2010–2019
ʻE ʻOmi ʻe he Ngaahi Ouau Fakamoʻuí ha Maama Fakaofo
ʻEpeleli 2018


ʻE ʻOmi ʻe he Ngaahi Ouau Fakamoʻuí ha Maama Fakaofo

ʻE hanga ʻe he kau atu ʻi he ngaahi ouaú mo hono fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi fuakava fekauʻaki mo iá, ʻo ʻomi kiate koe ha maama fakaofo mo e maluʻi ʻi he māmani ko ʻeni ʻoku fakaʻau ke fakapoʻuli angé.

Kāinga, ʻoku ou kaungā fiefia mo kimoutolu ʻi he ongoongoleleí, pe ko e tokāteline ʻo Kalaisí.

Naʻe ʻeke ʻe ha kaungāmeʻa kia ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻi heʻene kei ʻi he Kau Fitungofulú, pe ʻokú te ongoʻi fēfē ʻi haʻate lea ʻi muʻa ʻi ha kakai ʻe toko 21,000 ʻi he Senitā Konifelenisí. Ne tali ange ʻe ʻEletā ʻEnitasoni, “ʻOku ʻikai ko e toko 21,000 ʻoku nau ʻai ke ke manavasiʻí; ka ko e Kau Taki ʻe toko 15 ʻoku nau meʻa ʻi mui ʻiate koé.” Naʻá ku kata he taimi ko iá, ka ʻoku ou ongoʻi ia he taimí ni. ʻOku ou ʻofa mo poupouʻi ʻa e kau tangatá ni ʻe toko 15 ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā.

Ne fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahame ʻe tāpuekina ʻa e ngaahi fāmili kotoa pē ʻo e māmaní, “aki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Ongoongoleleí … ʻio, ʻo e moʻui taʻengatá” tuʻunga ʻi hono hakó pea mo e lakanga fakataulaʻeikí ( ʻĒpalahame 2:11; vakai foki, veesi 2–10).

Naʻe fakafoki mai ki māmani e ngaahi tāpuaki ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí ne talaʻofa maí pea mo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻi he 1842, ne fakahoko ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻenitaumení ki ha kakai tangata mo fafine ʻe niʻihi. Ko e taha ʻo kinautolú ko Mesi Filitingi Tomisoni.Naʻe talaange ʻe he Palōfitá ki ai, “ʻE ʻomi koe ʻe he [ʻenitaumeni ko ʻení] ki tuʻa mei he fakapoʻulí ki ha maama fakaofo.”1

ʻOku ou loto he ʻahó ni ke nofotaha ʻi he ngaahi ouau fakamoʻuí, ʻa ia te nau ʻomi kiate kitautolu ha maama fakaofó.

Ngaahi Ouaú mo e Ngaahi Fuakavá

ʻOku tau lau ʻi he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: “Ko e ouaú ko ha ngāue toputapu ia ʻoku fakahoko ʻe ha maʻumafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ui ʻa e ngaahi ouau ko ʻeni [ʻoku fie maʻu ki hotau hakeakiʻí], ko e ngaahi ouau fakamoʻuí. ʻOku kau ai ʻa e papitaisó, hilifakinima ʻo fakamaʻu ko e mēmipa ʻo e Siasí, fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí (ki he houʻeiki tangatá), ʻenitaumeni ʻi he temipalé, pea mo e [sila] ʻo e malí.”2

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, “[Ko] e ngaahi ouau fakamoʻui mo hakeakiʻi ʻoku fakahoko ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí ne fakafoki maí, … kuo fakamafaiʻi ia ke tafe mai ai e ngaahi tāpuaki mo e mālohi ʻo e langí ki heʻetau moʻui fakafoʻituituí.”3

Hangē ko e ongo tafaʻaki ʻo ha koiní, ʻoku ō fakataha e ngaahi ouau fakamoʻuí mo e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. Naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki kapau te tau tauhi faivelenga ʻa e ngaahi fuakava ko iá.

Naʻe pehē ʻe he palōfita ko ʻAmulekí, “Ko e … taimi [ʻeni] … ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá” ( ʻAlamā 34:32). ‘Oku tau teuteu fefē? ʻAki ʻetau maʻu ʻi he moʻui taau ʻa e ngaahi ouaú. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, kuo pau foki ke tau, “nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.” Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Nalesoni, “ʻE hanga ʻe hoʻo tukupā ke muimui ki he Fakamoʻuí, ʻaki hono fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia pea tauhi e ngaahi fuakava ko iá, ʻo fakaava e matapā ki he tāpuaki fakalaumālie mo e faingamālie kotoa pē ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai tangata, fefine mo e fānau he feituʻu kotoa pē.”4

ʻOku maʻu ʻe Sione mo Poni Niumení, e ngaahi tāpuaki fakalaumālie naʻe talaʻofa ʻe Palesiteni Nalesoní, ʻo tatau mo hamou tokolahi. ʻI ha Sāpate ʻe taha, hili ʻene ʻalu ki he lotú mo ʻena kiʻi fānau kei iiki ʻe toko tolú, naʻe talaange ʻe Poni kia Sione, ʻa ia naʻe teʻeki ai kau ki he Siasí, “He ʻikai ke u lava ʻo fai tokotaha pē ʻeni. ʻOku fie maʻu ke ke fili pe te ke haʻu ki hoku siasí mo kimautolu pe te ke fili ha siasi ʻe lava ke tau ō fakataha ki ai, ka ʻoku fie maʻu ke ʻiloʻi ʻe he fānaú ʻoku ʻofa foki mo ʻenau tamaí ʻi he ʻOtuá.” ʻI he Sāpate hono hokó mo e Sāpate kotoa pē; naʻe ʻikai ngata pē ʻi he ʻalu ʻa Sione ki he lotú; ka naʻá ne tokoni foki, ʻo tā e pianó maʻá e ngaahi uooti, mo ha ngaahi kolo lahi, pea mo e Palaimelí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Ne u maʻu e faingamālie ke feʻiloaki mo Sione ʻi ʻEpeleli 2015, pea naʻá ma talanoa ʻi he fakataha ko iá, e founga lelei taha ke ne fakahaaʻi ai ʻene ʻofa kia Poní ko hano ʻave ia ki he temipalé, ka he ʻikai hoko ia kae ʻoua kuó ne papitaiso.

Hili e maʻulotu ʻa Sione he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha taʻu ʻe 39, naʻá ne toki papitaiso ʻi he 2015. Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, ne sila ʻa Sione mo Poni ʻi he Temipale Memphis Tennessee, ko e taʻu ia ʻe 20 hili e maʻu e ʻenitaumeni ʻo Poní. Naʻe lea ʻena tamasiʻi taʻu 47 ko Lōpetí, fekauʻaki mo ʻene tamaí, “Kuo fakalakalaka moʻoni ʻa e Tangataʻeikí talu mei heʻene maʻu e lakanga fakataulaʻeikí.” Ne toe pehē ʻe Poni, “Ne hoko maʻu pē ʻa Sione ko ha taha fiefia mo nēkeneka, ka kuo fakalahi ʻene angaʻofá ʻi heʻene maʻu e ngaahi ouaú mo tauhi ʻene ngaahi fuakavá.”

Ko e Fakalelei ʻa Kalaisí mo ʻEne Faʻifaʻitakiʻangá

Naʻe fakatokanga ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻo pehē, [“He ʻikai huhuʻi pe hakeakiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe he ʻulungaanga leleí taʻe-kau ai e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.”]5 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ngata pē ʻetau fie maʻu e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ke tau foki ki heʻetau Tamaí, ka ʻoku tau toe fie maʻu foki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, mo ʻEne Fakaleleí.

Naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ko e huafa pē ʻo Kalaisí ʻe toki lava ai ʻo fakamoʻui e fānau ʻa e tangatá (vakai, Mōsaia 3:17; vakai foki, Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:3).

Kuo huhuʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí, mei he nunuʻa ʻo e Hinga ʻa ʻĀtamá pea ʻai ke tau lava ʻo fakatomala pea iku maʻu e hakeakiʻí. Kuó Ne tā e sīpinga ʻi Heʻene moʻuí ke tau maʻu ai e ngaahi ouau fakamoʻuí, ʻa ē “ʻoku fakahā [ai] ʻa e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá” (T&F 84:20).

Hili hono maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ouau ʻo e papitaisó ke “fakahoko … ʻa e māʻoniʻoni kotoa peé” (vakai, 2 Nīfai 31:5–6), naʻe fakataueleʻi ia ʻe Sētane. Ko e meʻa tatau pē, ʻoku ʻikai ngata hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi he hili ʻo e papitaisó pe silá, ka ʻi hono maʻu e ngaahi ouau toputapú mo tauhi e ngaahi fuakava fekauʻaki mo iá, ʻoku fakafonu kitautolu ʻaki ha maama fakaofo pea foaki mai mo ha ivi ke tekeʻi mo ikunaʻi e ngaahi fakatauelé.

Fakatokanga

Naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia, “kuo ʻuliʻi foki ʻa e [māmaní ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní] … koeʻuhí kuo nau … liliu ʻa e [ouaú]” ( ʻĪsaia 24:5; vakai foki, T&F 1:15).

ʻOku ʻi ai ha fakatokanga tatau ia, naʻe fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻe ʻi ai ha niʻihi “ʻoku nau ʻunuʻunu mai [ki he ʻEikí] ʻaki honau loungutú, … [pea] ʻoku nau akoʻi ko e ngaahi tokāteline ʻa e ngaahi fekau ʻa e tangatá, ʻoku nau maʻu hono ngeʻesi ʻo e lotú, ka ʻoku nau fakaʻikaiʻi hono mālohí” (Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:19).

Naʻe toe fakatokanga foki mo Paula ʻe maʻu ʻe he tokolahi “hono ngeʻesi ʻo e lotú, [kae fakaʻikaiʻi] ʻa hono mālohí: ke ke afe mei he kakai peheé” (2 Tīmote 3:5). Te u toe fakaongo atu, afe mei he kakai peheé.

ʻOku hangē ngaahi takihala mo e ngaahi fakatauele lahi ʻo e moʻuí, ko ha fanga “ulofi fekai” (Mātiu 7:15). Ko e tauhi sipi moʻoní te ne teuteuʻi, maluʻi, mo fakatokanga ki he fanga sipí mo e tākangá ʻi he taimi ʻoku fākaofi mai ai ʻa e fanga ulofi ko ʻení (vakai, Sione 10:12). ʻI heʻetau hoko ko e kau tokoni tauhi sipi ʻoku faifeinga ke faʻifaʻitaki e moʻui haohaoa ʻa e Tauhi Sipi Leleí, ʻoku ʻikai ʻapē ko e kau tauhi sipi kitautolu ʻo hotau laumālié pea pehē ki he niʻihi kehé? Te tau lava ʻo ʻiloʻi e haʻu ʻa e fanga ulofí, kapau ʻoku tau tokanga mo mateuteu, ʻaki e faleʻi ʻa e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ne tau toki hikinimaʻí, pea mo e mālohi mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he taimi ʻoku tau hoko ai ko e kau tauhisipi ʻaiʻainoaʻia ki hotau laumālié mo e laumālie ʻo e niʻihi kehé, ʻoku ngalingali ʻe lahi e kau kafó. ʻOku fakaiku ʻaiʻainoaʻiá ki he kafo. ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu takitaha ke tau hoko ko ha tauhisipi faivelenga.

Aʻusiá mo e Fakamoʻoní

Ko e sākalamēnití ko ha ouau ia ʻoku tokoni ke tau nofo maʻu ʻi he halá, pea ko hono maʻu ʻi he moʻui tāú, ko ha fakamoʻoni ia ʻoku tau tauhi e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi ouau kehe kotoa pē. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, lolotonga ʻeku ngāue mo hoku uaifi ko ʻĀnitá ʻi he Misiona Arkansas Little Rock, naʻá ku ʻalu mo ha ongo faifekau ke fai ha akoʻi. Naʻe pehē ʻe he tangata lelei naʻa mau akoʻí he lolotonga ʻo e lēsoní, “Kuó u ʻosi ʻalu ki homou lotú; ko e hā kuo pau ai ke mou kai mā mo inu vai he Sāpate kotoá? ʻOku mau fakahoko tuʻo ua ia he taʻu ʻi homau siasí, ʻi he Toetuʻú mo e Kilisimasí, pea ʻoku mahuʻinga mālie ʻaupito ia.”

Naʻa mau vahevahe mo ia kuo fekauʻi ke tau “faʻa fakataha ke maʻu ʻa e maá mo e uainé” (Molonai 6:6; vakai foki, T&F 20:75). Naʻa mau lau leʻolahi ʻa e Mātiu 26 mo e 3 Nīfai 18. Naʻá ne pehē naʻe teʻeki ai pē ke mahino ki ai hono fie maʻu ke fakahokó.

Ne mau vahevahe leva ʻa e fakafehoanaki ko ʻení: “Tau pehē ʻokú ke kau ʻi ha fakatuʻutāmaki lahi ʻi ha meʻalele. Kuó ke lavea pea ʻoku ʻikai ke ke toe ʻilo ha meʻa. ʻOku lele mai ha taha, pea ʻi heʻene vakai mai ʻoku ʻikai ke ke toe ʻilo ha meʻá, naʻá ne tā leva ki he fika fakatuʻutāmakí, ko e 911. ʻOku tokoniʻi koe peá ke toe ake mai.”

Ne mau ʻeke ange ki he tangatá ni, “ʻI he taimi ʻokú ke lava ai ʻo ʻilo ho ʻātakaí, ko e hā ha ngaahi fehuʻi te ke fai?”

Naʻá ne pehē, “Te u fie ʻilo pe naʻe anga fēfē ʻeku aʻu ki aí pea mo e taha naʻá ne ʻilo aú. Te u fie fakamālō ki ai he ʻaho kotoa koeʻuhí naʻá ne fakahaofi ʻeku moʻuí.”

Ne mau vahevahe mo e tangata leleí ni hono fakahaofi ʻe he Fakamoʻuí ʻetau moʻuí pea mo e fie maʻu ke tau fakafetaʻi kiate Ia ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻaho kotoa pē, ʻaho kotoa pē!

Pea mau fehuʻi ange leva, “ʻI hoʻo ʻiloʻi naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí maʻatautolú, ko e hā hano tuʻo lahi haʻo fie kai ʻa e maá mo inu ʻa e vaí, ko e fakaʻilonga ʻo Hono sinó mo e taʻataʻá?”

Naʻá ne pehē, “ʻOku mahino kiate au, mahino kiate au!” Ka ko e meʻa eni ʻe taha.ʻOku ʻikai longomoʻui homou siasí ʻo hangē ko homau siasí.”

Ne mau tali atu leva, “Ko e hā te ke fai kapau ʻe hū mai ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi ho matapaá?”

Naʻá ne pehē mai, “Te u tūʻulutui he taimi pē ko iá.”

Ne mau fehuʻi ange, “ʻIkai ʻapē ko e meʻa ia ʻokú ke ongoʻi ʻi hoʻo hū ki he ngaahi falelotu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ko e ongoʻi ʻaʻapa ki he Fakamoʻuí?”

Naʻá ne pehē, “ʻOku mahino kiate au, mahino kiate au!”

Naʻe ʻalu ange ki he lotú ʻi he Sāpate Toetuʻú mo toutou foki ange.

ʻOku ou fakaafeʻi kitautolu takitaha ke tau fehuʻi loto pē, “Ko e hā e ngaahi ouau, kau ai ʻa e sākalamēnití, ʻoku fie maʻu ke u maʻú, mo e ngaahi fuakava ʻoku fie maʻu ke u fakahoko, tauhi, mo fakaʻapaʻapaʻí?” ʻOku ou palōmesi ʻe hanga ʻe he kau atu ki he ngaahi ouaú mo hono fakaʻapaʻapaʻi e ngaahi fuakava fekauʻaki mo iá, ʻo ʻomi kiate koe ha maama fakaofo mo e maluʻi ʻi he māmani ko ʻeni ʻoku fakaʻau ke fakapoʻuli angé. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.