2010–2019
Ngaahi Meʻafoaki Mahuʻinga Mei he ʻOtuá
ʻEpeleli 2018


Ngaahi Meʻaʻofa Mahuʻinga Mei he ʻOtuá

Kāinga, ʻe lava ke fonu ʻa e moʻuí ʻi he tui, nēkeneka, fiefia, ʻamanaki lelei, mo e ʻofa ʻi he taimi te tau ngāueʻaki ai e kihiʻi tui moʻoni kia Kalaisí.

Siʻoku kāinga, ne tau toki kau ʻi ha fakatahaʻanga molumalu, ko ha meʻa ʻe lava ʻo muimuiʻi naʻe fai he Tohi Tapú ʻi he taimi ne fakatahataha ai ʻa ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ke ongoʻi e ʻafioʻanga ʻo e ʻEikí pea mo fakamanatua ʻEne ngaahi tāpuakí.1 ʻOku tau monūʻia ke moʻui ʻi ha kuonga kuo fakafoki mai ai ʻa e ouau fakakuongamuʻa ko ʻení ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.2 ʻOku ou tapou atu ke hiki ʻi hoʻo tohinoá ʻa e meʻa naʻá ke ongoʻi fekauʻaki mo e meʻa toputapu taha ko ʻeni kuó ke kau aí.

Ne tau fakamāvae kimuí ni mai mo hotau kaungāmeʻa ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní. Neongo ʻoku tau ʻofa kātoa ki ai, ka ʻoku tau houngaʻia lahi he kuo ui ʻe he ʻEikí ha palōfita foʻou, ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ke ne tokangaʻi Hono Siasí. Kuo tau kamataʻi ʻeni ʻi he founga maau, ha konga foʻou ʻi hotau hisitōlia he Siasí. Ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ʻeni mei he ʻOtuá.

ʻI heʻetau takitaha poupouʻi ko ia ʻa Palesiteni Nalesoni ʻaki e hiki hotau nimá, ʻoku tau tuʻu ai ko e kau fakamoʻoni ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo fakamahinoʻi ko e fetongi totonu ia ʻo Palesiteni Monisoní. ʻI hono hiki hotau nimá, ʻoku tau palōmesi ai ke talangofua ki hono leʻó ʻi heʻene maʻu ʻe fakahinohino mei he ʻEikí.

Kuo folofola ʻa e ʻEikí:

“Ke ke tokanga ki heʻene [ʻo ʻuhingá ki he Palesiteni ʻo e Siasí] ngaahi lea kotoa pē mo e ngaahi fekau te ne fai kiate koé ʻo ka ne ka maʻu ia … ;

“He ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē.”3

Kuó u maheni mo hotau palōfita mo e palesiteni foʻoú ʻi ha taʻu ʻe 60 tupu. Kuó u ngāue mo ia ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha taʻu ʻe 33, pea ko ha fakamoʻoni au naʻe teuteu ia ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí ke ne hoko ko hotau ʻaposetolo pule mo e palōfita ke ne tokangaʻi e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní he funga ʻo e māmaní. Fakatauange ke tau takitaha poupouʻi ia pea mo hono ongo tokoní mo muimui heʻenau fakahinohinó. ʻOku tau toe talitali lelei foki ʻa ʻEletā Gong mo ʻEletā Soares ko e ongo mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Hili e Toetuʻu ʻa Sīsuú, ʻa ia ko ha meʻa ʻoku tau fakamanatua he fakaʻosinga uike Toetuʻu nāunauʻiá ni, naʻá Ne hā ki Heʻene kau ākongá mo folofola ange, “Fiemālie pē ʻa kimoutolu: hangē ko e fekau au ʻe he Tamaí, pea ʻoku pehē ʻeku fekauʻi ʻa kimoutolú.”4 Fakatokangaʻi e ngāué ʻoku konga ua—ʻOku fekau mai ʻe he ʻOtuá Hono ʻAló. ʻOku fekau atu ʻe he ʻAló ʻEne kau tamaioʻeikí—ko e kau tangata mo fafine matelie—ke fakahoko ʻEne ngāué.

ʻOku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ke ʻiloʻi ko e niʻihi fakafoʻituitui ko ia ʻoku ui ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai ke nau haohaoa fakaetangata. ʻOku fakaikiiki ʻe he ngaahi talanoa he folofolá ʻa e ngaahi meʻa ne hoko fekauʻaki mo e kau tangata mo fafine naʻe ui ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ha ngāue lahi—ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine lelei ʻo ʻetau Tamai Hēvaní naʻe ui ke ngāue ʻi honau ngaahi fatongia he Siasí, ʻo feinga ke fai honau lelei tahá, ka ʻoku teʻeki ai haohaoa hanau taha. ʻOku tatau tofu pē ia mo kitautolu he ʻahó ni.

ʻI he mahino ʻoku ʻi ai hotau ngaahi vaivai mo e ngaahi tōnounou fakaetangatá, ʻe fēfē leva haʻatau laka ki muʻa ʻi heʻetau fetokoniʻaki mo e fepoupouakí? ʻOku kamata ʻaki e tuí—ʻo tui moʻoni, mo fakamātoato ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e tui ki he Fakamoʻuí, ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ia ʻo e tokāteline mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻá ku folau mo hoku fāmilí, ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ki he Fonua Tapú. Naʻe ʻeke mai ʻe he talēkita ʻo e Senitā BYU ʻi Selusalemá, ʻi he lele atu ʻemau meʻalelé ʻi ha veʻe mūsitá, pe kuó u ʻosi sio ʻi ha tengaʻi mūsita. Naʻe teʻeki ai, pea naʻa mau tuʻu leva. Naʻá ne fakaʻaliʻali mai ʻa e ngaahi tenga mei he fuʻu mūsitá. Naʻe fakaofo ʻenau fuo īkí.

Peá u manatuʻi leva e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú: “Ko e meʻa ʻi hoʻomou taʻetuí: he ʻoku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻai hoʻomou tuí ʻo hangē ko e foʻi tengaʻi mūsitá, te mou pehē ki he moʻungá ni, Hiki ʻi heni ki he potú na; pea ʻe hiki ia: pea ʻe ʻikai ha meʻa ʻe taha ʻe taʻe faʻa fai ʻe kimoutolu.”5

Kapau ʻoku tau maʻu ha tui ʻoku siʻisiʻi ʻo tatau mo ha tengaʻi mūsita, ʻe lava ʻo tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau hiki ʻa e ngaahi moʻunga ʻo e lotofoʻí mo e veiveiuá, ʻi he ngaahi ngāue ʻoku ʻi muʻa ʻiate kitautolú, ʻe heʻetau ngāue mo e fānau ʻa e ʻOtuá, kau ai e kau mēmipa ʻo e fāmilí, kāingalotu ʻo e Siasí, mo kinautolu ʻoku teʻeki mēmipa he Siasí.

Kāinga, ʻe lava ke fonu ʻa e moʻuí ʻi he tui, nēkeneka, fiefia, ʻamanaki lelei, mo e ʻofa ʻi he taimi te tau ngāueʻaki ai e kihiʻi tui moʻoni siʻisiʻi taha kia Kalaisí—naʻa mo ha tui hangē ha tengaʻi mūsitá.

Naʻe manatuʻi ʻe ʻEletā Siaosi A. Sāmita ha faleʻi naʻe fai ange ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kiate ia: “Naʻá ne talamai ʻoku totonu ke ʻoua naʻá ku teitei lotofoʻi, neongo pe ko e hā ha ngaahi faingataʻa te nau ʻākilotoa au. Kapau te u melemo hifo ʻi he vanu loloto taha ʻo Nova Sikōtiá pea tanumia au ʻe he ʻOtu Moʻunga Maká kotoa, ʻoku ʻikai totonu ke u loto-foʻi ka ke u kātaki pē, tui, mo loto-toʻa, pea te u ikuna ʻi he ikuʻangá.”6

ʻOku totonu ke tau manatuʻi e tala ʻa Paulá: “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohiʻi au.”7 Ko hono ʻilo ʻení, ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ia ʻe taha mei he ʻOtuá.

Makehe mei he ngaahi meʻaʻofa kuó u lave ki aí, ʻoku toe lahi ange fau. ʻOku ou lea eni ki ha konga siʻi—ko e meʻaʻofa ʻo e ʻaho Sāpaté, ʻa e sākalamēnití, tokoni ki he niʻihi kehé, pea mo e meʻaʻofa taʻe-fakatataua mei he ʻOtuá ʻa hotau Fakamoʻuí.

Ko e mālohi ʻo e ʻaho Sāpaté ke aʻusia ʻi he lotú pea mo ʻapi ʻa e nēkeneká, mo e ongoʻi e māfana ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻo ʻikai ha toe fakahohaʻasi.

ʻOku fuʻu tokolahi fau hano tuku ʻe ha niʻihi e meimei kotoa ʻo ʻenau moʻuí ki he ʻinitanetí mo ʻenau ngaahi nāunau toʻotoʻó—ʻokú ne hulungia honau fofongá ʻi he ʻaho mo e pō mo ha vavae ʻi honau telingá ʻo tekeʻi ai e kihiʻi leʻo siʻi mo vanavanaiki ʻo e Laumālié.Kapau he ʻikai ke tau kumi ha taimi ke fakamamaʻo ai, ʻe ala mole ʻiate kitautolu e faingamālie ke ongoʻi e leʻo ʻo Ia naʻá Ne pehē, “Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá.”8 ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe fehalaaki ʻi hono ngāue ʻaonga ʻaki e fakalakalaka ʻi he ngaahi tekinolosia ne fakaʻilo mai ʻe he ʻEikí, ka kuo pau ke tau fakapotopoto ʻi hono fakaʻaongaʻi kinautolú. Manatuʻi ʻa e meʻaʻofa ʻo e ʻaho Sāpaté.

Ko e tāpuaki ʻo hono maʻu ʻo e sākalamēnití ʻi he houalotu sākalamēnití, ʻoku ʻikai teitei totonu ke hoko ko ha meʻa angamaheni pe ko ha faʻahinga meʻa pē ke tau fai. Ko ha miniti pē ʻe 70 ʻi he uiké kakato te tau lava ai ke kiʻi taʻofi mo maʻu ha melino, nēkeneka, mo ha fiefia lahi ange ʻi heʻetau moʻuí.

Ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití mo e fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá ko haʻatau fakaʻilonga ia ki he ʻEikí ʻoku tau manatu maʻu ai pē kiate Ia. Ko ʻEne Fakaleleí ko ha meʻaʻofa fakaʻatuʻi ia mei he ʻOtuá.

Ko e monū ke tokoni ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní, ko ha toe faingamālie ia ke muimui ai he Sīpinga ʻo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻaki haʻatau tokoni ki he niʻihi kehé.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi faingamālie ngāue tokoni ʻoku ʻi ai hono founga ngāue pau—ʻi hotau fāmilí, ʻi hotau uiuiʻi faka-Siasí, mo ʻetau kau ʻi he ngaahi kulupu ngāue tokoni fakakoló.

ʻOku ʻikai totonu ke toe momou e kāingalotu ʻo e Siasí—ʻa tangata mo fafine fakatouʻosi—kapau ʻoku nau loto ki ai, ke feinga ki ha tuʻunga fakapuleʻanga ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē ʻo e puleʻanga ʻoku nau nofo aí. ʻOku fie maʻu hotau leʻó he ʻahó ni mo mahuʻinga ʻi heʻetau ngaahi akoʻangá, hotau ngaahi koló, pea mo hotau ngaahi fonuá. Ko e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e temokālatí, ko hotau fatongia ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotú ke fili ha kau tangata mo fafine fakaʻeiʻeiki ʻoku nau loto ke ngāue.

ʻOku lahi ha ngaahi faingamālie ke tokoni ʻoku ʻikai hano founga ngāue pau—ʻo ʻikai tali ke toki vahe ange—pea ʻoku haʻu ʻi he taimi ʻoku tau tokoni ai ki he niʻihi kehe ʻoku tau fetaulaki ʻi he fononga ʻo e moʻuí. Manatuʻi naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e loeá ʻoku totonu ke tau ʻofa ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú, ʻo fakaʻaongaʻi e Samēlia leleí ko e sīpinga.9

ʻOku fakaava ʻe he ngāue tokoní ha matapā ke mahino ai kiate kitautolu ʻa e moʻui mo e ngāue ʻa Kalaisí.Naʻe hāʻele mai ke tokoni, hangē ʻoku akoʻi ʻi he folofolá, “ʻio ʻo hangē ko e Foha ʻo e Tangatá, naʻe ʻikai haʻu ia ke tauhia ia, ka ke tauhi, pea ke foaki ʻene moʻuí ko e huhuʻi ʻo e tokolahi.”10

Mahalo ko Pita naʻá ne mei fakamatalaʻi lelei taha e ngāue fakamatelie ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha foʻi lea ʻe nima ʻi heʻene pehē ko Sīsuú, naʻe “faʻa feʻaluaki ʻo fai lelei.”11

Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa ʻetau meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa ʻa e ʻOtuá. Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Ko au ko e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí: ‘oku ‘ikai haʻu ha tangata ‘e taha ki he Tamaí, kae ‘iate au.”12

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai hono mahuʻinga ʻa hotau Fakamoʻuí ʻi heʻene pehē, “ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá.”13 Kuo pau ke tau tuku ke hoko ʻa Kalaisi ko e uho ia ʻo ʻetau moʻuí ʻihe taimi kotoa pē pea mo e feituʻu kotoa pē.

ʻOku totonu ke mahino kiate kitautolu ko Hono huafá ʻoku hā ʻi hotau ngaahi feituʻu ʻo e lotú; ʻoku papitaiso kitautolu ʻi Hono huafá; pea ʻoku hilifakinima, fakanofo, fakakoloaʻi, pea mo silaʻi ʻi he malí ʻi Hono huafá. ʻOku tau maʻu ʻa e sākalamēnití mo palōmesi ke ʻai kiate kitautolu Hono huafá—pea hoko ko e kau Kalisitiane moʻoni. Fakaʻosí, ʻoku kole mai kiate kitautolu ʻi he lotu tāpuaki ʻo e sākalamēnití ke tau “manatu maʻu ai pē kiate ia.”14

ʻI heʻetau teuteu ko ia ki he Toetuʻu ʻapongipongí, tau manatuʻi muʻa ko Kalaisi ʻoku māʻolunga tahá.Ko Ia ʻa e Fakamaau angatonú, ko hotau Taukapo angatonú, ko hotau Huhuʻi monūʻiá, ko e Tauhi Sipi leleí, Mīsaia naʻe talaʻofá, ko ha Kaumeʻa moʻoní, pea toe lahi ʻaupito ange ai. Ko ha meʻaʻofa mātuʻaki mahuʻinga moʻoni ia kiate kitautolu mei heʻetau Tamaí.

ʻOku lahi ʻetau ngaahi fie maʻú, ngaahi hohaʻá, mo e ngaahi ngāue ke faí ʻi hotau tuʻunga fakaākongá. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai ha ngaahi ngāue kuo pau ke ʻi he uho ʻo ʻetau mēmipa ʻi he Siasí. ʻOku tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí, “Ko ia, ke ke faivelenga; tuʻu ʻi he lakanga kuó u fili koe ki aí; tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.”15

Ko e ngāue ʻeni ʻa e Siasí.Ko e lotu haohaoá ʻeni! Ko e ongoongoleleí ʻeni ʻi hono tuʻunga moʻoní, ʻi heʻetau tokoniʻi, hiki hake, pea mo fakamālohia kinautolu ʻoku masiva fakalaumālie mo fakatuʻasinó! Ko hono fakahoko iá, ʻoku fie maʻu ai kitautolu ke tau ʻaʻahi mo tokoniʻi kinautolu,15 ke tōkakano ʻenau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne Fakaleleí ʻi honau lotó.

ʻOfa ke faitokonia mo tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau mataʻikoloa ʻaki ʻetau ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga mei he ʻOtuá, ʻo kau ai ʻetau hoko ko e mēmipa ʻi Hono Siasi kuo fakafoki maí. ʻOku ou lotua ke fakafonu kitautolu ʻaki e ʻofa ki he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, mo tau lava ke ʻiloʻi ʻenau ngaahi fie maʻú pea mo loto fiemālie ke tali ʻenau ngaahi fehuʻi mo e tokanga ki he ongoongoleleí ʻi ha founga mahino mo angaʻofa te ne fakatupulaki ai ʻetau femahinoʻakí mo e fefakahoungaʻiʻakí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí. Ko e meʻa ʻe akoʻi ʻi he konifelenisi lahi ko ʻení, te tau maʻu ia ʻi he tataki fakalaumālie mei he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá, mei he Kau Taki Māʻolungá, pea mo e kau taki fefine ko e kau ʻŌfisa Māʻolunga ʻo e Siasí.ʻOfa ke nofoʻia kitautolu takitaha ʻe he fiefia mo e melino ʻa e ʻEikí, ko ʻeku lotu fakatōkilaló ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.