Ko e fē he ngaahi tafaʻaki ko ʻeni ʻoku lau maí ʻoku totonu ke ʻoua ʻe kau ai ʻetau kau finemuí?” Ko e talí ki ai, ʻoku ʻi ai ha tokoni te nau fai ki he ngaahi tafaʻaki kotoa pē ʻo e ngāué ni.

Hangē ko ʻení, ne u toki fetaulaki mo ha kau finemui ʻi he ʻēlia Lasi Vēkasí kuo ui ke hoko ko ha kau faifaleʻi ʻo e temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. Ne nau vēkeveke ʻi he lava ke nau akoʻi mo tokoniʻi e kāingalotu honau uōtí ke kumi ʻenau ngaahi kuí. Ne nau taukei he komipiutá, ako ke fakaʻaongaʻi e FamilySearch, pea nau fiefia ke vahevahe atu e ʻilo ko iá ki he niʻihi kehé. Naʻe mahino ne ʻi ai ʻenau ngaahi fakamoʻoni pea mo ha mahino ki hono mahuʻinga ʻo e fekumi ki he ngaahi hingoa ʻo ʻetau ngaahi kui kuo pekiá, kae lava ke fakahoko e ngaahi ouau fakahaofi mahuʻingá kiate kinautolu ʻi he temipalé.

ʻI he ngaahi māhina kuohilí, ne u maʻu faingamālie ai ke siviʻi ha foʻi fakakaukau ʻaki ha ongo finemui taʻu 14. Ne u maʻu ha tatau ʻe ua ʻo ha ongo ʻasenita ʻa ha ongo fakataha alēlea fakauooti pea ne u ʻoange ke takitāuhi ʻa ʻEma mo Meki. Ne u kole ange ke na sio ki he ongo ʻasenitá mo vakai pe ʻe ʻi ai ha faʻahinga ngāue mei he fakataha alēlea fakauōtí, ʻe lava ke na tokoni ai. Naʻe sio ʻa ʻEma naʻe ʻi ai ha fāmili foʻou ne hiki mai ki he uōtí, ko ia naʻá ne talamai ʻe lava ia ʻo tokoni ki heʻenau hiki maí mo hono fetukutuku ʻenau koloá mei he ʻū puhá. Naʻá ne pehē te ne lava ʻo fakamaheni ki he fānau ʻi he fāmilí mo takimamataʻi kinautolu ʻi honau ʻapiako foʻoú. Naʻá ne vakai foki naʻe ʻi ai ha maʻumeʻatokoni efiafi ʻa e uōtí ne ʻamanaki fakahoko peá ne ongoʻi naʻe lahi ha ngaahi founga ʻe lava ke ne tokoni ai.

Naʻe vakai ʻa Meki naʻe ʻi ai ha kau toulekeleka ʻi he uōtí naʻe fie maʻu ke fai ki ai ha ʻaʻahi mo ha fakafeohi. Naʻá ne pehē ʻe fie ʻaʻahi ia mo tokoni ki he kāingalotu toulekeleka mo lelei ko ʻení. Naʻá ne ongoʻi foki te ne lava ʻo tokoni ke akoʻi e kāingalotu ʻo hono uōtí ʻi he founga ke fokotuʻutuʻu mo fakaʻaongaʻi ai e mītia fakasōsialé. Naʻe ʻikai ha meʻa ia he ongo ʻasenitá ʻe taʻe malavake tokoni ai e ongo finemuí!

ʻOku vakai nai e niʻihi he fakataha alēlea fakauōtí pe ʻi ai hanau uiuiʻi he uōtí, ki he hoko ʻa e kau finemui ko ʻení ko ha maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ke tokoni ʻi hono fakahoko e ngaahi fie maʻu lahi ʻi hotau ngaahi uōtí? ʻOku faʻa ʻi ai ha lisi lōloa ʻo e ngaahi tūkunga ʻe fie maʻu ai ke tokoni ha tahá, ka ʻoku tau faʻa fakakaukau ko e kakai lalahi pē ʻi he uōtí te nau lava ʻo feau e ngaahi fie maʻu ko iá. Hangē ko hono fakaafeʻi ʻetau kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke nau ngāue mo ʻenau tamaí mo e kau tangata kehe ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻe lava foki ke uiuiʻi ʻetau kau finemuí ke nau tokoni mo ngāue fakaetauhi ke feau e ngaahi fie maʻu e kāingalotu ʻo e uōtí, fakataha mo ʻenau faʻeé pe kau fefine faʻifaʻitakiʻanga lelei kehé. ʻOku nau malava, loto vēkeveke mo loto-fiemālie ke fai ha meʻa lahi, ʻo mahulu ange ʻi he maʻulotu pē he Sāpaté!

ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku tokoni ki he fakataú
ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku ngāue tokoni
ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku tokoni ʻi he fakaʻaongaʻi e komipiutá
ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku fakamaau
ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku faihiva
ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku faiako
ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku tui e vesi Nima Fietokoní
ʻĪmisi
kau finemui ʻoku nau feʻiloaki ʻi he lotú

ʻI heʻetau fakakaukauʻi e ngaahi fatongia ʻe lava ke fai ʻe he kau finemuí he kahaʻu vave maí, mahalo te tau lava ʻo fehuʻi loto pē kiate kitautolu pe ko e hā ha faʻahinga taukei te tau lava ʻo foaki ange he taimí ni ʻe tokoni ki heʻenau teuteu ke hoko ko ha kau faifekaú, kau mataotao ʻi he ongoongoleleí, kau taki ʻi he ngaahi houalotu ʻo e Siasí, kau ngāue fakatemipale, ngaahi uaifi, faʻē, fai fakahinohino, faʻifaʻitakiʻanga mo e kaungāmeʻa. ʻE lava ke nau kamata leva he taimí ni ke fakakakato ha konga lahi ʻo e ngaahi fatongia ko iá. ʻOku faʻa kole foki ki he toʻu tupú ke nau tokoni ʻi hono akoʻi ʻenau lēsoni fakakalasí he Sāpaté. ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingamālie he taimí ni ke fakahoko ai ʻe heʻetau kau finemuí ha ngaahi ngāue tokoni ʻi he temipalé ne fakahoko kimuʻa ʻe he kau fai ouaú pe kau ngāue tokoní ʻi heʻenau ō mo ʻenau kulupu toʻu tupú ke fakahoko e papitaiso maʻá e pekiá. ʻOku fakaafeʻi he taimí ni ʻetau fānau toʻu ʻo e Palaimelí ke nau ō ki he ngaahi fakataha Teuteu ki he Temipalé mo e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻe tokoni ai ke mahino kiate kinautolu ʻoku nau mahuʻinga foki ke kau atu ki he ngāue ko ʻeni ʻoku tataki ʻe he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku nau ʻilo ai ʻoku maʻu ʻe he kakai tangata, kakai fefine, toʻu tupu mo e fānau kotoa pē ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea te nau lava ʻo ngāue mālohi ke ʻunuakiʻi ki muʻa e ngāue ko ʻeni ʻo e ʻEikí.

Kau pīsope, ʻoku mau ʻiloʻi ʻoku faʻa mafatukituki homou ngaahi fatongiá, kae hangē ko e hoko hono tokangaʻi e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko e taha e ngaahi meʻa ke mou fakamuʻomuʻá, ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2 ʻoku “hoko ʻa e pīsopé mo hono ongo tokoní ko e kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he houalotu ʻa e Kau Finemuí. Te nau tokangaʻi mo fakamālohia fakafoʻituitui ʻa e kau finemuí, ngāue vāofi mo e mātuʻá pea mo e kau taki ʻo e Kau Finemuí ʻi he ngāué ni.” ʻOku pehē foki ai, “ʻe kau maʻu pē ʻa e pīsopé mo hono ongo tokoní ʻi he ngaahi fakataha, ngāue tokoni, pea mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Kau Finemuí.”4 ʻOku mau fakamālō koeʻuhí ko ha kau pīsope ʻoku tuku hanau taimi ke nau ʻaʻahi ai ki he ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí mo ʻoatu ha ngaahi faingamālie ki he kau finemuí ke ʻoua te nau mamata ʻataʻatā pē he ngāué. Fakamālō atu ʻi hoʻomou fakapapauʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi hoʻomou kau finemuí ʻi hono fakakau kinautolu ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e uōtí! ʻOku hanga ʻe he ngaahi faingamālie ko ʻeni ke ngāue ʻi ha ngaahi founga mahuʻingamālié, ʻo faitāpuekina kinautolu ʻo mahulu hake ʻi he ngaahi ʻekitivitī ko ia ʻoku fakafiefiaʻi pē ai kinautolú.

Ko kimoutolu, kau finemui ʻo e Siasí, ʻe lava ke femoʻuekina mo mohu faingataʻa homou ngaahi taʻu ʻi he toʻu tupú. Kuo mau fakatokangaʻi ʻoku fefaʻuhi ha konga lahi ʻo kimoutolu mo e palopalema ʻo e fakamahuʻingaʻi kitá, loto tailiilí, loto mafasiá ʻo aʻu ki he moʻui kulukiatamakí. Mahalo naʻa ʻikai lava ʻe hano fakahaaʻi hoʻo fakakaukaú, kae ʻikai ko hono kukuta loto pē hoʻo ngaahi palopalemá, ʻo solova e meʻa ʻoku hokó, ka ʻe lava ʻe he ngāue tokoní ʻo fakamaʻamaʻa hoʻo ngaahi kavengá mo fakafaingofuaʻi ho ngaahi faingataʻá. Ko e taha e founga lelei taha ke fakatupulaki ai e ongoʻi mahuʻingaʻia ʻiate kitá, ko hono fakahaaʻi, ʻo fakafou heʻetau tokanga mo e tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku lahi e tokoni mahuʻinga ke tau faí.5 ʻOku ou poupouʻi kimoutolu kau finemui ke hiki hake homou nimá ʻo ngāue ke tokoni ʻi hoʻomou vakai ʻoku lahi e ngaahi fie maʻu ke feaú. ʻI hoʻo fakakakato ho ngaahi fatongia ʻo e fuakavá mo kau atu ki hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe tafe mai ha ngaahi tāpuaki ki hoʻo moʻuí pea te ke lava ʻo ʻiloʻi ai e fiefia lahi mo tuʻuloa ʻo e tuʻunga fakaākongá.

ʻE kāinga, ʻoku fakaofo ʻetau kau finemuí. ʻOku ʻi ai honau ngaahi talēniti, taʻefakangatangata ʻenau loto vēkeveké, mo honau iví pea ʻoku nau manavaʻofa mo fietokoni. ʻOku nau fakaʻamu ke tokoni. ʻOku nau fie ʻiloʻi pe ʻoku fakamahuʻingaʻi mo fie maʻu kinautolu ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí. Hangē pē ko e teuteu ʻa e kau talavoú ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ki ha ngāue lahi ange ʻi heʻenau hiki atu ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻoku teuteu foki mo ʻetau kau finemuí ke nau kau atu ki he houalotu maʻongoʻonga taha ʻo e kakai fefiné ʻi he māmaní—ʻa ia ko e Fineʻofá. ʻOku teuteu fakataha e kau finemui fakaʻofoʻofa, mālohi mo faivelenga ko ʻení mo e kau talavoú, ke hoko ko ha ngaahi uaifi mo e husepāniti, faʻē mo e tamai ke ʻohake ha ngaahi fāmili ʻoku taau mo e puleʻanga fakasilesitiale ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngāue ʻetau Tamai Hēvaní, ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengata ʻEne fānaú.6 ʻOku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻetau kau finemuí ke tokoni ʻi hono fakahoko e ngāue maʻongoʻongá ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.