2007
Fesili & Tali
Fepuari 2007


Fesili & Tali

“E foliga mai ua matuai faanoanoa lava la’u uo, ma ua ou fefe ina nei mafaufau o ia e pule i lona ola. O le a se mea e tatau ona ou faia?”

  • O le vave lava e te mafaia ai, ia talanoa i matua o lau uo ma isi tagata matutua e mafai ona fesoasoani atu, e pei o fomai, faufautua, po o se taitai perisitua.

  • Ia faaauau pea ona avea ma se uo lelei e ala i le faaaluina o le taimi faatasi ma ia ma avea ma se tagata faalogologo lelei.

  • Ia faailoa atu i lau uo e taua o ia, e te popole mo ia, ma, faatasi ai ma se fesoasoani, e mafai ona toe lelei ai ona faalogona.

Liahona

O le tulaga i lau uo o se faafitauli ogaoga tele, o se tulaga e le mafai ona taulimaina toatasi e se isi. E faaopoopo atu i le fesoasoani a le Alii, e manaomia e lau uo se fesoasoaniga [mai tagata] tomai faapitoa, lea atonu e aofia ai le fautuaina ma togafitiga faafomai.

O i latou e oo i ai le faanoanoa latou te lagonaina le leai o se faamoemoe ma le leai o se mea e mafai ona fai. O lea e masani ai ona mumusu e saili se fesoasoani. E tusa lava pe ua fai atu lau uo ia te oe e aua le ta’uina i se tasi, o le ta’u atu i se tasi e mafai ona fesoasoani atu o le mea sili lea e mafai ona e faia mo ia. A le o lena, talanoa i ona matua. E mafai foi ona e maua mai se fautuaga mai se fomai, faufautua i le aoga, po o lou epikopo po o le peresitene o le paranesi. E tatau lava ona faanatinati le faailoaina atu ia i latou o lona faafitauli, pe afai ua ia ta’ua le pule i le ola.

A’o ia mauaina le fesoasoani, ia faaauau pea ona avea oe ma ana uo. E masani ona mafaufau tagata o loo i ai faanoanoaga, ua le taua i latou. O lea ia tau atu i lau uo e te popole mo ia, ma faamanatu i ai le tele o isi tagata o e popole mo ia. Ia tau atu ia te ia ma le faamaoni mea e te talisapaiaina ai o ia. Ia valaaulia o ia e te lua faia ni mea malie ma ni gaoioiga faagaeetia. O le auauna atu e sili atu le lelei aua e mafai ona fesoasoani ia te ia e mafaufau atu ai i isi, ma o gaoioiga faaletino e mafai ona siitia ai ona lagona. Tatalo mo le taitaiga e iloa ai le mea e sili ona lelei mo ia.

Atonu ua faanoanoa lau uo ona ua manatu e leai se faamoemoega o lona olaga. Peitai, ua i ai i le Tama Faalelagi se fuafuaga faapitoa mo i tatou taitoatasi. Na ia auina mai i tatou iinei ina ia maua le olioli, e foia tofotofoga, ma faataunuu se faamoemoega. E mafai ona e faasoa atu lenei molimau i lau uo ma tuu atu ia te ia le faamoemoe, atonu e i ai le taimi faatasi ma le fesoasoani sa’o, e mafai ai ona ia fiafia i le olaga.

Faamanatu atu ia te ia, o le tulaga masani lava o le i ai o ni popolega. Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer, Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le tulaga lava lea na tatau ona i ai, o le olaga o le a avea ma luitau. Ina ia pagatia i ni popolega, o ni atugaluga, o ni le fiafia, ma e oo foi i ni toilalo, o se tulaga lea e masani ai… . E i ai se faamoemoega tele o a tatou tauiviga i le olaga.”1 Ae e le o se tulaga e masani ai le tumau i faafitauli lea e oo ai ina leai so tatou faamoemoe. E sili atu le lelei o le galue i ai ma taumafai ia e [maua] le malosi ona o ia tulaga.

Ia faamanatu atu foi i lau uo, o loo tele lava ana punaoa o fesoasoaniga. O le popole o auga o se gasegase faalemafaufau pe faalelagona. E pei lava o lona mafai ona alu atu i se fomai ina ia togafitia mo se mai faaletino, e mafai foi ona ia talanoa atu i se tagata tomai faaptioa e mafai ona fesoasoani ia te ia ia malamalama i le natura o le popole, ma aoaoina o ia i auala e taulimaina ai. E tusa pe o ia o se tagata o le Ekalesia pe leai, e mafai lava ona ia maua le fesoasoani faaleagaga. E mafai ona ia tatalo, maua se faamanuiaga faaleperisitua, ma maua le faamafanafanaga mai le faitauina o tusitusiga paia. Molimau atu ia te ia e alofa le Alii ia te ia ma e mafai ona faamanuiaina o ia i le filemu (tagai Ioane 14:27).

Au faitau

Ou te fesoasoani ina ia iloa e ia e taua le olaga, e le gata ia te au o sana uo, ae faapena foi i lo tatou Tama oi le Lagi, e ala i le faaaluina o lo’u taimi faatasi ma ia. Ou te fesoasoani foi ia te ia, ia ona iloa isi auala e faate’a ese ai ona popolega e ala i le uunaia o ia e auai i gaoioiga a le autalavou. O lenei auala e mafai ai ona ia maua nisi uo. Ma le vaega mulimuli, ou te tatalo i lo tatou Tama Faalelagi e fesoasoani atu ia te ia.

Ryan S., 17, Filipaina

O le taimi lenei e mafai ona e fesoasoani atu ai. Nai lo le ova o lou popole ia te ia, e tatau ona e talanoa ia te ia ma ia avea oe ma se tagata faalogo lelei. Ou te faafetai mo au uo i le Ekalesia, o e o taimi uma e potopoto mai ai ma le agalelei pe a ou lagona le popole, o le le fiafia, ita, po o le faanoanoa. Ou te iloa e alofaina a’u aua e i ai lava i latou iina i taimi uma e faalogologo mai. E masani lava, e toe lelei o’u faalogona i se mea na tupu, faapea ma au lava pe a uma ona ou talanoa atu e uiga i lea tulaga. O lea ia felagolagomai ma fefaamalosiau ai, ma fesoasoani ia toe maua lona lagona mautinoa. Ma le isi, ia ole atu i le Tama Faalelagi e faamanuia o ia ina ia faateleina lona faatuatua ma lona fiafia.

Yue-Min L., 16, Taiwan

Tau atu i ai ua e vaaia se lumanai matagofie mo ia, ma tau atu i ai le tele o le alofa o le Tama Faalelagi mo ia ma ua i ai sana fuafuaga mo ia. Na ia tuuina mai ia te ia se galuega ao le’i sau i lenei olaga, ma o ia le tagata e faia ma faataunuuina Lona finagalo. E tele naua agaga o loo faatalitali e faalogo i le talalelei mai ia te ia ma maua lona alofa mafanafana mo i latou. Ou te tauina atu faapitoa ia te ia o ia o se tasi o afafine faapelepele a le Atua.

Elizabeth B., 20, Andhrapradesh, Initia

Afai ua e manatu e iu lava ina pule o ia i lona ola, fai i se tasi e fesoasoani atu, e pei o le epikopo, peresitene o le paranesi, po o se tagata matua faatuatuaina. O le isi laasaga, ia tau atu i lau uo e popole lona aiga, uo, ma lona Tama Faalelagi ia te ia. Tatalo ina ia ona lagona lena alofa, ma tatalo mo le taitaiga ina ia mafai ona e fesoasoani atu ia te ia. Ia talanoa atu foi ia te ia ma tau atu i ai o le a e i ai pea iina e faalogo atu ia te ia, ma valaaulia o ia i gaoioiga faagaeetia e mafai ona fesoasoani e aveese ai lona mafaufau mai ona lagona o le faanoanoa.

Olivia C., 19, Ontario, Kanata

O le mea muamua lava e tatau ona e faia o le tau atu lea i se tasi. Tau atu i se tagata matua e te iloa ma e te faatuatuaina. E mafai ona ia fesoasoani atu ia te oe e mafaufau i le mea e tatau ona fai. E mafai foi ona e fesoasoani i lau uo. O nisi taimi o le mea sili lava e fai ia na o le faalogo; ae aua le faia uma e oe le talanoaga. E manaomia e tagata se tasi e faalogo atu ia i latou.

Alexandra M., 17, Quebec, Kanata

I le avea ai o a’u ma se tasi sa oo i ai le faanoanoa, e mafai ona ou tuuina atu se fautuaga e ala i o’u aafiaga. Tau atu i lau uo e te i ai lava iina i taimi uma e talanoa i ai, ma ta’u atu ia te ia e te le faamasinoina o ia. Faailoa atu i ai e taua o ia ia te oe. O le i ai o se tagata na ma potu faatasi o le sa faalogo ma sa naunau e fesoasoani ia te a’u, na faia ai se eseesega tele ia te a’u. Sa fesoasoani foi faamanuiaga faaleperisitua.

Taofia le igoa

Asiasi atu i lau uo, ma ia lua o e tafafao ma fai ni mea malie, ina ia fesoasoani ia ona lagona le fiafia ma taliaina i lau lio o uo. Ia tatalo foi mo ia, ma o nisi taimi ia tatalo ma faitau tusitusiga paia faatasi ma ia. Auai i sauniga ma gaoioiga a le Ekalesia faatasi ma ia. Faailoa atu ia te ia lona taua tele ia te oe ma lo tatou Tama oi le Lagi. Ia uunaia o ia ina ia malosi faaleagaga ma faaletino.

Grace A., 20, Ghana

O tali o loo faamoemoe o se fesoasoani ma ni manatu, ae le o se faasilasilaina atu o ni aoaoga faavae o le Ekalesia.

Ata

Sa ou oo lava foi i ni aafiaga faavaivai tagata o le atuatuvale. Peitai ua ou aoao mai i o’u lava aafiaga, ma ua ou aoao mai ia i latou sa ou feiloai atu i ai, e le mafai ona tuuaunoaina i tatou e tauivi toatasi e aunoa ma se fesoasoani. E le mafai ona tuulafoaiina i tatou. O se vaipuna o le agalelei, o le malosi ma le talitonuina o loo i totonu o i tatou, ma afai tatou te faalogologo lelei faatasi ma se lagona o le faatuatuaina, e siitia i tatou i luga. E faamaloloina i tatou. E le gata ina tatou sao mai ai, ae tatou te alolofa foi i le olaga.”

Kathleen H. Hughes, fesoasoani muamua i le au peresitene aoao o le Aualofa, “Faamanuiaina i le Vai Ola,” Liahona, Me 2003, 13.

Faamatalaga

  1. “Solving Emotional Problems in the Lord’s Own Way,” Ensign, Me 1978, 93.