2010–2019
Ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá
ʻEpeleli 2018


Ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá

ʻOku ʻikai vaetuʻua ʻe ha palōfita ho vā mo e Fakamoʻuí. Ka ʻokú ne tuʻu ʻi ho tafaʻakí ʻo fakahonohino mai ʻa e hala ki he Fakamoʻuí.

ʻOku ou fie talitali lelei foki ʻa ʻEletā Gerrit Gong pea mo ʻEletā Ulisses Soares ki he feohi fakatokoua laulōtaha ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻI heʻetau poupouʻi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e palōfita ʻa e ʻEikí mo e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ne tau kau ai ki ha fakataha molumalu naʻe tuʻutuʻuni fakalangi—ʻo molumalu he naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻi langi e ngaahi meʻa ne toki hokó kimuʻa pea fakatupu ʻa e māmaní. Kuo hanga ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí he ʻahó ni, ʻa ia ʻokú Ne tataki ʻEne ngāué ʻi he māmaní, ʻo fakafou ʻia Palesiteni ʻAealingi hono fakahaaʻi mai ʻa ʻEne palōfitá, ko ʻEne taki kuo paní, kiate kitautolu ko ʻEne kakai fuakavá, pea ʻomi maʻatautolu ha faingamālie ke fakahaaʻi ʻetau loto fiemālie ke hikinimaʻi ia mo muimui ki heʻene faleʻí.

Ki he kāingalotu ʻe lau miliona ʻoku ʻikai ke nau ʻi heni mo kitautolu ʻi he Senitā Konifelenisí, ʻoku ou fakaʻamu ke mou meaʻinaʻe tatau pē e Laumālie ʻi he falé ni lolotonga hono hikinimaʻi ʻo Palesiteni Nalesoní, mo ia naʻá ke fakatetuʻa mai ki aí—ʻo fonu ʻi he mālohi fakalaumālie.Ka ko ʻetau fakataha mai ko ʻeni ʻi he fakahinohino fakalangí, ʻoku ʻikai ʻi he Senitā Konifelenisi pē ko ʻení ka ʻi he funga ʻo e māmaní—ʻi ha ngaahi falelotu ʻi ʻĒsia, ʻAfilika, mo ʻAmelika Noate; ʻi ha ngaahi ʻapi ʻi he ʻAmelika Lotolotó mo ʻAmelika Tonga mo ʻIulope; ʻi ha ngaahi fale fakafaletolo ʻi he Pasifikí mo e ngaahi ʻotu motu ʻo e tahí. ʻOku fai e fakatahá ni ʻi ha feituʻu pē ʻo e māmaní ʻokú ke ʻi ai, neongo kapau ko e fehokotaki ʻokú ke maʻú ko ha lea pē ʻi hoʻo telefoni toʻotoʻó. Naʻe ʻikai lau ʻe heʻetau kau pīsopé e tokolahi ʻo ʻetau hikinimá, kae pau pē ʻoku ʻiloʻi mei he langí, he ko ʻetau fuakavá mo e ʻOtuá, pea ʻoku lekooti ʻetau ngaahi ngāué ʻi he tohi ʻo e moʻuí.

ʻOku Fili ʻe he ʻEikí ʻEne Palōfitá

Ko hono fili ko ia ʻo ha palōfitá ʻoku fakahoko tonu pē ia ʻe he ʻEikí. ‘Oku ‘ikai fai ha kemipeini, tālangaʻi, feʻauʻauhi ki ha tuʻunga, ʻikai ha fakafepaki, taʻefalala, puputuʻu pe fakamoveuveu. ʻOku ou fakapapauʻi atu foki naʻe ʻiate kimautolu e mālohi ʻo e langí ʻi he loki ki ʻolunga ʻo e temipalé ʻi heʻemau takatakiʻi ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi he faʻa lotu, mo ongoʻi ʻa e hōifua taʻetūkua mai ʻa e ʻEikí kiate Iá.

Naʻe fuoloa ʻaupito pē hono fili ʻo Palesiteni Nalesoni ke ne hoko ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Mahalo naʻa kaungatonu kia Palesiteni Nalesoni e folofola ʻa e ʻEikí kia Selemaiá: “Naʻá ku ʻilo koe ʻi he heʻeki ai te u fakatupu koe ʻi he fatú; pea naʻá ku fakatapui koe, pea tuʻutuʻuni koe, ko e palōfita ki he ngaahi puleʻangá,ʻi he teʻeki ai te ke haʻu mei he manavá.”1 ʻI he taʻu ʻe tolu kuohilí, naʻe fika fā ʻa ʻEletā Nalesoni ki he tuʻunga fuoloa tahá ko hono taʻu 90 ia, pea taʻu siʻi ange ʻiate ia ha toko ua he kau ʻAposetolo ʻe toko tolu ki muʻá. ʻOku hanga ʻe he ʻEikí, ʻa ia ʻokú Ne puleʻi ʻa e moʻuí mo e maté, ʻo fili ʻa ʻEne palōfitá. ʻOku kei fakaofo pē e moʻui lelei ʻa Palesiteni Nalesoní, ʻi hono taʻu 93. ʻOku mau fakatauange pē te tau fononga mo ia ʻi ha toe taʻu kehe ʻe hongofulu pe uofulu, ka ʻi he taimi ní ʻoku mau feinga ke fakalotoʻi ia ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi feituʻu faiʻanga sikií.

Neongo ʻoku tau hikinimaʻi e palōfitá ko e pani ʻa e ʻEikí, tuku muʻa ke mahino ʻoku tau mōihū ki he ʻOtuá pē, ko ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo fakalangí. ʻOku fakafou ʻi he ngaahi lelei, ʻaloʻofa, pea mo e manavaʻofa ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa ʻetau lava ʻi ha ʻaho ʻo toe foki ki Hona ʻafioʻangá.2

ʻUhinga ʻOku Tau Muimui Ai ki he Palōfitá

Ka naʻe akoʻi foki ʻe Sīsū ha moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e kau tamaioʻeiki ʻokú Ne ʻomi kiate kitautolú. Naʻá Ne folofola, “Ko ia ʻokú ne maʻu ʻa kimoutolú, ʻokú ne maʻu au, pea ko ia ʻokú ne maʻu aú, ʻokú ne maʻu ʻa ia naʻá ne fekau aú.”3

Ko e fatongia mahuʻinga taha ʻo e palōfita ʻa e ʻEikí ke akoʻi kiate kitautolu ʻa e Fakamoʻuí pea tataki kitautolu kiate Ia.

ʻOku lahi ha ngaahi ʻuhinga lelei ke tau muimui ai kia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. Naʻa mo e kakai ʻoku ʻikai ke tau tui tataú te nau ui ia ko e poto. Naʻá ne hoko ko ha toketā fakafaitoʻo ʻi hono taʻu 22, ko ha toketā tafa mafu ʻiloa mo ha paionia tuʻuloa ʻi he tafa mafú.

ʻOku ʻilo ʻe ha tokolahi hono potó mo e fakaʻutoʻuta leleí: taʻu ʻe hivangofulu ʻo e ako ki he moʻuí mo e maté, moʻui taʻesiokitá, ʻofa mo akoʻi e fānau ʻa e ʻOtuá he tapa kotoa pē ʻo e māmaní, kae pehē ki he ngaahi aʻusia matuʻotuʻa ʻo hono maʻu ʻo ha fānau ʻe 10, makapuna ʻe 57, mo ha makapuna ua ʻe toko 118 (ʻoku toutou liliu pē e mataʻifika ko ʻení; naʻe fāʻeleʻi ha mokopuna ua tangata ʻi he Pulelulu ko ʻeni ne toki ʻosí).

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo hono mokopuna ua tangata ne toki fāʻeleʻí

Ko kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi lelei ʻa Palesiteni Nalesoní, ʻoku nau faʻa lea ki heʻene fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, ʻi he tui mo e lototoʻa. ʻI he taimi naʻe toʻo ai ʻe he kanisaá ʻa e moʻui hono ʻofefine taʻu 37 ko ʻEmelií, kae tuku hono husepāniti ʻofaʻangá mo ha longaʻi fānau iiki ʻe toko nima, naʻá ku fanongo heʻene pehē, “Naʻá ku hoko ko ʻene tamaí, ko ha toketā fakafaitoʻo, pea mo ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ka naʻe pau ke punou hoku ʻulú mo tali ange, ‘ʻOua naʻa fai ki hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú.’”4

Ko Ha Tangata Leʻo ʻi he Tauá

Neongo ʻoku tau laukau ʻaki e ngaahi ʻulungaanga fakaʻeiʻeiki ko ʻení, ka ko e hā ʻoku tau muimui ai ʻia Palesiteni Nalesoní? Ko e hā ʻoku tau muimui ai he palōfitá? Koeʻuhí he kuo ui pea fili ia ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko ʻEne tangata leʻo ʻi he funga tauá.

ʻĪmisi
Kākasone, Falanisē

Ko Kākasoné ko ha kolo lahi ia ʻoku ʻaaʻi ʻi Falanisē kuo tuʻu talu mei he kuonga motuʻá. ʻOku tuʻu ha ngaahi taua kaekaea hake mei hono ngaahi ʻā maluʻí, ʻa ia naʻe langa maʻá e kau tangata leʻo ne tuʻu ʻi he ngaahi taua ko iá ʻi he ʻaho mo e pō, ke fakamaʻu ʻenau tokangá ki he fili mei he mamaʻó. ʻI he vakai atu ʻa e tangata leʻó ʻoku fakaofi mai ha fili, naʻe maluʻi ʻe hono leʻo fakatokangá e kakai ʻo Kākasoné mei he ngaahi fakatamaki ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo mamata ki aí.

Ko e palōfitá ko ha tangata leʻo ia ʻi he funga tauá, ʻokú ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo vakai ki aí.

Naʻe folofola e ʻEikí kia ʻIsikeli, “Kuó u tuku koe ko e leʻo ki he fale ʻo ʻIsilelí; ko ia te ke fanongo ki he folofola mei hoku fofongá, peá ke valokiʻi ʻa kinautolu meiate au.”5

ʻOku tau faʻa lea ʻo kau ki heʻetau fie maʻu ke muimui he palōfitá, ka mou fakakaukau ki he kavenga mafasia ʻoku hilifaki ʻe he ʻEikí ki Heʻene palōfitá: “Kapau ʻe ʻikai te ke lea koe ke valokiʻi ʻa e angahalá … ,[pea] mate ʻa e angahala ko iá ʻi heʻene hiá; … te u ʻekeʻi hono totó mei ho nima ʻoʻoú.”6

Ko ha Fakamoʻoni Fakafoʻituitui Lahi Ange

ʻOku tau tali lelei ‘a Palesiteni Nalesoni ‘o hangē pē ko haʻatau tali lelei ʻa Pita mo Mōsese, kapau ne tau moʻui ʻi hona kuongá. Naʻe folofola e ʻOtuá kia Mōsese, “Pea ko ʻeni ke ke ʻalu, pea ko au te u ʻi ho ngutú, ke ako kiate koe ʻa ia te ke lea ʻakí.”7 ʻOku tau fanongo ki he palōfita ʻa e ʻEikí mo tui ko ʻene ngaahi leá ko e haʻu ia “mei he [ngutu ʻo e ʻEikí].”8

Ko e tui taʻe ʻiló nai ʻeni? ʻIkai, ʻoku ʻikai. ʻOku tau takitaha maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ki he mooni ʻo hono toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ne hiki hotau nimá ʻi he pongipongí ni, ʻi heʻetau loto mo e fili pē ʻatautolu, ʻo fakahā ʻetau fie poupouʻi e palōfita ʻa e ʻEikí ʻaki “[ʻetau] loto-falala, [ʻetau] tui, mo [ʻetau ngaahi] lotú”9 pea mo muimui ʻi heʻene faleʻí. ʻOku tau maʻu e faingamālie ʻi heʻetau hoko ko e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha ko e ui ʻe he ʻOtuá ʻa Palesiteni Nalesoni. Neongo kuo ʻiloʻi fakataautaha ʻe hoku uaifi ko Kefí, ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi ha meimei taʻu nai ʻeni ʻe tolungofulu pea ʻikai ke ne fehuʻia hono mafai fakalangí, ka ʻi hono fakanofo mo vaheʻi iá, ka naʻe kamata ke ne lau ʻene ngaahi lea konifelenisi ʻi he taʻu ʻe 34 kuohilí, mo lotua ha fakapapau lahi ange ki hono fatongia fakaepalōfitá. ʻOku ou palōmesi atu te ke maʻu ʻa e fakamoʻoni mālohi ange ko ʻení ʻi hoʻo fekumi ki ai ʻi he loto fakatōkilalo pea ʻi he moʻui taau foki.

Ko e hā ʻoku tau vēkeveke ai ke muimui ʻi he leʻo ʻo hotau palōfitá? Ko kinautolu ʻoku fekumi fakamātoato ki he moʻui taʻengatá, ʻoku ʻomi ʻe he leʻo ʻo e palōfitá ha maluʻi fakalaumālie ʻi ha taimi mohu faingataʻa.

ʻOku tau moʻui ʻi ha palanite ʻoku lauimiliona ai e ngaahi leʻo ʻoku vālaú. ʻOku vivili mai e ʻinitanetí, ʻetau telefoni toʻotoʻó, mo e ngaahi meʻa fakafiefiá ke maʻu ʻetau tokangá mo nau takiekina kitautolu, ko e fakaʻamú te tau fakatau ʻenau koloá mo tali ʻenau tuʻunga moʻuí.

ʻOku fakamanatu mai ʻe he ngaahi fakamatala mo e ngaahi fakakaukau taʻefaʻalauá, ʻa e fakatokanga fakafolofola ʻo e “felīlīʻaki, mo feʻaveʻaki fanó,”10 “fakateka ʻe he matangí,”11 tākiekina ʻe he “poto ʻi he fiemuʻá,” mo ikunaʻi ʻe kinautolu ʻoku “toka tataʻo ke kākaaʻí.”12

ʻE fie maʻu ke tau fakafanongo ki he niʻihi kuó Ne fekau maí, kae lava ke fakamaʻunga hotau laumālié ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tatau ʻetau muimui ki he palōfitá ʻi ha māmani maveuveú, mo hano taʻotaʻo ʻaki kitautolu ha sipi māfana ʻi ha ʻaho momoko ʻaupito.

ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻo e fakaʻuhingá, tālangá, fakafehuʻí, vālaú, mo e fakamatalá. ʻOku lelei ʻa e fehuʻi, “Ko e hā hono ʻuhingá?” ʻi ha ngaahi tafaʻaki lahi ʻi heʻetau moʻuí, he ʻokú ne fakaʻatā ai e mālohi ʻo ʻetau ʻiló ke ne tataki ʻa e ngaahi fili lahi faufaua ʻoku tau fai fakaʻahó.

Ka ʻoku faʻa hoko mai e leʻo ʻo e ʻEikí taʻe kau ai ha fakamatala.13 Ne fuoloa ʻānoa pē folofola mai ʻa e ʻEikí ia, “ʻOua naʻá ke [tonó]” kimuʻa pea toki fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi savea fakaakó ʻa e kovi ʻo e taʻeanganofo ki he malí mo e fānaú.14 ʻOku tau mataʻikoloaʻaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo mahulu hake ia he ʻatamai leleí pē.

ʻOua Naʻá ke Ofo

ʻĪmisi
Ko e malanga ʻa Noá

ʻE faʻa hoko e leʻo ʻo e palōfitá, ʻi heʻene lea angaʻofá, ko ha leʻo ʻoku ui mai ke tau liliu, ke tau fakatomala ʻo tafoki ki he ʻEikí. ʻOua naʻa tau fakatoloi ha taimi ʻoku fie maʻu ai ke fai ha fakatonutonu. Pea ʻoua naʻá ke hohaʻa ʻi he taimi ʻoku fakafepakiʻi ai ʻe he leʻo fakatokanga ʻo e palōfitá, ʻa e ngaahi fakakaukau manakoa ʻo e kuongá. ʻOku tukuange mai maʻu pē ʻa e ngaahi lea taukae vevela ʻa e kau taʻetui kuo fakaʻitaʻí, ʻi he momeniti ʻoku kamata ke lea ai e palōfitá. ʻI hoʻomou muimui loto-fakatōkilalo ki he faleʻi mo e ngaahi akonaki ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí, ʻoku ou palōmesi atu ha tāpuaki makehe ʻo e malú mo e nongá.

ʻĪmisi
Kikite ʻa Samuela ko e Tangata Leimaná

ʻOua naʻá ke ofo kapau he ʻikai ʻuluaki fenāpasi kakato hoʻo ngaahi vakai fakatāutahá mo e ngaahi akonaki e palōfita ʻa e ʻEikí. Ko ha ngaahi faingamālie ʻeni ʻo e ako, mo e loto-fakatōkilalo, ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí. ʻOku tau ʻaʻeva atu ʻi he tui, ʻo falala ki he ʻOtuá, mo tui te tau maʻu ha mahino fakalaumālie lahi ange mei heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha palōfita ʻe taha e meʻafoaki taʻefakatataua ʻo e Fakamoʻuí, ʻo pehē, “pea folo hifo ʻa e finangalo ʻo e ʻAló ʻe he finangalo ʻo e Tamaí.”15 Ko hono moʻoní, ko ʻetau tukulolo ko ia ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ko ha moʻulaloa ia ka ko e kamataʻanga ʻo ha ikuna nāunauʻia.

ʻE feinga ha niʻihi ke nau sivisiviʻi e ngaahi lea ʻa e palōfitá, ʻo feinga ke ʻilo pe ko e hā ʻene pōpoaki fakaepalōfitá pea ko e hā ʻene fakakaukau fakatāutahá.

ʻI he 1982, taʻu ʻe ua kimuʻa pea ui ʻa Misa Lāsolo M. Nalesoni ko ha Taki Māʻolungá, naʻá ne pehē: Kuo teʻeki ke u fehuʻi kiate au, ‘Ko e fē ʻa e taimi ʻoku lea ai ʻa e palōfitá ko ha palōfita pea mo e taimi ʻoku ʻikai lea ai [ko ha palōfitá]?’ Ko e meʻa pē ne u tokanga ki aí pe, ‘ʻE founga fēfē haʻaku hoko ʻo hangē ko iá?’” Naʻá ne toe pehē, “Ko ʻeku [fakakaukaú ke] taʻofi hono fakafehuʻia e ngaahi lea ʻa e palōfitá kae fokotuʻu ha ngaahi fakaʻilonga ʻo e lea ofó ki ai.”16 Ko e founga ʻeni ʻoku fili ai ʻe ha tangata loto-fakatōkilalo mo fakalaumālie ke fokotuʻutuʻu ki ai ʻene moʻuí. ʻI he taimí ni, hili ha taʻu ʻe 36 mei ai, kuó ne hoko ko e palōfita ʻa e ʻEikí.

Ko Hono Fakatupulaki Hoʻo Tui ki he Fakamoʻuí

ʻI heʻeku moʻui fakatāutahá, kuó u ʻilo ʻi heʻeku ako ʻi he faʻa lotu e ngaahi lea ʻa e palōfita ʻo e ʻOtuá mo fakafenāpasi fakalelei hoku lotó ki heʻene ngaahi akonakí, ʻoku tupulaki maʻu ai pē ʻeku tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.17 Kapau te tau fili ke tuku ʻa e faleʻi ko ʻení ki he tafaʻakí mo pehē ʻoku tau ʻilo lahi ange, ʻe faingataʻa ke tau tui pea ʻe veiveiua leva ʻetau fakakaukau taʻengatá. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo kei tukupā ko ia ke muimui ki he palōfitá, ʻe tupulaki hoʻo tui ki he Fakamoʻuí.

Naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí, “Ko e kau palōfita kotoa pē … kuo nau fakamoʻoni kiate au.”18

ʻOku ʻikai vaetuʻua ʻe ha palōfita ho vā mo e Fakamoʻuí. Ka, ʻokú ne tuʻu ʻi hotau tafaʻakí ʻo fakahonohino mai ʻa e hala ki he Fakamoʻuí. Ko e fatongia maʻongoʻonga taha mo e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻa ha palōfita kiate kitautola, ʻa ʻene fakamoʻoni ʻiloʻilopau ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Hangē ko Pita ʻo e kuonga muʻá, ʻoku fakahā ʻe hotau palōfitá, “[Ko Ia] ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.”19

ʻE ʻi ai ha ʻaho he kahaʻú, te tau toe vakai mai ai ki heʻetau moʻui fakamatelié, pea te tau fiefia ne tau ʻaʻeva he māmaní ʻi ha kuonga ʻo e palōfita moʻuí. ʻOku ou lotua te tau lava ʻo lea he ʻaho ko iá ʻo pehē:

Naʻa mau fanongo kiate ia

Naʻa mau tui kiate ia.

Naʻa mau ako ʻene ngaahi leá ʻi he faʻa kātaki mo e tui.

Ne mau lotua ia.

Ne mau poupouʻi ia.

Naʻa mau loto fakatōkilalo feʻunga ke muimui kiate ia.

Naʻa mau ʻofa ʻiate ia.

ʻOku ou fai atu ʻeku fakamoʻoni molumalu ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, pea ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa ʻEne palōfita kuo pani ʻi he māmaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Selemaia 1:5.

  2. Vakai, 2 Nīfai 2:8.

  3. Mātiu 10:40.

  4. Manatu Fakatāutaha; vakai foki, Spencer J. Condie, Russell M. Nelson: Father, Surgeon, Apostle (2003), 235.

  5. ʻIsikeli 33:7.

  6. ʻIsikeli 33:8.

  7. ʻEkesōtosi 4:12.

  8. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:5.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:22.

  10. ʻEfesō 4:14.

  11. Sēmisi 1:6.

  12. ʻEfesō 4:14.

  13. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻi ha taimi ʻe taha:

    “ʻI ha fakaʻekeʻeke he 1988 … naʻá ku fakamatalaʻi ʻeku tui fekauʻaki mo e feinga ke ʻoatu ha ngaahi ʻuhinga fakamatelie ki he fakahā fakalangí:

    “‘Kapau te mou lau e folofolá mo fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení, “Ko e hā naʻe fekauʻi ai ʻeni ʻe he ʻEikí pe ko e hā naʻá ne fai ai ʻa e fekau ko iá,” te ke ʻilo ai naʻe siʻi hifo ʻi he fekau ʻe taha ʻi ha ngaahi fekau ʻe teau, naʻe ʻomi hono ʻuhingá. ʻOku ʻikai ko e sīpinga ʻa e ʻEikí ke ʻomi ha ngaahi ʻuhinga. Te tau lava kitautolu [ʻa e kakai fakamatelié] ʻo ʻoatu ha ngaahi ʻuhinga ki he fakahaá. Te tau lava ʻo ʻoatu ha ngaahi ʻuhinga ki he ngaahi fekaú. ʻI heʻetau fai iá, ko e ʻuhinga pē ia ʻatautolu. ʻOku ʻoatu ʻe ha kakai ʻe niʻihi ha ngaahi ʻuhinga ki he [fakahaá] … , pea iku ai ʻo nau matuʻaki hala ʻaupito.ʻOku ʻi ai ha lēsoni ai. … Naʻá ku fakapapauʻi ʻi ha taimi lahi ʻi he kuohilí, naʻá ku maʻu ʻa e tui ki he fekaú pea naʻe ʻikai haʻaku tui ki he ngaahi ʻuhinga ne fokotuʻu mai ki aí.’ …

    “‘… ʻOku hangē kiate au ko e ngaahi ʻuhingá kotoa ko hano fakahoko ʻo ha ngaahi meʻa faingataʻa ʻoku ʻikai fie maʻu. … ʻOua muʻa naʻa tau fai e fehalaaki naʻe fai ʻi he kuohilí, … ʻi he feinga ke ʻomi ha ngaahi ʻuhinga ki he fakahaá.Ko e ngaahi ʻuhingá ʻoku hā mai ko ha konga lahi, ko e faʻu pē ʻe he tangatá. Ko e ngaahi fakahaá ʻa e meʻa ʻoku tau poupouʻi ko e finangalo ʻo e ʻEikí pea ko e feituʻu ia ʻoku ʻi ai ʻa e malú’” (Life’s Lessons Learned [2011], 68–69).

  14. ʻEkesōtosi 20:14.

  15. Mōsaia 15:7.

  16. Russell M. Nelson, ʻi he Lane Johnson, “Russell M. Nelson: A Study in Obedience,” Tambuli, Jan. 1983, 26.

  17. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi: “Ko ha fehalaaki ia ke tui ko e fili ke tali pe taʻe tali ʻa e akonaki ʻa e palōfitá, ʻoku ʻikai lahi hake ia ʻi he fili ke te tali ha faleʻi lelei mo maʻu hono ngaahi leleí pe nofo maʻu ʻi he meʻa ʻokú te ʻi aí.Ka ko e fili ke ʻoua ʻe fakaʻaongaʻi e akonaki fakapalōfitá, ʻokú ne liliu e fakavaʻe ʻoku tau langa aí. ʻOku fakatuʻutāmaki ange ia. ʻOku holoki hotau mālohi ke tali ʻa efaleʻi fakalaumālie ʻi he kahaʻú, ʻi he ʻikai ke tau tokanga ki he enginaki fakapalōfitá. Ko e taimi lelei taha ke fai ai e fili ke tokoni kia Noa ʻi hono langa ʻo e ʻaʻaké ʻa e fuofua taimi ne fai atu ai e kolé. Ko e taimi kotoa pē naʻá ne kole ai hili e meʻa ko iá, pea ʻikai ke talí, naʻe holoki ai ʻa e malava ke ongoʻi e Laumālié Ko e taimi kotoa pē ne hangē ia ha kole ngalivalé, kae ʻoua ke tō mai e ʻuhá. Ka naʻe fuʻu tōmui” (“Finding Safety in Counsel,” Ensign, May 1997, 25).

  18. 3 Nīfai 20:24

  19. Mātiu 16:16; vakai foki,Sione 6:69.