2010–2019
Ko e Faiako ʻi ʻApí—ko ha Fatongia Fakafiefia mo Toputapu
ʻEpeleli 2018


Ko e Faiako ʻi ʻApí—ko ha Fatongia Fakafiefia mo Toputapu

ʻOku ou kolea e tokoni ʻa e langí ʻi heʻetau faifeinga ke hoko ko ha kau faiako faka-Kalaisi ʻi hotau ʻapí.

ʻOku ʻi ai haʻama fānau ʻe toko ono mo hoku uaifi ʻofeina ko Sulí, pea ne nau toki mavahe kotoa atu kimuí ni mai. ʻOku ou ongoʻi moʻoni e ʻikai ke ʻi ʻapi taimi kakato ʻema fānaú. ʻOku ou manatu ki heʻeku ako meiate kinautolú mo akoʻi kinautolú.

ʻOku fakataumuʻa ʻeku lea he ʻaho ní ki he ngaahi mātuʻá mo kinautolu kotoa pē ʻoku fie hoko ko ha mātuʻá. Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku tauhi ha fānau he taimí ni. ʻE vavé ni pē hano fai ia ʻe ha niʻihi kehe. Pea ki he toengá, mahalo te nau toki hoko ko ha mātuʻa he kahaʻú. ʻOku ou lotua ke tau ʻiloʻi kotoa e fatongia fakafiefia mo toputapu ko ia ke akoʻi ha fānaú.1

ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi mātuʻá, ʻoku tau fakaʻilo ai ki heʻetau fānaú ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau tokoni ke fai ʻe heʻetau fānaú ʻenau ʻuluaki lotú. ʻOku tau loto ke fakahinohinoʻi mo poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau hū atu he hala ʻo e fuakavá,2 ʻo fakafou he papitaisó. ʻOku tau akoʻi kinautolu ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau akoʻi kinautolu ʻo kau ki Heʻene palaní mo ʻEne fānaú, pea tau tokoni ke nau ʻiloʻi e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau fai ange ha ngaahi talanoa kau ki he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo poupouʻi kinautolu ke muimui ki he kau palōfita moʻuí. ʻOku tau lotua ke nau lavameʻa pea tau mamahi fakataha mo kinautolu ʻi honau faingataʻaʻiá. ʻOku tau fakamoʻoni ki heʻetau fānaú ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, pea tau feinga ke teuteuʻi lelei kinautolu ke ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻOku tau fai ha faleʻi ʻofa ʻi he hoko ʻetau fānaú ko ha mātuʻá. Kae naʻa mo ia—ʻoku ʻikai pē taʻofi ai ʻetau hoko ko ʻenau mātuʻá. ʻOku ʻikai ʻaupito taʻofi ʻetau hoko ko ʻenau faiakó. ʻOku ʻikai ʻaupito teitei tukuange kitautolu mei he ngaahi uiuiʻi taʻengatá ni.

Tau fakakaukauloto muʻa he ʻahó ni ki ha ngaahi faingamālie fakaʻofoʻofa ʻoku tau maʻu ke akoʻi ai ʻetau fānaú ʻi ʻapi.

Faiako ʻi he Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

Tau kamata ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, he naʻe kau ia he meʻa ne fakamuʻomuʻa ʻi he ʻapi tui lahi ne u tupu hake aí. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻe au e ngaahi lēsoni tukupau ne akoʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ka ʻoku ou manatuʻi naʻe ʻikai pē ke taʻe fai ia ha uike.3 Naʻá ku ʻiloʻi naʻe mahuʻinga ia ki heʻeku mātuʻá.4

ʻOku ou manatuʻi e ngaahi ʻekitivitī ne u manako taha ai he efiafi fakafāmilí. ʻE fakaafeʻi ʻe he Tangataʻeikí ha taha ʻi he fānaú ke fai e “Kiʻi Sivi.” Te ne ʻoange ki he tamasiʻí ha ngaahi fakahinohino hangē ko e “ʻUluakí, ʻalu ki peito ʻo fakaava mo tāpuniʻi e ʻaisí. Peá ke lele ki hoku lokimohé ʻo toʻo mai ha sitōkeni mei he toloá. Peá ke foki mai ʻo punopuna tuʻo tolu mo pehē, “ʻE Teti, kuo lava ia!’”

Ne u fiefia maʻu pē ʻi he hokosia hoku taimí. Ne u fakaʻamu ke tonu e meʻa kotoa pē ne u faí, pea ne u fakamahuʻingaʻi e momeniti kotoa pē te u lava ʻo pehē ange ai, “ʻE Teti, kuo lava ia!” Naʻe tokoni e ʻekitivitī ko ʻení ke langaki ʻeku lototoʻá mo fakafaingofua ai ki ha tamasiʻi longomoʻui ke u tokanga ki he taimi ʻoku akoʻi ai ʻe he Fineʻeikí mo e Tangataʻeikí ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe naʻinaʻi mai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “Kapau ʻoku ʻi ai haʻo faʻahinga veiveiua ki he lelei ʻo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, kiʻi ʻahiʻahiʻi ia. Fakatahatahaʻi atu hoʻo fānaú, akoʻi kinautolu, fakamoʻoni ange kiate kinautolu, mou lau fakataha ʻa e folofolá pea mou maʻu ha taimi fiefia fakataha.”5

ʻE ʻi ai maʻu pē ha fakafepaki ki hono fai ʻo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.6 Ka neongo ia, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke ʻoua ʻe tuku ke hanga ʻe he ngaahi fakatūkiá ʻo taʻofi kimoutolu, kae fakamuʻomuʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí—pea ʻai ke hoko e fiefiá ko e meʻa mahuʻinga tahá.

Ko e Faiako ʻi he Lotu Fakafāmilí

Ko e lotu fakafāmilí ko e taha ia ʻo e faingamālie fungani ke faiako aí.

ʻOku ou saiʻia he founga naʻe akoʻi ai ʻa Palesiteni N. ʻElitoni Tena ʻe heʻene tamaí lolotonga e lotu fakafāmilí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tena:

“ʻOku ou manatuʻi he efiafi ʻe taha ne mau tūʻulutui ai ke fai ʻemau lotu fakafāmilí, pea naʻe pehē ʻe heʻeku tamaí ki he ‘Eikí, ʻNaʻe fai ʻe ʻElitoni ha meʻa he ʻahó ni naʻe ʻikai totonu ke ne fai; ʻokú ne kole fakamolemole ai, pea kapau te ke fakamolemoleʻi ia he ʻikai ke toe fai pehē.’

“Ne u fakapapauʻi he meʻá ni he ʻikai ke u toe fai ia—ʻo mahulu hake ia kapau naʻe valokiʻi pe tauteaʻi fefeka au.”7

ʻI heʻeku kei tamasiʻí, naʻe faʻa fakatupu ʻita maʻu pē kiate au e fuʻu lahi ʻemau lotu fakafāmilí, peá u fakakaukau loto, “ʻIkai ne toki ʻosí ni pē ʻetau lotu?” ʻI he taimí ni, ʻi heʻeku hoko ko ha mātuʻá, ʻoku ou ʻiloʻi he ʻikai pē ha taimi ia ʻe feʻunga ai e lotu fakafāmilí.8

Kuó u mālieʻia maʻu pē ʻi he founga ne fakafeʻiloaki mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Hono ʻAlo ʻOfaʻangá.9 ʻOku ou saiʻia ke lotua e hingoa ʻeku fānaú, ʻi heʻenau fakafanongo ki heʻeku fakahaaʻi ki he Tamai Hēvaní ʻeku ʻofeina kinautolú. Hangē ʻoku ʻikai ha taimi ia ʻe toe lelei ange ai ke fakahoko atu ʻetau ʻofá ki heʻetau fānaú, ʻo laka ange ia he lotu fakataha mo hono tāpuakiʻi kinautolú. ʻI he fakataha mai e ngaahi fāmilí ʻi he lotu ʻoku fai he loto fakatōkilaló, ʻoku akoʻi ai ha ngaahi lēsoni mālohi mo tuʻuloa.

Faiako ha Faʻahinga Taimi pē

Ko e faiako he tuʻunga fakaemātuʻá, ʻoku tatau ia mo ha toketā ʻoku ʻatā ke tokoni ha faʻahinga taimi pē. ʻOku fie maʻu ke tau mateuteu maʻu pē ke akoʻi ʻetau fānaú he ʻoku ʻikai ʻaupito ke tau teitei ʻiloʻi e taimi ʻe hoko ai e faingamālie ko iá.

ʻĪmisi
Ko hono akoʻi ʻe Sīsū e fefine ʻi he vaitupú

ʻOku tau hangē ko e Fakamoʻuí, ʻa ia ko ʻene akonakí, “naʻe ʻikai hoko ia ʻi he fale lotú, ka ʻi ha ngaahi feituʻu angamaheni he ʻaho kotoa pē—lolotonga ʻene maʻu meʻatokoni mo ʻEne kau ākongá, ʻutu vai mei ha vaikeli pe fakalaka atu ha fuʻu fiki.”10

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe vahevahe mai ai ʻe heʻeku faʻeé ʻa ʻene ongo fepōtalanoaʻaki lelei taha mo hono tuongaʻane lahi ko Metí, naʻe fai ia lolotonga ʻene pelupelu fō, pea taha lolotonga ʻene fakaʻuli ʻo ʻave ia ki he toketā nifó. Ko e taha e ngaahi meʻa lahi ne u tanganeʻia ai heʻeku faʻeé, ko ʻene mateuteu ko ia ke akoʻi ʻene fānaú.

Naʻe ʻikai pē tūkua ʻene faiako fakaemātuʻá. ʻI heʻeku kei hoko ko ha pīsopé, naʻe talamai ʻe heʻeku faʻē taʻu 78 he taimi ko iá, ke kosi hoku ʻulú. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke u hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei, pea naʻe ʻikai momou ia ke ne fakahā mai. ʻOku ou ʻofa atu Faʻē!

ʻOku fakalotoa au heʻeku hoko ko ha tamaí ke u ako mo fakalaulauloto fakatāutaha ki he folofolá kae lava ke u fai ha tali ki heʻeku fānaú pe makapuná ʻo ka hoko tupukoso mai ha faingamālie akoʻi.11 “ʻOku kamata ha niʻihi ʻo e ngaahi momeniti akoʻi lelei tahá ʻi ha fehuʻi pe loto hohaʻa ʻa ha mēmipa ʻo e [fāmilí].”12 ʻOku tau fakafanongo nai he ngaahi momeniti ko iá?13

ʻOku ou saiʻia he fakaafe ʻa e ʻAposetolo ko Pitá, “Mou nofo teu pē ke talia … ʻa e tangata kotoa pē [mo e fānau], ʻe ʻekea ʻa kimoutolu ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú.”14

ʻI hoku taʻu hongofulu tupú, ne u fiefia he taimi ne u faʻa fangatua nima ai mo ʻeku tamaí. Te ma tauʻaki kukuʻi homa nimá ki heʻene maʻu tahá, ko e feinga ke mamahiʻia e tokotaha ko eé. ʻOku ʻikai kei fakaoli ia ha taimí ni, ka naʻe fakaoli ia he kuohilí. ʻI haʻama feʻauhi ʻe taha, naʻe sio fakamamaʻu mai ʻeku Tamaí ki hoku matá mo ne pehē mai, “ʻE foha, ʻoku fefeka ho nimá. ʻOfa ke mālohi ai pē ho nimá ke ʻoua ʻaupito naʻá ke teitei ala taʻefeʻunga ki ha fefine.” Naʻá ne fakaafeʻi leva au ke u moʻui maʻa pea tokoni ki he niʻihi kehé ke nau fai e meʻa tatau.

Naʻe vahevahe mai ʻe ʻEletā Takilesi L. Kalisitā fekauʻaki mo ʻene tamaí, ʻo pehē: “ʻI haʻane foki mai ki ʻapi ʻi ha ʻaho ʻe taha mei he ngāué, naʻe pehē ange ʻe heʻene Tamaí, ʻNe u totongi ʻeku vahehongofulú he ʻahó ni. Ne u tohiʻi atu he foʻi sieké “mālō ʻaupito.” ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi hono tāpuekina hotau fāmilí.’”

Naʻe fai leva ʻe ʻEletā Kalisitā ha fakaʻapaʻapa ki heʻene tamaí-faiakó: “Naʻá ne fakatou akoʻi mai e ngaahi ngāue mo e ngaahi tōʻonga ʻo e talangofuá.”15

ʻOku ou tui ʻoku fakapotopoto ke ʻai pē mo tau fehuʻi loto, “Ko e hā te u akoʻí pe ko e hā ʻoku ou akoʻi ki heʻeku fānaú ʻi heʻeku ngaahi ngāué mo e tōʻonga talangofuá?”

Faiako he Ako Folofola Fakafāmilí

Ko e ako folofola fakafāmilí ko ha taimi lelei moʻoni ia ke akoʻi ai e tokāteliné ʻi he ʻapí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he totonu ke pīkitai e ngaahi mātuʻá ki he folofola ʻa e ʻEikí, ka ʻoku ʻi ai honau tufakanga fakalangi ke akoʻi ia ki heʻenau fānaú.”16

Ne ma feinga mo Suli ke ʻoua te ma feliliuaki pea ke ma mohu founga. ʻI he taʻu ʻe taha, ne mau fili ai ke lau fakafāmili e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Sipeiní. Ko e ʻuhinga nai ia ne uiuiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻema fānaú ke nau takitaha ngāue fakafaifekau taimi kakato ki ha misiona lea faka-Sipeiní? Es posible.

Ne ongo moʻoni kiate au hono vahevahe mai ʻe Misa Polaieni K. ʻEsitoni naʻá ne lau mo ʻene tamaí e foʻi peesi kotoa pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná lolotonga hono taʻu fakaʻosi he ako māʻolungá. ʻOku manako ʻa Misa ʻEsitoni he folofolá. ʻOku tohitongi ia ʻi hono ʻatamaí mo hono lotó. Naʻe tō ʻe heʻene tamaí e tenga ko iá he kei talavou ʻa Misa ʻEsitoní pea kuo tupulaki e tenga ko iá,17 ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakau aka loloto ʻo e moʻoní. Kuo fai ʻe Misa ʻEsitoni e meʻa tatau pē ki heʻene fānau lalahi angé.18 Naʻe toki fehuʻi ange ʻe hono foha taʻu valú, “Tangataʻeiki, te ta lau fakakū e Tohi ʻa Molomoná?”

Faiako ʻi he Faʻifaʻitakiʻangá

Fakaʻosí, ko ʻetau faiako mahuʻinga taha ʻi hotau tuʻunga ko e mātuʻá, ʻa ʻetau tā sīpingá. ʻOku faleʻi mai ke tau “ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungaanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni.”19

ʻI haʻaku ʻaʻahi kimuí ni mai, ne ma mamata ai mo Suli ki hono ngāueʻi e potufolofolá ni. Naʻe lea ha talavou he houalotu sākalamēnití, naʻe ʻamanaki ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

Naʻá ne pehē, “Mou pehē ʻe kimoutolu he lotú ko ha tangata lelei ʻeku tamaí, ka …” Naʻá ne longo peá ne u fifili loto tailiili pe ko e hā ʻene lea hokó. Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ko e tangata lelei ange ia ʻi ʻapi.”

ʻĪmisi
Fāmili Sitiuatí

Hili iá, ne u fakamālō ki he talavoú ni ʻi hono ueʻi ia ke ne fai ha fakaʻapaʻapa ki heʻene tamaí. Ne u toki ʻiloʻi ko ʻene tamaí e pīsope ʻo e uōtí. Neongo naʻe ngāue faivelenga ʻa e pīsopé ʻi hono uōtí, ka naʻe ongoʻi ʻe he fohá ia ko e lelei taha ʻene tamaí ʻoku fai ia ʻi ʻapi.20

Kuo naʻinaʻi mai ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo pehē: “ʻOku lahi e ngaahi founga ke tau akoʻi ai … e toʻu tangata kei tupu haké, pea ʻoku totonu ke tukutaha ʻetau fakakaukau mo e feinga lelei tahá ki hono fai iá. Kae meʻatēpuú, kuo pau ke hokohoko atu ʻetau fakalotolahi mo tokoniʻi e ngaahi mātuʻá ke nau hoko ko ha kau faiako lelei ange mo pau … ʻi he faʻifaʻitakiʻanga.”21

Ko e founga ia ʻoku faiako ai ʻa e Fakamoʻuí.22

ʻI haʻamau mālōlō ʻeveʻeva he taʻu kuo ʻosí mo ʻema fānau iiki taha ʻe toko uá, naʻe fokotuʻu mai ʻe Suli ke mau ō ʻo papitaiso fakafofonga ʻi he Temipale St. George pea mo e Temipale San Diego. Ne u lāunga loto pē ʻo pehē, “ʻOku tau ō pē ki he temipalé ʻi ʻapi, ko ʻetau omí ʻo mālōlō. Fēfē ke tau fai ha meʻa ʻoku feʻunga mo e mālōloó?” Hili e papitaisó, naʻe fie faitā ʻa Suli ʻi tuʻa he temipalé. Ne u toe hanu loto pē. Mou meaʻi pē meʻa ne hokó: ne mau faitā.

ʻĪmisi
Fāmili Taulaní ʻi he Temipale San Diego California
ʻĪmisi
Fāmili Taulaní ʻi he Temipale St. George Utah

Ne fakaʻamu ʻa Suli ke manatu ʻema fānaú ki he founga ne mau tokoni ai ki heʻemau ngaahi kuí, pea pehē pē mo au. Naʻe ʻikai fie maʻu ha lēsoni ia ʻi hono mahuʻinga ʻo e temipalé. Ne mau moʻuiʻaki pē ia—mālō mo ha faʻē ʻoku ʻofa he temipalé peá ne fakaʻamu ke ʻinasi ʻene fānaú he ʻofa ko iá.

ʻI he fetauhiʻaki e ngaahi mātuʻá mo tā ha ngaahi sīpinga māʻoniʻoní, ʻoku faʻa tāpuekina taʻengata ai e fānaú.

Fakaʻosí

Ko kimoutolu kotoa ʻoku faifeinga ke fai ho lelei tahá ke faiako ʻi homou ʻapí, ʻofa ke mou maʻu ha nonga mo ha fiefia ʻi hoʻomou feingá. Pea kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ke fakaleleiʻi pe fie maʻu ha teuteu lahi ange, kātaki ʻo ngāue leva ʻi hano ueʻi koe ʻe he Laumālié peá ke haʻisia ke fai ki ai.23

Naʻe pehē ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli, “Ko e moʻui lelei ʻa ha sōsaieti, ko e fiefia ʻa hono kakaí, ko ʻenau tuʻumālié mo ʻenau melinó, ʻoku makatuʻunga kotoa ia ʻi hono akoʻi ʻo e fānaú ʻi ʻapí.”24

ʻIo, ʻoku ʻikai haʻaku fānau ʻi ʻapi he taimí ni, ka ʻoku ou kei tuʻu talifaki pē, ʻo mateuteu mo vekeveke ke maʻu ha ngaahi faingamālie mahuʻinga ke akoʻi ai ʻeku fānau lalahí, ʻenau fānaú pea mo ʻenau fānaú ha ʻaho.

ʻOku ou kolea e tokoni ʻa e langí ʻi heʻetau faifeinga ke hoko ko ha kau faiako faka-Kalaisi ʻi hotau ʻapí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25; 93:40.

    Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo pehē, “ʻOku tupulaki ʻa e mahuʻinga ʻo e akoʻi ʻi ʻapí he ʻahó ni, ʻa ia ʻoku lahi ai ʻa e ʻoho e filí, pea ʻokú ne ʻohofi, feinga ke keina mo fakaʻauha ʻa e tefitoʻi makatuʻunga hotau sosaietí ʻa ia ko e fāmilí. Kuo pauke fakapapauʻi ʻe he mātuʻá ko e faiako ʻi ʻapí ko e fatongia mahuʻinga mo toputapu tahá ia” (“Ko Hono Akoʻi ʻe he Ngaahi Faʻeé ʻa e Fānaú ʻi ʻApi,” Liahona, Mē 2010, 30).

    Kuo akoʻi mai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetoló ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e husepānití mo e uaifí ke na feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki pea ki heʻena fānaú foki. He ‘ko e fānaú ko ha tofiʻa mei he ʻEikí’ (Saame 127:3). ʻOku maʻu ʻe he mātuʻá ha fatongia toputapu ke ohi hake ʻenau fānaú ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, mo tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasino mo fakalaumālié, pea hinoiʻi kinautolu ke nau feʻofoʻofani mo fetauhiʻaki, mo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá pea hoko ko ha kau tangataʻifonua tauhi lao ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau nofo aí. Kuo pau ke ʻekeʻi mei he husepānití mo e uaifí—ʻa e faʻē mo e tamai kotoa pē—ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ʻa e anga ʻo ʻenau fakahoko ʻo e ngaahi fatongiá ni”(“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Mē 2017, 145).

  2. Vakai, Russell M. Nelson, “ ʻI heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” Liahona, ʻEpeleli 2018, 7.

  3. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā: “Kapau te mou ʻeke he ʻahó ni ki homa ngaahi foha lalahí pe ko e hā e meʻa ʻoku nau manatuʻi fekauʻaki mo ʻemau lotu fakafāmilí, ako folofolá mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, mahalo te u ʻilo ʻenau tali ʻe faí. Mahalo he ʻikai ke nau talaatu ha lotu pe ko ha taimi ako folofola tukupau pe ko ha lēsoni efiafi fakafāmili mahuʻinga ʻo pehē ko e momeniti mahuʻinga ia ʻo ʻenau tupulaki fakalaumālié. Ka te nau talaatu ʻoku nau manatuʻi naʻe fakahoko maʻu pē ia ʻe homau fāmilí” (“More Diligent and Concerned at Home,” Liahona, Nov. 2009, 19).

  4. Vakai, “Hoko ʻa ʻApi ko e Hēvani,” Ngaahi Himí, fika 188

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Kōtoni B. Hingikelī (2016), 201.

  6. Vakai ki he 2 Nīfai 2:11

  7. N. Eldon Tanner, “Never Be Ashamed of the Gospel of Christ,” Ensign, Feb. 1980, 4.

  8. Vakai ki he 3 Nīfai 18:21

  9. Vakai, Mātiu 3:16–17; 3 Nīfai 11:6–8; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:34–36; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17.

  10. “Take Advantage of Spontaneous Teaching Moments,” Teaching in the Savior’s Way (2016), 16. ʻOku kau he Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí ha fanga kiʻi tokoni kehekehe ki he faiako ʻi ʻapí.

  11. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:21; 84:85.

  12. Teaching in the Savior’s Way, 16.

  13. Vakai, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 213-214.

  14. 1 Pita 3:15

  15. Douglas L. Callister, “Most Influential Teacher—Emeritus Seventy Pays Tribute to Father,” Aug. 29, 2016, news.lds.org.

  16. Russell M. Nelson, “Set in Order Thy House,” Liahona, Jan. 2002, 81.

  17. Vakai, ʻAlamā 32:28–43.

  18. Ko e fetongi lavea ʻa Sister Melinda Ashton maʻa hono husepāniti ko Brother Ashton, lolotonga ʻene folaú.

  19. 1 Tīmote 4:12; vakai foki, ʻAlamā 17:11.

  20. ʻOku ngāue ʻa Pīsope Jeffrey L. Stewart ʻi he Uooti Southgate Second ʻi St. George, Utah. ʻOku ngāue he taimí ni hono foha ko Samuelá ʻi he Misiona Colombia Medellín.

  21. D. Todd Christofferson, “Strengthening the Faith and Long-Term Conversion of the Rising Generation,” general conference leadership meeting, Sept. 2017.

  22. Vakai, 3 Nīfai 27:21, 27

  23. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:8–9.

  24. L. Tom Perry, “Ko Hono Akoʻi ʻe he Ngaahi Faʻeé ʻa e Fānaú ʻi ʻApi,” 30.