2010–2019
Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí
ʻEpeleli 2018


Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau ʻEtau Moʻuí

ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e tākiekina fakafiemālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

He toki faingamālie nāunauʻia moʻoni ia ke fakamanatua e Toetuʻú ʻi he Sāpate ko ʻeni ʻo e konifelenisi lahí! He ʻikai ha toe meʻa ʻe lelei ange ka ko hono fakamanatua e meʻa mahuʻinga taha kuo hoko ʻi he māmani ko ʻení ʻaki ʻetau moihū ki he tokotaha mahuʻinga taha kuo moʻui ʻi he māmani ko ʻení.ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau hū kiate Ia naʻe kamata ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá ʻi he Ngoue ko Ketisemaní.Naʻá Ne loto fiemālie ke mamahi koeʻuhi ko e ngaahi angahala mo e vaivai ʻo e taha kotoa pē ʻo kitautolu, ʻa ia naʻe langaki ai e “tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo [e] kilí.”1 Naʻe tutuki Ia ʻi he kolosi ʻi Kalevalé2 pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú ko e fuofua taha ke toetuʻu ʻi he fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.ʻOku ou ʻofa ʻiate Ia, pea ʻoku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui! Ko Ia ʻokú Ne tataki mo fakahinohino Hono Siasí.

Ka ne taʻeʻoua ʻa e Fakalelei taʻefakangatangata hotau Huhuʻí, he ʻikai ha ʻamanaki lelei ʻa ha taha ʻiate kitautolu ke toe foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.Ka ne taʻeʻoua ʻEne Toetuʻú, ko e ngataʻangá pē ʻa e maté.Naʻe hoko e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí ke malava ai ʻa e moʻui taʻengatá pea hoko ʻo moʻoni ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté ki he taha kotoa.

ʻOku tuʻunga ʻi Heʻene ngāue fisifisimuʻá mo e melino ʻokú Ne foaki ki Hono kau muimuí, ʻa ʻema ongoʻi fiemālie mo hoku uaifi ko Uenitií, he poʻuli hifo, ʻo e ʻaho 2 ʻo Sanuali 2018, ʻi hono fakaʻaaki kimaua ʻe ha telefoni ʻo fakahoko mai kuo pekia ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní.

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni

ʻOku tau ʻofa lahi kia Palesiteni Monisoni! ʻOkú ma fakaʻapaʻapaʻi ʻene moʻuí mo hono tukufakaholó.Ko ha moʻungaʻi tangata fakalaumālie, naʻá ne hoko ko ha ivi takiekina fakangalongataʻa kiate kinautolu kotoa naʻa nau ʻilo iá pea mo e Siasi naʻá ne ʻofa aí.

ʻI he Sāpate, ʻaho 14 ʻo Sanuali 2018, ʻi he loki ki ʻolunga ʻo e Temipale Sōleiki Sití, naʻe toe fokotuʻutuʻu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he sīpinga faingofua kae toputapu kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí.Pea ʻi he fakataha molumalu ʻi he pongipongi ʻaneafí, naʻe hikinima ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní ke fakapapauʻi e ngāue ne fakahoko ki muʻa ʻe he Kau ʻAposetoló.ʻOku ou houngaʻia ʻi he loto fakatōkilalo koeʻuhi ko hoʻomou hikinima ʻo poupoú.

ʻOku ou houngaʻia foki koeʻuhi ko kinautolu ʻi muʻa ʻiate aú.Ko ha faingamālie moʻoni ia moʻoku ke ngāue ʻi he Kōlomu o e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha taʻu ʻe 34 pea ke ʻilo fakataautaha ha toko 10 ʻo e Kau Palesiteni ʻe 16 kimuʻa ʻo e Siasí.Naʻá ku ako ha meʻa lahi meiate kinautolu takitaha.

ʻOku ou fakamālōʻia foki ʻeku ngaahi kuí.Ko e kotoa ʻo ʻeku ngaahi kui ua ʻe valú ko ha kau papi ului kinautolu ki he Siasí ʻi ʻIulope.Naʻe hanga ʻe he taha kotoa ʻo e ngaahi laumālie loto-toʻa ko ʻení, ʻo feilaulauʻi e meʻa kotoa pē ke haʻu ki Saione.Ka neongo ia, ʻi he ngaahi toʻu tangata ne hoko atu aí, ne ʻikai ke fuʻu mateaki pehē ʻa e toenga kotoa ʻo ʻeku ngaahi kuí. Ko hono olá, naʻe ʻikai ke ʻohake au ʻi ha ʻapi ne ʻelito ʻaki ʻa e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
Ongomātuʻa ʻa Palesiteni Nalesoní
ʻĪmisi
Ko e fāmili ʻo Palesiteni Nalesoní ʻi heʻene kei talavoú

Naʻá ku ʻofa lahi ʻi heʻeku ongomātuʻá.Naʻá ku houngaʻia ʻiate kinaua pea naʻá na akoʻi mai ha ngaahi lēsoni mahuʻinga.He ʻikai feʻunga ʻeku fakamālōʻia kinaua koeʻuhi ko e ʻapi fiefia naʻá na fokotuʻu maʻaku mo e toenga e fānaú.Kae naʻa mo ʻeku kei si’í, naʻá ku ʻilo ne ʻi ai e meʻa ne ʻikai ke u maʻu.ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku heka ʻi ha pasi ʻo ʻalu ki ha faletohi ʻa e Siasí ke kumi ha tohi fekauʻaki mo e Siasí.Naʻá ku manako ke ako fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

ʻI he mahino kiate au ʻa e Lea ʻo e Potó, naʻá ku loto ke moʻui ʻaki ʻe heʻeku ongomātuʻá e fono ko iá.Ko ia, ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku kei siʻi ʻaupitó, naʻá ku ʻalu ki he konga ki lalo homau falé ʻo fahi ʻi he faliki simá ʻa e foʻi hina kava mālohi kotoa pē! Naʻá ku ʻamanaki atu ʻe tauteaʻi au ʻe heʻeku tangataʻeikí, ka naʻe ʻikai ke ne teitei foaki mai ha foʻi lea.

ʻI heʻeku matuʻotuʻá pea kamata ke mahino kiate au ʻa e fakaʻeiʻeiki ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní, naʻá ku faʻa pehē loto pē, “ʻOku ʻikai ke u toe fie maʻu ʻe au ha meʻaʻofa Kilisimasi kehe! ʻOku ou fie maʻu pē ke silaʻi au ki heʻeku ongomātuʻá.” Naʻe ʻikai hoko ʻa ʻeku fakaʻamú kae ʻoua kuo taʻu 80 tupu lahi ʻeku ongomātuʻá, ka naʻe hoko ia.He ʻikai lava ke u fakahaaʻi kakato ʻa e fiefia naʻá ku ongoʻi ʻi he ʻaho ko iá,3 pea mo e ʻaho kotoa ʻoku ou ongoʻi e fiefia ʻo hono silaʻi kinauá pea mo hono silaʻi au kiate kinauá.

ʻĪmisi
Lāsolo mo Tenisolo Nalesoni

ʻI he 1945, lolotonga ʻo ʻeku ʻi he ʻapiako fakafaitoʻó, naʻá ku mali ai mo Tenisolo Uaite ʻi he Temipale Sōleikí. Naʻe tāpuekina ʻaki kimaua ha fānau fefine fakaʻofoʻofa ʻe toko hiva mo ha foha makehe ʻe taha.ʻI he ʻaho ní, ko e taha ia ʻo e meʻa fakafiefia taha kiate aú, ko e tupu tokolahi hoku fāmilí.

ʻĪmisi
Palesiteni mo Sisitā Nalesoni mo ʻena fānau fefiné
ʻĪmisi
Palesiteni Nalesoni mo hono fohá

ʻI he 2005, hili ha meimei taʻu ʻe 60 ʻo ʻema malí, naʻe taʻeʻamanekina siʻono ui atu ki ʻapi ʻa hoku ʻofaʻanga ko Tenisoló.Ne ʻi ai ha taimi naʻe ʻikai ke u toe mei lava ʻo fai ha meʻa, tupu mei heʻeku mamahí.Ka naʻe fakamālohia au ʻe he pōpoaki mo e talaʻofa ʻo e toetuʻú.

ʻĪmisi
Uenitī mo Lāsolo Nalesoni

Pea ʻomi leva ʻe he ʻEikí ʻa Uenitī Uatesoni ki hoku tafaʻakí.Naʻe silaʻi kimaua ʻi he Temipale Sōleiki Sití ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 2006. ʻOku ou ʻofa lahi ʻiate ia! Ko ha fefine makehe ia—ko ha tāpuaki lahi kiate au, ki homau fāmilí, pea mo e Siasí hono kotoa.

Kuo hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ko ʻení ko ha ola ʻo e fekumi mo e tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lolenisou Sinou, “Ko e faingamālie fakaʻeiʻeiki ʻeni ʻo e mēmipa kotoa ʻo e Siasí, … ʻa e ʻi ai ʻetau totonu ke tau maʻu e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.”4

Ko e meʻa ʻe taha kuo toutou ʻomi ʻe he Laumālié ki heʻeku fakakaukaú talu mei hoku uiuiʻi foʻou ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ko e hōifua koia ʻa e ʻEikí ke fakahā ʻEne fakakaukaú mo Hono finangaló.Ko e faingamālie ke maʻu e fakahaá, ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa lelei taha ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú.

ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau ngaahi feinga māʻoniʻoni kotoa pē, ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakahā ʻa e Laumālié.ʻOku ou manatuʻi ʻeku faʻa tuʻu he tafaʻaki ʻo ha mahaki—ʻi ha loki tafa ʻo taʻepauʻia pe ʻe fēfē hano fakahoko ha founga tafa foʻou pe taʻeʻiloa—peá u aʻusia ʻa hono fakatātaaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e founga ke fai ai iá ʻi hoku ʻatamaí.5

Ke poupouʻi ʻeku kole mali kia Uenitií, naʻá ku talaange ki ai, “ʻOku ou ʻilo e fakahaá mo e founga ke maʻu ai iá.”ʻOku ou fakamālōʻia ia—pea, kuó u ʻiloʻi eni, ko ha meʻa angamaheni ia kiate ia—naʻá ne ʻosi fekumi pea maʻu ʻene fakahā pē ʻaʻana fekauʻaki mo kimaua, ʻa ia naʻá ne maʻu ai e loto-toʻa ke tali ʻió.

ʻI heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻá ku lotu fakaʻaho ki ha fakahā peá u fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi he taimi kotoa pē naʻá Ne folofola mai ai ki hoku lotó mo e ʻatamaí.

Fakakaukauloto ki he mana ko iá! Tatau ai pē pe ko e hā hotau uiuiʻi ʻi he Siasí, te tau kei lava ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní pea maʻu ha tataki mo ha fakahinohino, pea maʻu ha fakatokanga fekauʻaki mo e fakatuʻutāmakí mo e ngaahi meʻa te ne tohoakiʻi ʻetau tokangá, pea ke tau malava ʻa e ngaahi meʻa he ʻikai pē ke tau lava ʻo fai ʻiate kitautolú.Kapau te tau maʻu moʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo ako ke fakafaikehekeheʻi mo mahino ʻEne ngaahi ueʻí, ʻe tataki kitautolu ʻi he meʻa siʻisiʻi pe lahi kotoa pē.

Kimuí ni mai ʻi heʻeku fehangahangai mo e fatongia faingataʻa ko hono fili ha ongo tokoní, naʻá ku fifili pe ʻe anga fēfē haʻaku lava ʻo fili ha toko ua mei ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ʻoku ou ʻofaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi.

Koeʻuhí ʻoku ou ʻilo ʻoku tuʻunga ʻa e ueʻi fakalaumālie leleí ʻi he fakamatala leleí, naʻá ku fakataha fakataautaha ai ʻi he faʻa lotu mo e ʻAposetolo takitaha.6 Naʻá ku mavahe toko taha leva ki ha loki longonoa ʻi he temipalé ʻo feinga ke u ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí.ʻOku ou fakamoʻoni atu naʻe fakahinohinoʻi au ʻe he ʻEikí ke u fili ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi mo Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ke na hoko ko hoku ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.

ʻI he founga tatau, ʻoku ou fakamoʻoni naʻe ueʻi fakalaumālie ʻe he ʻEikí ʻa hono ui ʻo ʻEletā Gerrit W. Gong mo ʻEletā Ulisses Soares ke fakanofo ko ʻEne Ongo ʻAposetoló.ʻOku mau talitali lelei kinaua ki he ngāue fakaetokoua makehe ko ʻení.

ʻI he taimi ʻoku mau fakataha ai ko ha Fakataha Alēlea ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku hoko homau ʻū loki fakatahaʻangá ko ha ʻū loki ʻo e fakahaá.ʻOku hā mahino ʻa hono nofoʻia ia ʻe he Laumālié.ʻI heʻemau fefaʻuhi mo e ngaahi meʻa faingataʻá, ʻoku hoko ia ko ha founga ngāue fakafiefia ʻa hono fakahaaʻi tauʻatāina ʻe he ʻAposetolo takitaha ʻene fakakaukaú mo e anga ʻene vakaí.Neongo ʻe kehekehe e anga ʻo ʻemau vakaí ʻi he kamataʻangá, ka ʻoku faitatau maʻu pē ʻa e ʻofa ʻoku mau feongoʻiʻakí.ʻOku tokoni ʻemau uouangatahá ke mau ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí ki Hono Siasí.

ʻI heʻemau ngaahi fakatahaʻangá, ʻoku ʻikai ʻaupito teitei pule ʻa e tokolahí ia! ʻOku mau fakafanongo ʻi he faʻa lotu ki he tokotaha takitaha pea mau pōtalanoa kae ʻoua kuo mau taha.Hili pē ʻemau loto tahá, ʻoku hoko e ivi tākiekina mo faaitaha ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha meʻa fakaofo moʻoni! ʻOku mau aʻusia leva ʻa e meʻa naʻe ʻiloʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene akonaki ʻo pehē, “ʻI he uouangataha ʻa e lotó, ʻoku tau maʻu leva ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá.”7 He ʻikai teitei fai ʻe ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pe Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Toko Uá, ha fili maʻá e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻaki ʻene fakakaukau lelei taha pē ʻaʻaná!

Kāinga, te tau hoko fēfē ko e kakai tangata mo ffine—ko ha kau tamaioʻeiki anga faka-Kalaisi—ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau aʻusiá? ʻE founga fēfē haʻatau maʻu e tali ki he ngaahi fehuʻi ʻoku tau puputuʻu aí? Kapau ʻoku akoʻi kitautolu ki ha meʻa ʻe he aʻusia fisifisimuʻa ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Vaoʻakau Tapú, ko ʻene akoʻi mai ia ʻoku fakaava ʻa e ngaahi langí pea ʻoku folofola mai ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú.

Naʻe fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha sīpinga maʻatautolu ke muimui ki ai ʻi hono tali ko ia ʻetau ngaahi fehuʻí.ʻI hono tataki ia ki he talaʻofa ʻa Sēmisi kapau te tau masiva ʻi he potó te tau lava ʻo kole ki he ʻOtuá, naʻe ʻoatu fakahangatonu ʻe he kiʻi talavou ko Siosefá ʻa ʻene fehuʻí ki he Tamai Hēvaní.8 Naʻá ne fekumi ki ha fakahā fakataautaha, pea naʻe kamataʻi ʻe heʻene fekumí ʻa e kuonga fakakosipeli ko ʻení.

ʻI he founga tatau, ko e hā ʻe ʻomi ʻe hoʻo fekumí maʻau ʻi ha founga tatau? Ko e hā e poto ʻokú ke masiva aí? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ko ha meʻa mahuʻinga ʻoku fie maʻu ke ke ʻilo pe mahino kiate koé? Muimui ki he tā sīpinga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kumi ha feituʻu longonoa te ke lava ʻo toutou ʻalu ki ai.Fakavaivaiʻi koe ʻi he ʻaho ʻo e ʻOtuá.Fakahā hake ho lotó ki hoʻo Tamai Hēvaní. Tafoki kiate Ia ke maʻu ha ngaahi tali mo ha fakafiemālie.

Lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí fekauʻaki mo hoʻo ngaahi hohaʻá, manavasiʻí, mo ho ngaahi vaivaí—ʻio, ʻa e ngaahi fakaʻānaua ʻo ho lotó.Peá ke fakafanongo leva! Tohi e ngaahi fakakaukau ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí.Hiki e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí pea fakahoko ʻa e meʻa naʻe ueʻi koe ke ke faí.ʻI hoʻo toutou fai ʻeni ʻi he ʻaho ki he ʻaho, māhina ki he māhina, taʻu ki he taʻú, te ke “tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá.”9

ʻOku fie maʻu koā ʻe he ʻEikí ke folofola atu kiate koe? ʻIo! “ʻE faingofua tatau ʻa hono fakamafao atu ʻe ha tangata ʻa hono nima vaivai ke taʻofi ʻa e vaitafe Mīsulí ʻi heʻene tafe atu ʻi hono ʻaluʻanga kuo vaheʻí… pea mo hono taʻofi ʻo e Māfimafí mei heʻene lilingi hifo ʻa e ʻilo mei he langí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ní.”10

ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke fifili pe ko e hā ʻoku moʻoní.11 ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke fifili pe ko hai te ke falala moʻoni ki aí. ʻI he fakahā fakatāutahá, te ke lava ai ʻo maʻu hoʻo fakamoʻoni pē ʻaʻau ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, ko Siosefa Sāmita ko ha palōfita, pea ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí. Tatau ai pē pe ko e hā ʻe lea ʻaki pe fai ʻe he niʻihi kehé, he ʻikai lava ha taha ʻo toʻo ha fakamoʻoni kuo fakatō ki ho lotó mo e ʻatamaí ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku moʻoní.

ʻOku ou poupouʻi atu ke fakalahi hoʻomou tuʻunga fakalaumālie lolotongá ke maʻu e fakahā fakatāutahá, he kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí, “kapau te ke kole, te ke maʻu ha fakahā hoko mo e fakahā, pea mo ha ʻilo hoko mo e ʻilo, koeʻuhí ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa liló mo e ngaahi meʻa fakamelinó—ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻa e fiefiá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻomi ʻa e moʻui taʻengatá.”12

ʻOku lahi fau ha ngaahi meʻa ʻoku finangalo ʻa hoʻo Tamai Hēvaní ke ke ʻilo.Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “Kiate kinautolu ʻoku maʻu ʻa e mata ke mamatá mo e telinga ke fanongó, ʻoku hā mahino ko e Tamaí mo e ʻAló ʻokú Na tuku atu ʻa e ngaahi fakapulipuli ʻo e ʻunivēsí!”3

ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakaava ʻa e ngaahi langí ʻo hangē ko hono fakatahaʻi ʻo e tupulaki ʻi he māʻoniʻoní, talangofua kakató, fekumi fakamātoató, mo e keinanga fakaʻaho ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, 14 mo e taimi pau ʻoku fakatukupaaʻi ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

Ko e moʻoni ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi te ke ongoʻi ai ʻo hangē kuo tāpuni ʻa e ngaahi langí.Ka ʻoku ou palōmesi atu ʻi hoʻo hokohoko atu ke talangofuá, fakahā hoʻo houngaʻia koeʻuhi ko e tāpuaki kotoa pē kuo foaki atu ʻe he ʻEikí, pea ʻi hoʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻi he faʻa kātaki ʻa e taimitēpile ʻa e ʻEikí, ʻe foaki atu kiate koe ʻa e ʻilo mo e mahino ʻokú ke kumiá.ʻE muiaki atu ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻa e ʻEikí—naʻa mo e ngaahi maná—ʻiate koe. Ko e meʻa ia ʻe fakahoko ʻe he fakahā fakatāutahá maʻaú.

ʻOku ou ongoʻi fakatuʻamelie ki he kahaʻú. ʻE fonu ia ʻi ha ngaahi faingamālie maʻatautolu takitaha ke fakalakalaka, foaki, mo ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he tapa kotoa pē ʻo e māmaní.Ka ʻoku ʻikai foki ke u taʻeʻilo ki he kahaʻú.ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani faingataʻa mo tupulaki ai ʻa e fekeʻikeʻí.ʻOku hoko hono maʻu maʻu pē ʻa e mītia fakasōsialé mo e ongoongo houa ʻe 24 ke taulōfuʻu mai ai kiate kitautolu ha ngaahi pōpoaki taʻeʻofa.Kapau ʻoku tau fakaʻamu ke lava ʻo sivisiviʻi e ngaahi leʻo kehekehé mo e fakakaukau ʻa e tangatá ʻokú ne ʻohofi e moʻoní, kuo pau ke tau ako ke maʻu e fakahaá.

ʻE fakahoko ʻe hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi ngāue māfimafi tahá ʻi he taimí ni mo e taimi te Ne toe hāʻele mai ai.Te tau sio ki ha ngaahi fakaʻilonga fakaofo ko e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻokú Na puleʻi ʻa e Siasí ʻi he mafimafi mo e nāunau.Ka ʻi he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu ke fakatupulaki hoʻomou malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá.Tuku ke hoko ʻa e Sāpate Toetuʻu ko ʻení ko ha momeniti mahuʻinga ia ʻi hoʻo moʻuí.Fili ke ke fai ʻa e ngāue fakalaumālie ʻoku fie maʻu ke ke fiefia ai ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo toutou fanongo pea mahino ange kiate koe e leʻo ʻo e Laumālié.

ʻOku ou fie naʻinaʻi atu kiate kimoutolu fakataha mo Molonai ʻi he Sāpate Toetuʻu ko ʻení ke mou “haʻu kia Kalaisi, pea piki maʻu ki he meʻa-foaki lelei kotoa pē,”15 ʻo kamata ʻaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ia ko e meʻafoaki ʻe lava pea te ne liliu hoʻo moʻuí.

Ko e kau muimui kitautolu ʻo Sīsū Kalaisi. Ko e moʻoni mahuʻinga taha ʻe lava ke fakamoʻoni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate koé, ko Sīsū {33}ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí. ʻOkú Ne moʻui! Ko hotau Taukapo ia ki he Tamaí, ko hotau Faʻifaʻitakiʻangá, mo hotau Huhuʻí.ʻI he Sāpate Toetuʻu ko ʻení, ʻoku tau fakamanatua ʻEne feilaulau fakaleleí, ʻEne Toetuʻu moʻoní, pea mo Hono faka-ʻOtuá.

Ko Hono Siasí ʻeni, kuo toe fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, fakataha mo hono fakahaaʻi atu ʻeku ʻofá kiate kimoutolu takitaha, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.