2007
Aisea [e Faaaoga ai] Faatusa?
Fepuari 2007


Aisea [e Faaaoga ai] Faatusa?

E faaaoga e le Alii faatusa e aoao ai upumoni e faavavau i totonu o le malumalu. O le mafuaaga lenei.

O tapuaiga i le malumalu e maua ai avanoa e aoao ai i auala tatou te le masani ai. “O malumalu taitasi o se maota o aoaoga,” o le saunoaga lea a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. “O iina e aoaoina ai i tatou i le ala a le Matai. O Ona ala e ese mai ala a isi. O Ona ala e mai lava anamua ma e loloto i faatusa. E tele mea e mafai ona tatou aoaoina e ala i le mafaufau loloto i mea moni e faatatau i ai ia faatusa taitasi.”1

O se faatusa o le talalelei o se mea faitino, o se mea na tupu, faatinoga, po o se aoaoga e faatusaina i ai se upumoni faaleagaga. Mo se faataitaiga, o le areto ma le vai o le faamanatuga, ua faatusaina i le tino ma le toto o Iesu Keriso. O le avea o faatusa o se auala e aoao atu ai o se mea mai anamua e pei lava o Atamu, o le sa aoaoina e se agelu o uluai fua o ana lafu, lea sa poloaiina o ia e ositaulaga o “se faatusa o le taulaga a le Alo e Toatasi na Fanaua e le Tama” (Mose 5:7). E faapei ona manaomia e Atamu le fesoasoani ina ia malamalama i faatusa o le taulaga, atonu tatou te manaomia foi se taitaiga e malamalama ai i le auala “anamua ma le loloto” o loo faaaoga e le Alii e aoao ai i tatou i sauniga o le perisitua maualuga o le talalelei.

O faamatalaga nei mai tusitusiga paia, taitai o le Ekalesia, ma le au fai tofa o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e mafai ona fesoasoani ia i tatou e malamalama lelei ai i faatusa loloto o loo maua i totonu o le malumalu.

Aisea e Faaaoga ai e le Alii Faatusa?

“Ma faauta, e i ai le faatusa o mea uma, ma ua foafoaina ma faia mea uma ia latou molimauina au, o mea i la le tino atoa ma mea i la le agaga; o mea o i luga i le lagi ma mea o loo i le lalolagi” (Mose 6:63).

“O faatusa o le gagana lea a le lalolagi… . O faatusa e aumaia ai le malamalama lelei ma le malosi i le gagana, ao faateleina ma faatamaoaigaina ai o tatou malamalamaaga. O faatusa e mafai ai ona tatou tuuina atu se auala e malamalama ai i manatu ma lagona lea e le mafai ona faamatalaina e upu. Latou te aveina atu i tatou i tua atu o upu ma tatou maua lelei ai le faamatalaina o lagona. O le gagana faafaatusa e natia ai aoaoga faavae moni mai e amioleaga ma faapea ona puipuia ai mea paia mai le ono fai ma ulaga. O le taimi lava lena, e faaalia ai e faatusa upumoni i le e mataala faaleagaga.

“… O faatusa o le gagana lena na faaali mai ai feagaiga uma ma sauniga uma o le faaolataga. Mai lava i le taimi na tatou ui ifo ai i le vai o le papatisoga e oo i le taimi tatou te tootutuli ai i le fata faitaulaga o le malumalu faatasi ma soa ua tatou filifilia i le sauniga o le faaipoipoga e faavavau, o feagaiga uma o le a tatou osia o le a tusia i le gagana faafaatusa.”2

“O sauniga alagatatau o le talalelei ua faatusaina i le Togiola. O le papatisoina e ala i le faatofuina o se faatusa o le maliu, tanumia, ma le Toetu o le Togiola. O le taumamafa i le faamanatuga e faafou ai feagaiga o le papatisoga ma faafou ai foi lo tatou manatuaina o le tino o le Faaola ma le toto na Ia faamaligiina mo i tatou. O sauniga o le malumalu ua faatusaina i lo tatou toe faalelei ma le Alii ma faamau faatasi ai aiga e faavavau.”3

O A Nisi o Faatusa o Faaaoga i le Malumalu?

“I totonu o le malumalu e laei papae tagata uma. O le paepae o le faatusa lea o le mama a’ia’i. E leai se tagata eleelea e i ai sana aia e ulu atu ai i le maota o le Atua. E le gata i lea, o le laei paepae ua laei uma ai, o le faatusa lea o le tutusa o tagata uma i luma o le Atua lo tatou Tama oi le Lagi. O le le tagolima ma le mauoa, o le ua aoaoina ma le ua le aoaoina, o le aloalii ma le tagata mativa a’ia’i latou te nonofo faatasi i totonu o le malumalu, ma e tutusa uma lo latou taua pe afai latou te ola amiotonu i luma o le Alii le Atua.”4

“E i ai [se] ofu faapitoa lea ua ofuina faatasi ma laei ua taua o le ofu sa, po o le ofu sa o le perisitua paia, e ofuina e tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o e ua maua o latou faaeega paia o le malumalu. O lenei ofu sa, e ofuina i ao ma po, e i ai ona mafuaaga taua e tolu: e faamanatu ai feagaiga paia sa tatou osia ma le Alii i Lona maota paia, o se ufiufi o le puipuiga mo le tino, ma se faailoga o le mama i laei ma amioga lea e tatau ona iloagofie ai soifuaga o i latou e mulimuli ma le lotomaualalo ia Keriso.”5

Aisea Ua Fesootai ai Nisi o Faatusa ma Malumalu o loo i Isi Itu Uma o le Lalolagi?

“Sei ou fautua atu o le mafuaaga ua maua ai maota o malumalu ma tapuaiga i malumalu i augatupulaga uma, i soo se mea [o le lalolagi], ma i tagata uma, aua sa faaalia mai le talalelei i lona atoaga ia Atamu, ma o lea la, o tapuaiga uma ma aga o tapuaiga o ni taunuuga o mea na totoe o upumoni na tuuina atu ia Atamu ma tuufaasolo atu e ia i peteriaka. O sauniga o le malumalu sa alagatatau i lena taimi, e le masalomia lava, na tuuina atu i na uluai aso, ma, o le mea masani, o le faata’uleagina foi o ia [sauniga] sa faasolo mai lava i augatupulaga. O i latou o e na malamalama i le natura e faavavau o le talalelei—sa fuafuaina a o lei faavaeina le lalolagi—e malamalama lelei i le mafuaaga ua ala ai ona foliga mai o le talafaasolopito atoa ua faataamilomilo i le fausiaina ma le faaaogaina o malumalu.”6

“O le suesuega foi lena e tasi na sosoo ai, lea na iloa ai le mamanu masani o tapuaiga uma anamua—o se mea moni ua filifilia nei o se ‘mamanu’—ua faaalia ai foi faagasologa o le faasalalauina lea na salalau ai lena mamanu i le lalolagi atoa—ma i le faagasologa lea e taape ma salalau solo ai, atonu e i ai vaega iloga na totoe i le toetoe lava o soo se atunuu ma soo se taimi… .

“Pe na toe faia ea e Iosefa Samita le malumalu e ala i le tuufaatasia o mea uma na faaleagaina—faaIutaia, Orthodox, Masonic, Gnostic, Initu, Aikupito, ma isi lava? E leai, e le o le auala lena e fai ai. E laiti lava ni mea na faaleagaina sa maua i ona taimi, ma o le galuega o le toe tuufaatasia o ia mea na amataina, e pei ona tatou iloa, i le afa mulimuli o le seneturi lona sefuluiva. E oo lava i le taimi na maua ai, o na mea leaga na totoe e le mafai ona tuufaatasi e maua ai se mea atoa; e oo mai i le aso, o le au atamamai o e na aoina mai na mea, latou te le iloa pe o le a le mea a fai ai. E le mafai ona faia ai se malumalu mai ia mea, ae o le isi itu… . O soo se mea e faapena le atoatoa, mautu, tomai, ma atoatoa atonu na maua mai i se taimi ma se nofoaga se tasi—e tusa lava pe faafuasei—o se faamaoniga tau talafeagai lava o se tisipenisione faapitoa.”7

E Faapefea Ona Tatou Iloa Le Mea Ua Finagalo Le Atua Ia Tatou Iloa i Totonu o Lona Maota Paia?

“E tatau ona tatou maua i totonu o malumalu, e ala mai i malumalu, ma mai malumalu, le ‘mana mai luga’ (MFF 95:8). O Keriso o le puna lea o lena mana. O le malumalu e a Ia. O faatusa uma i totonu ma fafo o lena fausaga paia e taulai atu ia te Ia ma, e pei ona i ai o vai i totonu o se ipu, e aveina atu ai le Agaga Paia.”8

“E leai se alii po o se tamaitai e mafai ona sau i fafo mai le malumalu ua maua ia faaeega paia e pei ona tatau ona i ai, seiloga ua ia vaaia, i tua atu o le faatusa, le tulaga ese o mea moni ua faatatau i ai faatusa… .

“I le alii ma le tamaitai e ulu atu i le malumalu ma le mataala, ma manatunatu loloto i faatusa ma feagaiga, ma ia taumafai mauai pea lava pea e malamalama i le uiga atoatoa, e fetalai mai e le Atua Lana afioga, ma oo mai i ai faaaliga. O le faaeega paia e tele i faatusa ma na o se vale lava e taumafai e faamatalaina; e tumu i faaaliga ia i latou o e faatinoina lo latou malosi e saili ma vaai, lea e le mafai e upu a se tagata ona faamatalaina pe faamaninoina ia avanoa lea e i ai i sauniga o le malumalu. O le faaeega paia na tuuina mai e ala i faaaliga, e sili ona malamalama lelei i ai e ala i faaaliga; ma o i latou o e e sailiili ma le toaaga i ai, faapea ma le loto mama, o le a tuuina mai i ai faaaliga silisili.”9

Faapaleni ia faauigaga o faatusa ma isi faaaliga ma malamalama o le talalelei. … Faafetaui le faauigaga o soo se faatusa i totonu o le manatu atoa o le malamalama i le talalelei. E tusa lava pe o le a le atamai, pe o le a le talafeagai, pe o le a foi le lelei o la tatou faauigaga o se faatusa patino, ae afai e feteenai i mea ua faaalia i isi nofoaga, e mafai ona tatou manatu i ai ua sese.”10

“A e alu i le malumalu ma e manatua o aoaoga ua tuuina mai ai o ni faatusa ia, e te le mafai ona e alu atu ma le agaga sa’o e aunoa ma lou foi mai ma se vaaiga ua faalauteleina, ma lagona le faaeaina teisi o oe, faatasi ma lou malamalama ua faateleina e uiga i mea na e faaleagaga. O le fuafuaga o aoaoga e maoae naua. E musuia. Sa aoaoina e le aunoa e le Alii lava Ia, le Aoao Sili, Lona au soo i faataoto —i se auala tuugutu e faatusa i mea ia atonu sa faigata ona malamalama ai.”11

“O le auai atu i le malumalu e le o se faamaoniga lea o le a avea i tatou ma ni tagata lelei sili atu, ae e maua ai se valaaulia mamana ma patino e avea ma se tagata lelei sili atu. O auala a le lalolagi e vaaia ma oo soo i ai—pe le tatau foi la ona faapena auala o le lagi?

“O le galuega faalemalumalu, e le o le sola ese mai le lalolagi ae o se faamalosia o lo tatou manao ina ia faaleleia le lalolagi a’o tapenaina i tatou lava mo se isi lalolagi e sili atu. O lea la, o le i ai i le maota o le Alii, e fesoasoani ai ia i tatou ina ia tatou o ese mai le lalolagi ina ia mafai ona faia ni suiga se tele i le lalolagi… .

“O aoaoga i totonu o le malumalu e aveina atu ai i tatou i tua atu o le taimi ma le lalolagi lenei. Tatou te aoao ai i mea faapitoa iina, o nisi taimi ‘o mea ua sili ona faigata ia [i tatou]’ (Iopu 42:3) lea e manaomia ai le auai soo atu ma tatalo a’o lei iloa le uiga.”12

Aisea E Fai Mai Ai Tagata o Sauniga o le Malumalu e Paia Ae Le o le Faalilolilo?

“I se tasi o uluai faaaliga i lenei tisipenisione, na faailoa mai ai e le Alii e faapea, o Lona finagalo ina ia fausia se Maota paia ma se folafolaga o le a i ai i luga Lona mamalu ma o le a i ai iinei o Ia, ma o le a Ia afio mai i ai, ma o e uma e loto mama e oo atu i ai o le a vaai i le Atua, i le tulaga e tasi. O lena tulaga ia latou ‘le faatagaina se mea eleelea e oo atu i ai, ina ia le faaleagaina ai.’ ([MFF] 97:15–16.) O le usitaia o lena faatonuga, ua puipuia ai ma le totoa ia nei malumalu paia, e le faapea ona o le tatau ona faalilolilo ae ona o le paia o le galuega o loo faataunuuina ai i totonu, e ala i le faasaina o i latou o e e fuatia i tulaga faatonuina a le Alii, ua ‘eleelea’ i lo latou le tausia o Ana poloaiga.”13

“O sauniga [o le malumalu] e le o ni mea lilo loloto ma pogisa e taofia mai le lalolagi… . O le manatu faavae lava o sauniga mai ia Mose agai i tua ia Atamu, o le vavae ese mai le lalolagi. O le faaeega paia ua faatusaina i laasaga lea e aluese mai ai se tagata mai se siosiomaga piopio, faalelalolagi ma saisaitia… .

“… O le mea taua, ia ou le faailoaina atu nei mea; e tatau lava ona tumau le paia o nei mea ia te au. E tatau ona ou puipuia se itu o le paia lea e le mafai ona solia… . Aua o au feagaiga uma ua i le va lea o au ma lo’u Tama Faalelagi.”14

“Tatou te le talanoaina sauniga o le malumalu i fafo atu o le malumalu. E lei faamoemoeina le malamalama o sauniga o le malumalu, mo na o ni tagata tofia itiiti, pe latou te taofia foi mai isi. O le mea moni o lona faafeagai. Faatasi ai ma taumafaiga silisili matou te uunaia ai agaga uma ina ia agavaa ma saunia mo le ulufale atu i le malumalu… .

“E faigofie ia faagasologa ma sauniga o le malumalu. E matagofie. E paia lava. E le faalauaiteleina o lea e le mafai ai ona tuuina atu ia i latou e le’i saunia. O le fia iloa e le o se sauniuniga. O le fia malamalama i ai e le o se sauniuniga foi. O le saunia mo sauniga o le malumalu e aofia ai le uia o uluai laasaga e le masuia o le: faatuatua, salamo, papatisoga, faamauina, tauaogaina, mafaufau matua ma le mamalu e tatau ai i se tasi ua valaaulia e ulu atu i le maota o le Alii.”15

O Se Maota o le Auauna Atu

Ata

“I totonu o le malumalu … e tuua le lalolagi i fafo atu faatasi ma lona pisapisao ma le vevesi. I totonu o le maota o le Alii o loo i ai se filemu. O i latou o e auauna atu iinei latou te iloa o loo feagai i latou ma ni mataupu e faavavau. O tagata uma e laei papae. E talanoa leo lemu. O mafaufauga e siitia.

“O se maota lenei o galuega auauna atu. O le tele o galuega e faia i lenei maota paia e faia e tagata e fai ma sui o i latou ua afemoe le folauga i tua atu o le veli o le oti. E leai se isi galuega ou te iloa e mafai ona faatusa i ai. E tali latalata lava ona faapei o le taulaga e fai ma sui lea na faia e le Alo o le Atua mo tagata uma, i lo se isi lava galuega ua ou iloa. E le o faamoemoeina se faafetai e tuuina mai e i latou o i le lalolagi i tua atu, o e ua faamanuiaina i lenei galuega paia o le auauna atu. O se galuega ua faia e i latou o soifua mo e ua maliliu. O se galuega o le le manatu faapito moni lava.”

Peresitene Gordon B. Hinckley, “O Le Malumalu o Sate Leki,” Liahona, Nov. 1993, 5–6.

Faamatalaga

  1. “Personal Preparation for Temple Blessings,” Liahona, Iulai 2001, 38; Ensign, Me 2001, 33.

  2. Joseph Fielding McConkie and Donald W. Parry, Guide to Scriptural Symbols (1990), 1.

  3. Russell M. Nelson, “O Le Togiola,” Ensign, Nov. 1996, 35.

  4. John A. Widtsoe, “Looking toward the Temple,” Improvement Era, Oke. 1962, 710.

  5. Carlos E. Asay, “O Le Ofu Sa: ‘O Se Faailoga Vaaia o se Tautinoga i Totonu,’” Liahona, Sete. 1999, 35.

  6. John A. Widtsoe, “Symbolism in the Temples,” in Archibald F. Bennett, ed., Saviors on Mount Zion (1950), 163.

  7. Hugh Nibley, “What Is a Temple,” in The Collected Works of Hugh Nibley: Volume 4—Mormonism and Early Christianity, ed. Todd M. Compton and Stephen D. Ricks (1987), 366–67, 383.

  8. Truman G. Madsen, The Radiant Life (1994), 118.

  9. John A. Widtsoe, “Symbolism in the Temples,” 168.

  10. Gerald N. Lund, “Understanding Scriptural Symbols,” Ensign, Oke. 1986, 24.

  11. Boyd K. Packer, “O Le Malumalu Paia,” Liahona, Iuni 1992, 18; Ensign, Fep. 1995, 34.

  12. Neal A. Maxwell, “Not My Will, But Thine” (1988), 133–34.

  13. Harold B. Lee, Decisions for Successful Living (1973), 137.

  14. Hugh Nibley, “Return to the Temple,” in The Collected Works of Hugh Nibley: Vol. 12—Ancient History, Temple and Cosmos, Don E. Norton, ed. (1992), 61, 64.

  15. Boyd K. Packer, “O Le Malumalu Paia,” Liahona, Iuni 1992, 17; Ensign, Fep. 1995, 32.