2010–2019
Ko Ia ʻe Faʻa Kātaki ki he Ngataʻangá, ko Ia ia ʻe Moʻuí
ʻEpeleli 2018


Ko Ia ʻe Faʻa Kātaki ki he Ngataʻangá, ko Ia ia ʻe Moʻuí

Tau faivelenga muʻa he meʻa ʻoku tau ʻilo mo tui ki aí.

Kāinga ʻofeina, ʻoku hounga moʻoni kiate au e faingamālie ke fakahaaʻi atu ai ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi ongó.

Ne u ʻalu mo hoku uaifí ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ki hono fuofua kātoangaʻi ʻo e fakaʻaliʻali ʻa e fānaú ʻi he Misiume Hisitōlia ʻa e Siasí ʻi Sōleki Sití. Hili e kātoangá, ne luelue mai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo mau lulululu, mo ne pehē mai, “Kātaki fuoloa pea te mo ikuna”—ko ha akonaki matuʻaki mahuʻinga mo ha moʻoni te tau lava kotoa ʻo fakamoʻoniʻi.

Ne fakapapauʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi kiate kitautolu, “ko ia ʻe faʻa kātaki ʻo aʻu ki he ngataʻangá, ko ia ia ʻe moʻuí.”1.

ʻOku ʻuhinga e faʻa kātakí “ke tuʻumaʻu mo tukupā ke mateakiʻi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá neongo e fakatauelé, fakafepakí, mo e faingataʻá.”2

Naʻa mo kinautolu ne ʻi ai ha ngaahi aʻusia fakalaumālie maʻongoʻongá mo fai ha ngāue tokoni faivelengá, ʻe ʻi ai pē ʻa e ʻaho te nau hē ai pe hoko ʻo māmālohi kapau he ʻikai ke nau faʻa kātaki ki he ngataʻangá.Fakatauange ʻe fakamaatoato ʻetau tukulotoʻi maʻu pē ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí ʻa e kupuʻi lea, “Heʻikai ke hoko ʻeni kiate au.”

ʻI he taimi ne akonaki ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Kāpaneumé, “naʻe foki kimui ʻa e tokolahi ʻo ʻene kau ākongá, ʻo ʻikai toe ʻalu mo ia.

“Pea lea ai ʻa Sīsū ki he toko hongofulu mā toko uá, ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?”3

ʻOku ou tui ʻoku ʻeke mai ʻe Sīsū Kalaisi he ʻahó ni kiate kitautolu kotoa kuo fai ha fuakava toputapu mo Iá, “ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?”

ʻOku ou lotua ke hangē kotoa ʻetau talí ko Saimone Pitá, ʻo fai ʻaki ha fakakaukau fakamaatoato ki he ngaahi meʻa te tau maʻu ʻi ʻitānití, “ʻEiki, te mau ʻalú kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.”4

Tau faivelenga muʻa he meʻa ʻoku tau ʻilo mo tui ki aí. Tau liliu muʻa, kapau ʻoku ʻikai ke tau moʻui ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku tau ʻiló. Ko e kau fai angahala ko ia ʻoku nau vilitaki ʻi heʻenau angahalá, pea ʻikai fakatomalá, ʻoku toe loloto ange ʻenau ngoto ʻi he kinohaʻá, kae ʻoua kuo maʻu kinautolu ʻe Sētane maʻana, ʻo tuʻu fakatuʻutāmaki ʻaupito ai honau faingamālie ke fakatomalá, ke fakamolemoleʻí, pea mo tāpuekina ʻaki e ngaahi tāpuaki ʻo ʻitānití.

Kuo lahi haʻaku fanongo ki ha ngaahi tuli tonuhia ʻa kinautolu kuo ʻikai ke toe mālohi mai he Siasí pea mole e vīsone totonu ki he taumuʻa ʻo ʻetau fononga ʻi he māmaní. ʻOku ou enginaki atu ke nau faʻa fakakaukau pea foki, koeʻuhi ʻoku ou tui he ʻikai lava ha taha ʻo toe tuli tonuhia ʻi he ʻao ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku tau fai ha fuakava he taimi ne papitaiso ai kitautolú—ʻo ʻikai mo ha tangata ka ko e Fakamoʻuí, ʻo loto ke “toʻo kiate [kitautolu] e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, kuo fakapapau [hotau] lotó ke tauhi kiate ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”5

Ko e taha e meʻa mahuʻinga ki hono vakaiʻi ʻetau loto ke tauhi kiate Iá, hotau mālohinga fakalaumālié, mo e tupulaki ʻetau tuí kia Sīsū Kalaisí, ko e ʻalu ko ia ki he houalotu sākalamēnití.

Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻoku tau fai ʻi he ʻaho Sāpaté ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí e ouau ko ʻení ki Heʻene kau ʻAposetoló kimuʻa Heʻene pekiá. Naʻá Ne fai mo e meʻa tatau ʻi he konitinēniti ʻo ʻAmeliká. ʻOkú Ne folofola mai kapau te tau kau ki he ouaú ni, ko ha fakamoʻoni ia ki he Tamaí ʻoku tau manatua maʻu pē Ia, pea ʻokú Ne talaʻofa fakapatonu mai, te tau maʻu ʻa Hono Laumālié.6

ʻOku tau maʻu mei he akonaki ʻa ʻAlamā ko e Siʻí ki hono foha ko Sipiloní, ha faleʻi mo ha fakatokanga fakapotopoto te ne tokoniʻi kitautolu ke tau tuʻumaʻu ʻi heʻetau ngaahi fuakavá:

“Tokanga ke ʻoua naʻá ke fielahi ʻi he hīkisiá; ʻio, tokanga ke ʻoua naʻá ke pōlepole ʻi ho poto ʻoʻoú pe ko ho fuʻu ivi lahí.

“Ngāue ʻaki ʻa e loto-toʻá, kae ʻikai ko e fielahí; pea tokanga foki ke ke taʻofi kotoa hoʻo ngaahi holi fakaekakanó, koeʻuhi ke ke fonu ʻi he ʻofá; tokanga ke ke fakaʻehiʻehi mei he nofo noá.”7

Lolotonga haʻaku ʻeveʻeva mālōlō ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u loto ke u kayak (ʻaʻalo hangē ha pōpaó) pea ko e fuofua taimi ia ke u fai pehē ai.Ne u totongi ha kaiaki, pea ʻi heʻeku fuʻu vēkeveké, ne u hifo atu leva ki tahi.

Hili ha taimi siʻi, ne fulihi ʻe ha foʻi peau e kaiakí. Ne u feinga lahi ke u lava ʻo tuʻu pea puke e fohé ʻi he nima ʻe tahá mo e kaiakí he nima ʻe tahá.

Ne u toe feinga ke toe ʻaʻaloʻi e pōpaó, ka naʻe taimi siʻi pē kuo toe mafuli e kaiakí ia. Ne u loto fefeka ʻo toutou feinga ka naʻe ʻikai pē ke ola lelei, pea toki haʻu ha taha taukei he kaiakí ʻo talamai mahalo ʻoku ʻi ai ha foʻi ava pea ʻoku fonu vai e kaiakí, ʻo ʻikai ke tuʻumaʻu ai e kaiakí pea faingataʻa hono mapuleʻí. Ne u toho e kaiakí ki ʻuta ʻo toʻo hono foʻi tāpuni he liú, ne ʻoho mai ki tuʻa ha vai naʻe lahi ʻaupito.

ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai e taimi ʻoku tau faiangahala ai pea hangē leva ko e mama ʻa e kaiakí, ʻo ne fakatuaiʻi ʻetau fakalakalaka fakalaumālié.

Kapau ʻoku tau vilitaki ʻi heʻetau faiangahalá, ʻoku ngalo leva e ngaahi fuakava kuo tau fai mo e ʻEikí, neongo ʻetau toutou faingataʻaʻia koeʻuhi ko e ʻikai ke potupotutatau ʻetau moʻuí, koeʻuhí ko e ngaahi angahala ʻoku tau fai ʻi heʻetau moʻuí.

Hangē ko e foʻi mama ko ia hoku kaiakí, ʻoku fie maʻu ke tokangaʻi e ngaahi matāmama ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ʻi ai e ngaahi angahala ʻe fie maʻu ha ngāue lahi ange ki hono fakatomalaʻí mei he ngaahi angahala kehé.

ʻOku totonu ke tau ʻeke pē kiate kitautolu: ʻOku tau ʻi fē ʻi hotau tuʻunga ʻulungaanga ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngāué? ʻOku tau ʻi he tuʻunga nai ʻo Pitá he taimi naʻá ne fakafisingaʻi ai ʻa Sīsū Kalaisí? Pe ʻoku tau aʻu ki he tuʻunga ʻoku tau maʻu e anga mo e holi naʻá ne maʻu hili e fekau maʻongoʻonga naʻá ne maʻu mei he Fakamoʻuí?8

Kuo pau ke tau feinga ke talangofua kotoa ki he ngaahi fekaú pea tokanga makehe ki he ngaahi fekau ʻoku faingataʻa taha ke tau tauhí. ʻE tuʻu tafaʻaki e ʻEikí, ʻo tokoniʻi kitautolu he taimi faingataʻá mo e vaivaí, pea kapau te tau fakahaaʻi ha holi moʻoni mo fakahoko totonu ia, pea te Ne ʻai e “ngaahi meʻa vaivaí ke mālohi.”9

ʻE ʻomi ʻe he talangofuá ha mālohi kiate kitautolu ke ikunaʻi e angahalá. Kuo pau ke mahino foki kiate kitautolu ʻoku fie maʻu e talangofuá ʻi hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻetau tuí, neongo ʻa e ʻikai ke tau ʻilo ki he ola ʻe hokó.

ʻOku ou fokotuʻu atu ha founga te ne tokoniʻi kitautolu ke tau kātaki ki he ikuʻangá:

  1. Lotu mo lau fakaʻaho e folofolá.

  2. Maʻu fakauike e sākalamēnití ʻaki e loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala.

  3. Totongi ʻetau vahehongofulú mo ʻetau foaki ʻaukai fakamāhiná.

  4. Fakafoʻou fakataʻu ua—ʻetau lekomeni temipalé—pea fakataʻu taha ki he toʻu tupú.

  5. Tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi hono kotoa ʻetau moʻuí.

Fakatauange ke hanga ʻe he moʻoni tuʻuloa ʻo e ongoongoleleí ʻo fakamaʻu hotau ʻatamaí, pea ʻofa ke tau tauhi ʻetau moʻuí ke hao mei he ngaahi tōnounou te ne lava ʻo fakatuaiʻi ʻetau fononga he ʻōseni ʻo e moʻuí.

ʻOku ʻi ai ha feilaulau ke fai kae maʻu e lavameʻa he founga ʻa e ʻEikí, pea ko e founga pē ke lavaʻi ai iá ko hono fai e feilaulau ko iá.

ʻOku hounga kiate au e kātaki hotau Fakamoʻuí ki he ngataʻangá, ʻo fakakakato ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻongá.

Naʻá Ne mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, faingataʻaʻiá, puputuʻú, loto-mamahí, angahalá, mo e tailiilí, pea ʻokú Ne ʻafioʻi e founga ke tokoniʻi ai kitautolú, mo hono tataki fakalaumālie kitautolú, hono fakafiemālieʻi kitautolú, fakamālohia kitautolú koeʻuhi ke tau lava ʻo faʻa kātaki mo maʻu e kalauni ʻoku tuku fakatatali maʻanautolu ʻoku ʻikai foʻí.

ʻOku kehekehe e moʻuí ki he taha kotoa pē. ʻOku tau foua kotoa e faingataʻá, ha taimi ʻo e fiefia, taimi hono fai ha ngaahi fili, taimi hono ikunaʻi ʻo e ngaahi tūkiaʻangá, mo ha taimi ke fakaʻaongaʻi lelei ai e ngaahi faingamālié.

Neongo pe ko e hā hotau ngaahi tūkunga fakatāutahá, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku toutou folofola mai ʻetau Tamai Hēvaní ʻo pehē, “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe. ʻOku ou poupouʻi koe. ʻOku ou ʻiate koe.ʻOua naʻá ke foʻi. Fakatomala pea kātaki fuoloa ʻi he hala ne u fakahaaʻi atú. Pea ʻoku ou fakapapauʻi atu te tau toe femātaaki pē ʻi hotau ʻapi fakasilesitialé.” ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.