2010–2019
Ko e Loto ʻo ha Palōfita
ʻEpeleli 2018


Ko e Loto ʻo ha Palōfita

Te tau lava ‘o fiefia ʻoku ʻi ai ha palōfita ʻa e ʻEikí, pea ʻoku fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he founga fakalangi kuó Ne tuʻutuʻuní.

Ne u lotua tāumaʻu ke nofoʻia kitautolu takitaha ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní he ʻahó ni, ʻi he fakataha fakalangí ni. ʻOku matuʻaki fakaofo e meʻa kuo tau mātaá, ʻi hono hikinimaʻi e palōfita hono 17 ʻo e kuonga fakakosipelí ni ʻi he fakatahaʻanga molumalú.

Pea ʻi heʻeku fekumi ki ha fakahinohino ke ʻilo e tefito ʻoku finangalo e ʻEikí ke u lea ai he ʻaho ní, naʻe taki ʻeku fakakaukaú ki ha fepōtalanoaʻaki kimuí ni mo e Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou ne toki uí. ʻI he pōtalanoa ko ʻení, naʻe vahevahe ʻe ha taha ʻo e ongo tokoní ʻene fakakaukaú ʻo pehē: “ʻOku ou fakaʻamu lahi ʻe lava ʻo mahino ki he kāingalotu ʻo e Siasí hono mafatukituki ʻo e meʻa kuo hoko ʻi he ui hotau palōfita foʻou ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, pea mo hono mahuʻinga mo e toputapu ʻo e fakatahaʻanga molumalu ʻe fai ʻi he konifelenisi lahí.” Naʻá ne toe pehē, “Ko e taʻu ʻeni ʻe 10, pea ko ha tokolahi, ʻo tautautefito ki he toʻu tupu ʻo e Siasí, ʻoku ʻikai ke nau toe manatuʻi pe teʻeki ai ke nau foua ʻeni kimuʻa.”

ʻĪmisi
Palesiteni Tēvita O. Makei

Naʻe fakatupu ʻe he meʻá ni ke u manatu ki he ngaahi ʻausia naʻá ku maʻú. Ko e fuofua palōfita ʻoku ou manatuʻí ko Palesiteni Tēvita O. Makei. Naʻá ku taʻu 14 ʻi heʻene pekiá. ʻOku ou manatuʻi ha ongoʻi fakamasiva ne hoko ʻi heʻene pekiá, ʻa e loʻimataʻia ʻeku fineʻeikí,mo e mamahi naʻe ongoʻi ʻe homau fāmilí kotoa.ʻOku ou manatuʻi e fakanatula pē ʻeku puʻaki e kupuʻi lea “ʻAloʻofa mai ʻo tāpuakiʻi ʻa Palesiteni Tēvita O. Makeí,” ʻi heʻeku lotú pea kapau naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi, ne aʻu pē ki he hili ʻene pekiá, ne u fakatokangaʻi ʻeku kei lea ʻaki pē ʻa e ngaahi lea tatau.Naʻe fifili hoku hoku lotó mo e ʻatamaí ki he ongo pea mo e tukupā tatau ki he kau palōfita ne nau fetongi iá. Kae meimei hangē ko e mātuʻa ʻoku nau ʻofa heʻenau fānau takitahá, naʻá ku maʻu ha ʻofa, fehokotaki, pea mo ha fakamoʻoni ʻo kau kia Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, ʻa ia naʻe hoko ʻia Palesiteni Makeí, pea mo e kotoa ʻo e kau palōfita takitaha kimui aí: ʻa Hāloti B. Lī, Sipenisā W. Kimipolo, ʻĒsela Tafi Penisoni, Hauati W. Hanitā, Kōtoni B. Hingikeli, Tōmasi S. Monisoni, pea ko e ʻaho ní ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. ʻOku ou poupouʻi kakato e palōfita takitaha ʻi he hiki hoku nimá—pea mo hoku lotó.

ʻOku fakanatula pē ʻi he hili e pekia hotau kau palōfita ʻofeina takitaha, ke tau ongoʻi ha mamahi mo ha fakamasiva. Ka ʻoku fakanonga ʻetau mamahí ʻi he fiefia mo e ʻamanaki lelei ʻoku maʻu ʻi heʻetau foua ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí: ʻi hono ui mo hikinimaʻi ha palōfita moʻui ʻi he māmaní.

ʻI he meʻa ko iá, te u lea ai ʻo fekauʻaki mo e founga fakalangí ni ʻi heʻeku vakai ki ai he ʻaho ʻe 90 ne toki ʻosí. Te u fakamatalaʻi ia ʻi ha konga ʻe fā: ʻuluakí, ko e pekia hotau palōfitá mo hono veteki ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí; uá, ko e vahaʻa taimi tatali ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e Kau Palesitenisī foʻoú; tolú, ko hono ui ʻo e palōfita foʻoú; pea ko e faá, ko hono hikinimaʻi ʻo e palōfita foʻoú mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he fakatahaʻanga molumalú.

Ko e Pekia ʻa ha Palōfita

ʻĪmisi
Meʻafakaʻeiki ʻo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni
ʻĪmisi
Palesiteni Tōmasi S. Monisoni

ʻI he ʻaho 2 ʻo Sānuali 2018, ʻi he pekia hotau palōfita ʻofeina ko Tōmasi S. Monisoní ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻE manatua maʻu pē ʻia ʻi hotau lotó. Naʻe fai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ha fakahikihiki ʻi he pekia ʻa Palesiteni Monisoní, naʻe hoʻata ai e ongo ne tau maʻú: “Ko e fakaʻilonga ʻo ʻene moʻuí, ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, ko ʻene tokanga fakafoʻituitui ke tokoniʻi ʻa e paeá, ʻa e mahamahakí—ʻa e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē—ʻi he funga ʻo e māmaní.”1

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo pehē:

“ʻI he taimi ʻoku pulia ai ha foʻi fetuʻu ʻi he langí, ʻoku hā mai ha fetuʻu ʻe taha, pea fakatupu ʻe he maté ha moʻui.

“ʻOku ʻikai hano ngataʻanga e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻa mo e taimi ʻoku pekia ai ha takimuʻa tuʻukimuʻa, ʻoku ʻikai pē ha taimi ʻe hala ai e Siasí ʻi ha taki, pea fakafetaʻi ki he Tokotaha angaʻofa naʻá ne tuku ke hokohoko atu pea tolonga ʻo tuʻuloa hono puleʻangá. Hangē ko ʻene ʻosi hoko … kimuʻa he kuonga fakakosipeli ko ʻení, ʻoku hanga ʻe he kakaí ʻo tāpunuʻi ʻi he loto ʻaʻapa ha faʻitoka, holoholoʻi honau loʻimatá, pea hanga honau fofongá ki he kahaʻú.”2

Ko e Vahaʻa Taimi Pule Fakaeʻaposetoló

ʻOku ui ʻa e vahaʻa taimi ʻo e pekia ʻa ha palōfita pea mo hono fokotuʻutuʻu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e “vahaʻa taimi pule fakaeʻaposetolo.” ʻI he vahaʻa taimi ko ʻení, ʻoku pukepuke fakataha ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ngaahi kī ki hono taki ʻo e Siasí, ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e palesiteni ʻo e kōlomú.Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, “ʻOku ʻi ai maʻu pē ha ʻulu ʻi he Siasí, pea kapau kuo toʻo atu ʻa e Kau Palesitenisī ʻo e Siasí ʻi ha pekia pe ha toe faʻahinga ʻuhinga, pea ʻoku hoko leva e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e taki hokó, kae ʻoua kuo toe fokotuʻutuʻu ha kau palesitenisī.”3

ʻĪmisi
Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe kamata e vahaʻa taimi pule fakaeʻaposetolo fakamuimuitahá ʻi he taimi naʻe pekia ai ʻa Palesiteni Monisoni he ʻaho 2 ʻo Sanualí, pea ngata ia ʻi ha ʻaho ʻe 12 mei ai he Sāpate, 14 ʻo Sanualí. ʻI he pongipongi Sāpate ko iá, naʻe fakataha ai ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he loki ʻi ʻolunga he Temipale Sōlekí, ʻi he laumālie ʻo e ʻaukai mo e lotu, ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, ko e ʻAposetolo fuoloa taha pea mo e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Ko e Ui ʻo ha Palōfita Foʻoú

ʻI he fakataha toputapu mo fakangalongataʻá ni, naʻa nau tangutu fakahokohoko, ʻo meimei fuopotopoto ʻi ha sea ʻe 13, mei he fuoloa tahá ki he fakamuimui tahá pea muimui ʻi ha founga lelei kuo ʻosi fokotuʻu, pea ʻi he uouangataha mo e loto hangamālie, ʻo nau fuofua hikinima ke poupouʻi ʻa hono fokotuʻutuʻu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluaki pea hikinimaʻi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe hoko atu ʻi he ʻosi e hikinima ko ʻení ha tuʻu takatakai ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo hilifaki honau nimá ki he ʻulu ʻo Palesiteni Nalesoní ke fakanofo mo vaheʻi ia, pea fakalea leva ʻe he ʻaposetolo fika ua ʻi he fuoloa tahá.

Naʻe hanga leva ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo fakahā mai hono ongo tokoní, ʻa Palesiteni Tāleni Hālisi ʻOakesi, mo Palesiteni Henelī Penioni ʻAealingi, pea hoko ʻa Palesiteni ʻOakesi ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kae hoko ʻa Palesiteni Melivini Lāsolo Pālati ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Hili hono fai e hikinima tatau pē, naʻe vaheʻi tahataha e Kau Taki ko ʻení ʻe Palesiteni Nalesoni ki honau takitaha tuʻunga. Ko ha aʻusia mātuʻaki toputapu mo ongo moʻoni ʻeni, pea naʻe nofoʻia ia ʻe he Laumālié. ʻOku ou fai atu ʻeku fakamoʻoni taupotu, naʻe fakahaaʻi moʻoni e finangalo ʻo e ʻEikí ne mau lotua tāumaʻú, ʻi he ngaahi ngāue mo e meʻa ne hoko he ʻaho ko iá.

ʻĪmisi
Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻI he fakanofo ʻo Palesiteni Nalesoní pea mo hono fokotuʻutuʻu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ne ngata leva ʻa e vahaʻa-taimi pule fakaeʻaposetoló, pea ko e fakaofó, he naʻe kamata leva ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluaki ne toki fokotuʻú ke nau ngāue, pea ʻikai ha momoʻi uesia ki hono fakalele e puleʻanga ʻo e ʻEikí he māmaní.

Fakataha Molumalú

ʻI he pongipongi ní, kuo fakahoko e founga fakalangí ʻo fakatatau mo e tuʻutuʻuni fakafolofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “He kuo pau ke fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo maau, pea ʻi he felototahaʻaki ʻi he siasí, ʻi he lotu ʻo e tuí,”4 pea “[ko e] Kau Taulaʻeiki Lahi Pule ʻe toko tolú, … [ʻoku] poupouʻi hake ʻe he falala, tui, mo e lotu ʻa e siasí, ko ha kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Siasí.”5

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita B. Heiti ha taimi naʻe hoko ai kimuʻa e meʻa ʻoku tau kau ai he ʻaho ní, ʻo ne pehē:

“ʻOku tau hoko ko e kau fakamoʻoni mo kau ki ha meʻa mātuʻaki toputapu—ko ha fakataha molumalu ke fakahoko ha ngaahi meʻa fakalangi. Hangē ko ia ʻi he kuonga muʻá, kuo fai ʻe he Kāingalotu he funga ʻo e māmaní ha ʻaukai mo e lotu lahi ke lava ʻo lilingi mai e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate kinautolu, ʻa ia kuo tau mātā tonu … ai he meʻa ʻoku hoko he pongipongi ní.

“ʻOku ʻuhinga ha fakataha molumalu, ʻo hangē ko ia ʻoku fokotuʻu mai ʻe he hingoá, ko ha taimi toputapu, fakamātoato, mo ʻapasia ʻa ia ʻoku fakataha ai ʻa e Kāingalotú ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí.”6

ʻE kāinga, te tau lava ʻo fiefia—pea aʻu ʻo tau kalanga “Hōsana!”—kuo ʻi ai ha taha lea ʻa e ʻEikí, ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku hōifua ʻa e ʻEikí he kuo fakahoko ʻEne ngāué ʻi he founga fakalangi kuó Ne tuʻutuʻuní.

Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

ʻOku iku ʻa e founga fakanofo fakalangi ko ʻení, ki ha palōfita kuo uiuiʻi fakalangi.Pea hangē ko e hoko ʻa Palesiteni Monisoni ko e taha ʻo e kakai lelei taha kuo nau moʻui he māmaní, ʻoku pehē pē mo Palesiteni Nalesoni.Kuo teuteuʻi lahi mo fakahinohinoʻi pau ia ʻe he ʻEikí ke ne taki kitautolu ʻi he taimí ni. Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ke maʻu he taimí ni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko hotau palōfita ʻofeina mo līʻoa—ko e palōfita hono 17 ʻo e Siasí ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení.

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

Ko ha tangata fakaofo moʻoni ʻa Palesiteni Nalesoni. Kuó u maʻu e faingamālie ke ngāue fakataha mo ia ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo ne hoko ko ʻeku palesiteni fakakōlomú ʻo laka hake he taʻu ʻe ua. Kuó u folau holo mo ia pea ʻoku ou ofo ʻi hono iví, he kuo pau ke te tulituli hake ke maʻu ia! Ko hono fakakātoá, kuó ne ʻaʻahi ki ha fonua ʻe 133 ʻi heʻene moʻuí.

ʻOku aʻu ʻene tokoní ki he taha kotoa pē, ʻa e talavou mo e toulekeleka. Hangē ʻokú ne meaʻi e taha kotoa, pea tautautefito ki heʻene meʻafoaki ke manatuʻi e ngaahi hingoá. ʻOku ongoʻi ʻe he taha kotoa ʻoku nau ʻilo iá, ko kinautolu ʻoku saiʻia taha aí. Pea ʻoku pehē mo kitautolu takitaha—koeʻuhí ko ʻene ʻofa mo e tokanga moʻoni ʻoku fai ki he taha kotoa.

Naʻe meimei fakatefito ʻeku fengāueʻaki mo Palesiteni Nalesoní ʻi he ngaahi fatongia fakalotú pē, ka kuó u maheni ange mo e moʻui fakapalofesinale ʻa Palesiteni Nalesoni kimuʻa pea ui ko e Taki Māʻolungá. Hangē ko ia ʻoku meaʻi ʻe hamou tokolahi, naʻe hoko ʻa Palesiteni Nalesoni ko ha toketā tafa-mafu ʻiloa, pea naʻá ne faʻu ʻi he konga kimuʻa ʻo ʻene ngāue fakafaitoʻó, ha mīsini ki he mafú mo e maʻamaʻá.Naʻá ne kau he timi fakatotolo ne nau pouopuʻi ʻa e ʻuluaki tafa mafu ke fai he tangatá ʻi he 1951, ʻo fakaʻaongaʻi ai ha mīsini ke kei ngāue pē ai e mafu-maʻamaʻá lolotonga e tafá (heart-lung bypass). Naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Nalesoni e tafa mafu ʻo Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló, ʻi ha taimi nounou pea hoko ʻa Palesiteni Kimipolo ko e palōfitá.

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene toketā tafa mafú

Ko hono mālié, he ko hono ui ko ia ʻo Palesiteni Nalesoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá he taʻu ʻe 34 kuo hilí ko e fakangata ai pē ia ʻene ngāue faitoʻo fakapalofesinale ke fakamālohia mo faitoʻo ʻa e mafú, kae kamata ai ʻene ngāue fakaetauhi ko ha ʻAposetolo , ʻo līʻoa ʻene moʻuí ke fakamālohia mo faitoʻo ha ngaahi loto ʻe lau mano he funga ʻo e māmaní, ʻa ia kuo hiki hake mo fakamoʻui kinautolu ʻe heʻene ngaahi leá, tōʻonga fakapotopotó, ngāue tokoní, pea mo ʻene ʻofá.

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetoló
ʻĪmisi
Ko Palesiteni Nalesoni heʻene fakafeʻiloaki ki he kāingalotú
ʻĪmisi
Ko Palesiteni Nalesoni mo hano mokopuna

Ko ha Loto Faka-Kalaisi

ʻI he taimi ʻoku ou sioloto ai ki ha loto faka-Kalaisi ʻi he moʻui fakaʻahó, ʻoku ou sio ai kia Palesiteni Nalesoni. Kuo teʻeki ai ke u toe fetaulaki mo ha taha kuó ne fakafōtunga ʻa e ʻulungaanga ko ʻení ʻo laka ange ʻi he meʻa ʻokú ne faí. Ko ha akoʻanga fakaofo moʻoni kiate au, ke u ʻi ha tuʻunga ʻo u mātā tonu ai hono fakafōtunga ʻo e loto faka-Kalaisi ʻo Palesiteni Nalesoní.

ʻI ha taimi nounou pē mei hono ui au ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ʻOkatopa 2015, ne u maʻu e faingamālie ke u sio tonu ʻi he moʻui fakapalofesinale ʻa Palesiteni Nalesoní. Naʻe fakaafeʻi au ki ha polokalama ʻa ia naʻe fakalāngilangiʻi ai ia ko ha paionia ʻo e tafa mafú. ʻI he taimi ne u hū atu ai ki falé, naʻá ku ʻohovale ke mamata ki he tokolahi ʻa e kau mataotao naʻa nau ʻi ai ke fakalāngilangiʻi e ngāue ne fai ʻe Palesiteni Nalesoni he ngaahi taʻu lahi kimuʻá, ʻi heʻene hoko ko ha toketā fakafaitoʻo mo ha faitafá.

Naʻe tuʻu ha kau mataotao tokolahi he efiafi ko iá ʻo fakahaaʻi ʻenau fakaʻapaʻapa mo e tanganeʻia he tokoni kāfakafa kuo fai ʻe Palesiteni Nalesoni ki he tafaʻaki fakafaitoʻo makehe ko ʻení. Neongo ʻeku mālieʻia ʻi he fakamatalaʻi ʻe he kau lea takitaha e ngaahi lavameʻa kehekehe ʻa Palesiteni Nalesoní, ka naʻá ku ofo moʻoni ʻi haʻaku talanoa mo ha tangata naʻe tangutu hoku tafaʻakí.Naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ko hai au, ka naʻá ne ʻiloʻi ʻa Palesiteni Nalesoni, ʻa Toketā Nalesoni, ʻi heʻene kei hoko ko e talēkita ʻo e polokalama ako tafa ʻi ha ʻapiako fakafaitoʻo he 1955.

Ko e tangatá ni naʻe kau ia he kau ako ʻa Palesiteni Nalesoní. Naʻá ne fakamatala ha ngaahi manatu melie. Ko e mālie tahá ʻa ʻene fakamatalaʻi e founga faiako ʻa Palesiteni Nalesoní, ʻo ne pehē, naʻe fuʻu matuʻaki ʻiloa ʻaupito ia ai. Naʻá ne pehē ko e konga lahi hono akoʻi ʻo e kau akoako tafa mafú naʻe fakahoko ia ʻi he loki tafá. Naʻe sio mo fakahoko ai ʻe he kau ako tafá ha tafa ʻo tokangaʻi ʻe ha faiako, hangē pē ha loki akó. Naʻá ne pehē ko e ʻātakai ʻo e loki tafa naʻe tokangaʻi ʻe ha kau faiako tafa ʻe niʻihi naʻe moveuveu, feʻauʻauhi, fakamafasia, mo teke ʻe he fiehaá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he tangatá ni ko ha ʻātakai faingataʻa, mo fakamā he taimi ʻe niʻihi. Ko hono olá, ne ongoʻi ʻe he kau akoako tafá, naʻe taʻepau ʻenau ngāué.

Hili iá peá ne fakamatalaʻi ʻa e ʻātakai makehe ʻi he loki tafa ʻo Palesiteni Nalesoní. Naʻe melino, nonga, mo fakaʻeiʻeiki. Naʻe fakaʻapaʻapaʻi lahi ʻa e kau akó. Ka, ʻi he ʻosi hono fakatātaaʻi ʻo ha founga, naʻe fie maʻu ʻe Toketā Nalesoni ʻa e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e faifatongiá mei he tokotaha ako takitaha. Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe he tangatá ni hono maʻu ʻo e ola lelei tahá mo e kau faitafa lelei tahá, mei he loki tafa ʻo Toketā Nalesoní.

ʻOku ʻikai ke u teitei ofo ʻi he meʻá ni.Ko e meʻa ʻeni naʻá ku aʻusia, siotonu, peá u monūʻia moʻoni ke maʻu ʻi heʻeku ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ou ongoʻi ʻo hangē ko ha taha au ʻo ʻene “kau ako kei akoakó.”

ʻOku ʻi ai ha founga makehe ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi hono akoʻi ʻo e niʻihi kehé mo fakatonutonu ʻi ha founga lelei, fakaʻapaʻapa, mo langaki moʻui. Ko e hāsino ia ʻo e loto faka-Kalaisí mo ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu kotoa. ʻOku tau ako meiate ia, tatau ai pē pe ko e hā ha faʻahinga tūkunga ʻoku tau ʻi ai, ʻe kei lava pē ke fenāpasi ʻetau tōʻongá mo e lotó pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau maʻu ha tāpuaki maʻongoʻonga ke hikinimaʻi hotau palōfita ko PalesiteniLāsolo M. Nalesoní. Kuó ne fakafōtunga mai heʻene moʻuí kotoa ʻa hono fatongia ko e tokotaha ako, tamai, palōfesa, toketā, taki lakanga fakataulaʻeiki, kui tangata pea mo ha ʻAposetolo. Naʻá ne fakahoko e ngaahi fatongiá ni kimuʻa—pea ʻoku kei hokohoko atu ʻene fai iá—ʻaki e loto ʻo ha palōfita.

ʻE kāinga, kuo tau mātā mo kau tonu he ʻahó ni ki ha fakataha molumalu, pea ʻoku ou fakamoʻoni ai ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e tokotaha lea ia ʻa e ʻEikí maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku ou fie tānaki atu ʻeku fakamoʻoni ki he ʻOtua ko e Tamaí, moSīsū Kalaisi pea mo Hono fatongia ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he loto fakafetaʻi pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.