2010–2019
Vakai! Ko ha Kau Tau ʻa e ʻOtuá
ʻEpeleli 2018


Vakai! Ko ha Kau Tau ʻa e ʻOtuá

Ko ha meʻa fakafiefia ia ke maʻu ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki kotoa ʻa e tāpuaki ko e ngāue umataha ʻo faiako, ako, mo tokoní.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku ou tuʻu ʻi homou ʻaó he meʻa fakahisitōliá ni, ʻi he loto fakatōkilalo lahi, pea ʻi hono vahe mai ʻe hotau palōfita ʻofeina, ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní. ʻOku ou ʻofa mo poupouʻi ʻe tangata lelei ko ʻeni ʻa e ʻOtuá pea mo hotau Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻoú. ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoní ki he fakamoʻoni ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoní pea mo hoku Ngaahi Tokoua he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e liliu ne fakahā ʻi he efiafi ní, ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí.

Hangē ko ia ne fakahā atu ʻe Palesiteni Nalesoní, ko ha meʻa ʻeni naʻe aleaʻi mo fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻe he Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí, ʻi ha taimi lōloa. Ko e fakaʻamú ke ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí pea mo fakamālohia e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Naʻe maʻu ha tataki fakalangi, pea kuo fakamahino mai he efiafí ni ʻe hotau palōfitá, ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí. “Ko e moʻoni ʻe ʻikai fai ha meʻa ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá, kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfita”!1 ʻOku tau monūʻia lahi ke maʻu ha palōfita moʻui he ʻahó ni!

Kuó u fefolauʻaki he māmaní mo Sisitā Lasipeeni, ʻi ha ngaahi ngāue faka-Siasi mo fakapalofesinale kehekehe. Kuó u mātāʻia e meimei faʻahinga faʻunga kotoa ʻo e ʻiuniti faka-Siasí: ko ha kiʻi kolo ʻi Lūsia, ko e tokolahi ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻe feʻunga pē mo e lahi hoto ʻuluʻulutuhu ʻi hoto nima ʻe tahá; mo ha uooti foʻou mo tupulekina ʻi ʻAfilika, ʻoku fakataha fakatouʻosi pē ai ʻa e kau taulaʻeiki lahí mo e kaumātuʻá he ko e tokolahi ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí naʻe tokosiʻi; kae pehē ki ha uooti kuo tuʻu lelei naʻe fie maʻu ke vaeua ke kōlomu ʻe ua e kaumātuʻá ko ʻenau tokolahí!

Ko e feituʻu kotoa pē kuó ma ō ki ai, kuó ma matātonu e muʻomuʻa ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí, ʻo tomuʻa teuteuʻi ʻa e kakaí pea mo e halá ke lava ʻo faitāpuekina ʻEne fānaú kotoa, ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fie maʻu kotoa pē. ʻIkai kuó ne talaʻofa Te Ne “muʻomuʻa ʻi [hotau] ʻaó” mo “[hotau] nima toʻomataʻú pea ʻi [hotau] toʻohemá” pea ʻe ʻi [hotau] lotó ʻa Hono Laumālié, pea ʻe takatakaiʻi ʻa [kitautolu] ʻe [Heʻene] kau ʻāngeló”?2

ʻI heʻeku fakakaukau kiate kimoutolú kotoa, ʻoku ou manatu ai ki he himi “[Vakai! [Ko ha] Kau Tau ʻa e ʻOtuá.”

[Vakai! Ko ha kau tau ʻa e ʻOtuá,

Fuka, heletā, mo e pā,

Laka atu ke ikuna

ʻI he malaʻetau maʻongoʻonga ʻo e moʻuí.

Fakatē ʻa e kau sōtiá,

Faaitaha, loto-toʻa, mo mālohi,

Pea muimui ki honau Takí

Mo hiva ʻi he hiva fiefia].3

Kuo tali ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ha ngaahi fehuʻi kuo pau ke ʻohake mei hono fanongonongo ko ia ʻoku fakatahaʻi e kōlomu ʻo e taulaʻeiki lahí mo e kaumātuʻá ʻi he lēvolo ʻo e uōtí ke hoko ko ha kau tau kāfakafa mo mālohi ʻo e houʻeiki tangata he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

ʻE tokoni e ngaahi liliu ko ʻení ke fakafenāpasi e ngāue ʻa e kōlomu ʻo e kaumātauʻá mo Fineʻofá. Te nau fakafaingofuaʻi foki ai hono fakafekauʻaki ʻo e kōlomú mo e kau pīsopelikí pea mo e fakataha alēlea ʻo e uōtí. Pea ʻoku nau fakaʻatā foki ai ʻa e pīsopé ke ne vahe atu ha fatongia lahi ange ki he palesiteni ʻo e kōlomu kaumātuʻá mo e palesiteni Fineʻofá kae lava ʻa e pīsopé mo hono ongo tokoní ʻo nofotaha ki honau ngaahi tefitoʻi fatongiá—tautautefito ki hono tokangaʻi ʻo e kau finemuí, mo e kau talavou ʻoku nau maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou e ngaahi liliu ʻi he ngaahi houalotú pea mo e ngaahi ngāue ʻa e Siasí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he 1883 kia Palesiteni Sione Teila: “[Fekauʻaki] mo hono puleʻi pea mo e faʻunga ʻo hoku siasí mo e Lakanga Fakataulaʻeikí … te u fakahā ai kiate koe, mei he taimi ki he taimi, ʻi he ngaahi founga kuó u ʻosi fokotuʻú, ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fie maʻu ki he fakalakalaka pea mo hono fakahaohaoaʻi ʻo hoku Siasí he kahaʻú, ki hono fulifulihi mo hono ʻoatu ʻo hoku puleʻangá.”4

Te u kiʻi lea siʻi pē kiate kimoutolu kau tangata ʻoku taulaʻeiki lahí—mou meaʻi pē ʻoku mau ʻofa ʻiate kimoutolu! ʻOku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kimoutolu! ʻOku mau kau ki ha kau tau kāfakafa mo fakaʻeiʻeiki ʻo e lakanga lakanga fakataulaʻeikí, pea he ʻikai ke tau lava ʻo ʻunuakiʻi ki muʻa e ngāué ni ka ne taʻe-ʻoua hoʻomou leleí, tokoní, taukeí, mo e angamāʻoniʻoní. Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻoku ui ʻa e houʻeiki tangatá ki he taulaʻeiki lahí koeʻuhí ko ʻenau tui lahí mo e ngāue lelei ke faiako mo ngāue fakatauhi ki he niʻihi kehé.5 Mahalo ʻoku ʻikai ha taimi ʻe toe fie maʻua ange ai e taukei ko iá, ka ko e taimí ni.

ʻI ha ngaahi uooti lahi, mahalo ʻe ʻi ai ha kau taulaʻeiki lahi ʻe maʻu faingamālie ai he taimí ni ha kaumātuʻa ke ne tokangaʻi kinautolu ko ʻenau palesiteni fakakōlomú. Kuo ʻosi ʻi ai ha kaumātuʻa kuo nau tokangaʻi ha kau taulaʻeiki lahi: ʻoku lolotonga hoko he taimí ni ha kau kaumātuʻa ko ha palesiteni fakakolo ʻi ha ngaahi feituʻu ʻo e māmaní ʻoku nofo ai ha kau taulaʻeiki lahi ʻi he koló, pea ʻoku ʻi ai mo ha ngaahi kolo ko e kōlomu pē ʻo e kaumātuʻá ʻoku fokotuʻu aí ka ʻoku ʻi ai pē ha kau taulaʻeiki lahi ai.

Ko ha meʻa fakafiefia ia ke maʻu ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki kotoa pē ʻa e tāpuaki ke kafataha ʻi he faiako, ako mo ngāue mo e kāingalotu kotoa ʻi honau uōtí. Ko e fē pē ha potu ʻokú ke ʻi ai pea mo e faʻahinga tūkunga ʻokú ke ʻi ai, ʻoku mau fakaafeʻi koe ke ke tali ʻi he faʻa lotu, tui faivelenga, mo e loto fiefia ʻa e ngaahi faingamālie foʻou ke taki pe tataki kimoutolu, mo mou ngāue uouangataha ko e sino pē taha ʻo e houʻeiki tangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Te u lea he taimí ni ki ha ngaahi meʻa kehe, ʻe ala fie maʻu ke fakamahino, ʻi heʻetau laka atu ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí ʻo fekauʻaki mo e fokotuʻutuʻu ʻEne ongo kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní.

Ko e hā e ngaahi liliu ʻoku hoko ki he kōlomu ʻo e kau taulaʻeiki lahí he siteikí? ʻE kei ngāue pē ngaahi kōlomu taulaʻeiki lahi ʻo e siteikí. ʻE kei hokohoko atu pē e hoko e kau palesitenisī fakasiteikí ko e kau palesitenisī ʻo e kōlomu taulaʻeiki lahi ʻo e siteikí. Kae hangē ko e fakamahino ne fai atu ʻe ʻEletā Kulisitofasoní, ko e niʻihi pē oku kau he taimí ni ki he kōlomu taulaʻeiki lahi ʻo e siteikí, ko e kau taulaʻeiki lahi ko ia ʻoku lolotonga ngāue ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí, kau pīsopeliki ʻo e uōtí, mo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēleaʻanga māʻolungá kae pehē ki he kau pēteliake ʻoku lolotonga ngāué. ʻOku ʻikai kau ʻa e kau kalake mo e kau sekelitali pule fakauooti mo e fakasiteikí ʻi he kōlomu taulaʻeiki lahi ʻo e siteikí.ʻI he taimi ʻe ʻaʻahi ai ha taha ʻoku lolotonga hoko ko ha taulaʻeiki lahi, pēteliake, Fitungofulu, pe ʻAposetolo ki ha uooti pea fie ʻalu ki he fakataha lakanga fakataulaʻeikí, ʻe kau fakataha pē ia mo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá.

ʻI he taimi ʻe tukuange ai e houʻeiki tangata ko ʻení, te nau foki leva ki honau ngaahi ʻiuniti totonú ko e mēmipa ʻo e kōlomu kaumātuʻá.

Ko e hā e fatongia ʻo e kōlomu taulaʻeiki lahi ʻo e siteikí? ʻE fakataha ʻa e kau palesitenisī fakasiteikí mo e kau mēmipa ʻo e kōlomu taulaʻeiki lahí ke fealēleaʻaki fakataha, ke fakamoʻoni, pea mo fakahoko ha ako. ʻE kei hoko atu pē e ngaahi fakatahaʻanga fakasiteiki ʻoku ʻoatu ʻi heʻetau ongo tohi tuʻutuʻuní, ka ʻoku ʻi ai ha liliu ʻe ua:

ʻUluakí, he ʻikai toe fakahoko ʻe he ngaahi uōtí mo e ngaahi siteikí ha fakataha kōmiti pule ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kapau ʻe hoko ha palopalema makehe ʻa ha uooti, hangē ko ha meʻa pelepelengesi fakafāmili pe palopalema fakauelofea makehe, ʻe lava ke aleaʻi pē ia ʻi hano fakalahi e fakataha fakapīsopelikí. ʻE lava ke aleaʻi e ngaahi meʻa pelepelengesi iiki angé, ʻi he fakataha alēlea fakauōtí. Ko e meʻa ko ē naʻe ui ko e fakataha kōmiti pule fakasiteiki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻe ui ia he taimí ni ko e “fakataha alēlea māʻolunga.”

Uá, he ʻikai toe fakahoko e fakataha fakataʻu ʻa e kau taulaʻeiki lahi kotoa he siteikí kuo ʻosi fakanofó. Ka neongo ia, ʻe kei hokohoko atu pē hono fakahoko ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ʻa e fakataha fakataʻu ʻa e kōlomu fakasiteiki ʻo e kau taulaʻeiki lahí ʻo hangē ko ia kuo fanongonongo atu he ʻaho ní.

ʻE lava ke ʻi ai ha kōlomu kaumātuʻa ʻe ua ʻa ha uooti? Ko e talí ko e ʻio. ʻI he laumālie ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107, veesi 89, ko e taimi ʻoku fuʻu tokolahi makehe ai e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki mālohi ʻi ha uooti, ʻe lava ke fokotuʻu ʻe he kau takí ha kōlomu kaumātuʻa lahi ange ʻi he tahá. ʻI he ngaahi tūkunga peheé, ʻoku totonu ke potupotutatau e kōlomu takitaha ʻi he taʻu motuʻá, taukeí mo e tuʻunga mo e mālohinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku ou fakamoʻoni, ʻi heʻetau laka atu ki muʻa mo e fokotuʻutuʻu foʻou fakalaumālie ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hotau ngaahi uōtí mo e siteikí, te tau mātaʻia ai ha ngaahi tāpuaki lahi. Tuku ke u ʻoatu ha fanga kiʻi sīpinga.

Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e pīsopé, ʻe lahi ange ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe ala tokoni ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí. ʻE kau heni hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, ngāue ki he ngaahi fāmili mo e fakafoʻituitui ʻoku faingataʻaʻiá, pea mo tokoni ki he kau faifekaú ke ʻomi e ngaahi laumālie kia Sīsū Kalaisí.

ʻI he taimi ʻe foki ai e kau taki maʻu-mafaí ke vahevahe ʻenau taukeí mo e kōlomu kaumātuʻá, ʻe iku ke mālohi ai e kau mai ki he kōlomú.

ʻE lahi mo kehekehe ʻa e ngaahi meʻafoakí pea mo e meʻa ʻe lava ʻi he kōlomú.

ʻE feliliuaki ngofua mo maʻu ha meʻa lahi ange ke feau ʻa e ngaahi fie maʻu lolotonga mo fakavavevave ʻi he uōtí mo e kōlomú, pea mo hono fakahoko ʻetau ngaahi ngāue fakaetauhi kehekehé.

ʻE lahi ange faifakahinohinó mo e faaitahá ʻi hano vahevahe fakataha ʻe ha kaumātuʻa foʻou mo ha taulaʻeiki lahi taukei ʻa ʻene ngaahi aʻusiá, ʻi he ngaahi fakataha mo e ngaahi ngāue fakakōlomú.

ʻOfa pē ʻe ʻataʻatā ai e kau pīsopé mo e kau palesiteni fakakoló ke fakahoko totonu honau uiuiʻi ke tauhi ʻenau fanga sipí mo ngāue fakaetauhi ki he faingataʻaʻiá.

ʻOku mahino pē kiate kimautolu ʻoku kehekehe ʻa e uooti mo e siteiki kotoa. Neongo ʻoku mahino e ngaahi faikehekehe ko ʻení, ʻoku mau fakatauange te mou fakahoko leva e ngaahi liliu ko ʻení hili pē ʻa e konifelenisi lahi ko ʻení. Kuo tuku mai ha fakahinohino ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá! Ko ha tāpuaki mo ha fatongia kāfakafa ia. Tau fakahoko muʻa ia ʻi he māʻoniʻoni mo e faivelenga kakato!

ʻOku ou fakamanatu atu: ʻoku maʻu e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he vaheʻi mo e fakanofo, ka ko e mālohi moʻoni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e mālohi ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke toki maʻu pē ia ʻi he moʻui angamāʻoniʻoní.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmita, ʻa e palōfita ʻo e Ongoongolelei kuo Fakafoki Maí:

“Vakai, pea ʻilo ange, te u tokangaʻi hoʻomou ngaahi tākanga sipí, pea fokotuʻu hake ha kaumātuʻa pea fekauʻi atu kiate kinautolu.

“Vakai, te u fakavavevaveʻi ʻa ʻeku ngāué ʻi hono taimí.”6

ʻIo, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku fakavaveʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué.

Tau takitaha fakaʻaongaʻi muʻa e faingamālié ni ke fakakaukauloto mo fakaleleiʻi ʻetau moʻuí ke toe fenāpasi ange mo Ia ka tau lava ʻo taau mo e ngaahi tāpuaki lahi kuó Ne talaʻofa mai ki he tui moʻoni mo faivelengá.

Ngaahi tokoua, fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa kuo mou fai ke kau ai ki he ngāue kāfakafá ni. ʻOfa ke tau laka atu ʻi he ngāue maʻongoʻonga mo fakaʻeiʻeikí ni.

[Pea ka ʻosi ʻa e taú,

Ka ngata ʻa e moveuveú mo e fepakí,

Ka hili hano tānaki fakalelei kotoa maí

Ki he teleʻa ʻo e nongá,

ʻI he ʻao ʻo e Tuʻi taʻengatá,

ʻE hanga ʻe he kakai taʻe-faʻalaua mo mālohi ko iá

ʻO fakahīkihikiʻi hono huafá ʻo lauikuonga,

Pea ko ʻeni ʻenau hivá:

Ikuna, ikuna,

ʻIate ia kuó ne huhuʻi kitautolú!

Ikuna, ikuna,

ʻIa Sīsū Kalaisi, ko hotau ʻEikí!

Ikuna, ikuna, ikuna

ʻIa Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí!]7

ʻOku tau tuʻu kotoa he ʻahó ni ko e kau fakamoʻoni ki hono fakahā mai ʻe he ʻEikí Hono finangaló ʻi Heʻene palōfita ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní. ʻOku ou fakamoʻoni ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻOku ou fakamoʻoni ʻo kau ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko hotau Huhuʻi mo e Fakamoʻui maʻongoʻongá. Ko ʻEne ngāué ʻeni mo Hono finangaló; ʻa ia ʻoku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he loto mālūʻia, pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.