2007
Te Scout no Cape Town tei haamau i te faito maitai
Eperera 2007


Te Scout no Cape Town tei haamau i te faito maitai

O oia ana‘e te toruraa o te Scout i roto i te aamu no te Fenua Afirika Apatoa o tei noaa mai ia’na te Springbok Scout [Te parau haamauruururaa Teitei Roa‘e no Afirika Apatoa no te Ohipa Scout] e toru taime o oia ana‘e râ te scout matamua tei farii i ta’na Parau haamauruururaa ohipa i te Atua.

Noa’tu eaha te fenua i reira outou e ora ra, e titauhia e rave rahi tutavaraa ia noaa te haamauruururaa teitei roa‘e i roto i te ohipa Scout. No reira a feruri na i te tautooraa i titauhia ia noaa te parau haamauruururaa e toru a‘e taime. Ua riro o Rocco du Plessis te Scout matamua no Springbok i roto i te 26raa o te matahiti o te aamu no te First Edgemead Troop i Afirika Apatoa. No reira ua riro te riroraa mai ei Springbok Scout e toru a‘e taime ei hoê ohipa rahi roa.

Te vai nei râ te tahi ê atu parau haamauruuru tei noaa ia Rocco i te matahiti i mairi a‘enei o tei riro atoa ei mea faufaa rahi no’na. Ua parau oia e « Ua tauturu te noaaraa te Ohipa i te Atua ia‘u ia faarahi atu â i to‘u iho tupuraa i te pae varua ». « No ni‘a te reira i to oe auraa e to oe Metua i te Ao ra ».

Te parau nei Rocco, te hoê melo no te Paroita no Panorama i roto i te Tĭtĭ no Cape Town Afirika Apatoa e mea etaeta roa te faanahonahoraa no te Scout i ô nei… E mea rave atâ roa ia noaa mai teie haamauuruururaa Springbok. Oia mau, tei reira te feia faatere no te Scout no te tauturu ia outou. E mea paari râ. « Mai te mea eita outou e rave itoito i te ohipa, mai te mea eita outou e rave i ta outou hopoi‘a, eita ïa outou e tapae », te na ô mai ra o Rocco. E titauhia e rave rahi taime, faanahoraa, e te tautooraa no te mau haamauruururaa atoa a nuu ai outou i roto i te faanahoraa a te Scout, o ta te Ekalesia e ore e faatere i Afirika Apatoa.

No te Parau Haamauruururaa i te Ohipa i te Atua, ua parau o Rocco e na te tautururaa a to’na na metua e to’na feia faatere no te Feia Apî Tane i faatupu i te taa-ê-raa rahi. Ua parau oia, « E hinaaro ratou ia noaa ia oe ta oe Ohipa i te Atua, e te rahiraa o te mau titauraa o te mau mea ïa ta oe e rave nei i te mau mahana atoa ». E i muri iho e ohipa noa ia e ti‘a ia ravehia e to outou mau metua e feia faatere no te tapa‘o i to outou haereraa i mua i roto i taua mau mea ra. « Na te rahiraa o te mau ohipa a te hoê Momoni maitai e faaî i te titauraa no te Ohipa i te Atua—mai te mea e rave oe i te reira ». Oia hoi, mai te mea e haere te hoê taure‘are‘a tamaroa i te mau pureraa a te Ekalesia, e pure tamau noa oia, e tai‘o oia i te mau papa’iraa mo‘a, e rave oia i ta’na mau hopoi‘a no te autahu‘araa, tei ni‘a ïa oia i te e‘a no te raveraa i te mau mea i titauhia.

Te riroraa ei Springbok Scout

Fatata hoê aore râ e piti ana‘e i ni‘a i te hanere o te mau Scouts no te fenua Afirika e farii nei i te Parau Haamauruuru Teitei roa‘e no Afirika Apatoa. E i muri ihoa fatata hoê aore râ e piti ana‘e i ni‘a i te hanere o teie mau Scout no Springbok o te faahope hau atu i te hoê o na titauraa e toru e vai nei no te Faito Explorer. Ua rave faahope o Rocco i na titauraa e toru, ua riro mai ïa oia te toruraa o te Scout i roto i te aamu no te fenua Afirika Apatoa tei noaa teie parau haamauruururaa.

E haere te hoê Scout no Afirika Apatoa na roto i te faanahoraa Scout mai te faito Pathfinder (imiraa i te e‘a) i te faito Adventurer (taata mata‘u ore) e i muri iho i te faito First Class (piha matamua) e i muri iho i te faito Explorer (taata maimi). Ua tatuhaahia te tapa‘o Explorer i roto i na tuhaa e toru : Land Scouts (no te fenua), Air Scouts (no te reva), e Sea Scouts (no te moana). I te rahiraa o te taime e maiti te hoê Scout i te hoê o teie na tuhaa no te faatumu i ta’na mau tautooraa e tae atu i te titauraa hopea—te Springbok. Ua faatumu o Rocco i ni‘a i na titauraa e toru atoa.

Taae noa’tu i te tahi ê atu mau tapa‘o e mau titauraa, te vai nei te mau tapa‘o faahepohia tei faataahia no te tuhaa tata‘itahi no te Explorer : E titau Te Land Explorer i ta’na mau tapa‘o Backwoodsman (Oraraa na roto i te medebara o oe ana‘e) e Mapping (tai‘oraa i te hoho‘a fenua). E noaa i te Air Explorer ta’na tapa‘o Air Navigator (Tereraa na te ara) e Air Traffic Controller (faatere i te tereraa manureva). E e noaa i te Sea Explorer ta’na mau tapa‘o Helmsman (Taata tapoo) e Boatsman (Faatere poti) no te tereraa na ni‘a i te poti ta‘ie e te hoeraa.

Ua haamaramarama mai o Rocco e e titauhia e piti hopea hebedoma no te hoê haapiipiira no te mau tapa‘o no te titau i te hoê parau haamauruuru. Te vai nei te mau tapa‘o uouo—te haapiiraa i muri mai i te hoê ite. E i muri iho te vai nei te mau tapa‘o matie—te faaohiparaa i te ite. Ei hi‘oraa, ia noaa ta outou tapa‘o Backwoodsman, e haapii ïa outou i te mau mea nahea ia ora i roto i te medebara, te tereraa ma te hi‘o i te mau fetia, e te hamaniraa i te mau auahi ma te ore e faaohipa i te mati. I muri iho o te faaohiparaa ïa i teie mau haapiiraa. E afa‘ihia oe i te medebara e 48 hora, e o oe ana‘e i reira.

No reira e mea ohipa roa o Rocco e te ohipa Scout e rave rahi mau matahiti i teie nei. Mai te ava‘e Febuare e tae atu i te ava‘e Ditema no te matahiti i mairi a‘enei, ei hi‘oraa, aita oia i te fare e rave rahi mau hopea hebedoma. Te parau nei oia, « E au ra ua haere tamau noa vau i te mau haapiipiiraa no te mau tapa‘o ». Hau atu i te reira, ua riro na o Rocco te faatere no te pŭpŭ Scout no na matahiti e pae i mairi a‘enei. Te auraa o te reira, e hopoi‘a ïa na’na ia faanahonaho i te mau puhaparaa atoa o te nuu Scout. E ti‘a ia’na ia faanahonaho i te mau tamaaraa, ia haere e hoo i te maa, ia faatupu i te mau rururaa a te nuu, ia patapata te mau parau faatia ia tarima te tahi atu mau Scout e to ratou mau metua, e ia hi‘opo‘a i te mau puhaparaa atoa.

Te hoê ohipa faufaa rahi ta Rocco i haapii o te tapea-noa-raa ïa. Ua parau oia e « Aita i noaa ia‘u i te taime matamua i te haapiipiiraa te afaraa o ta‘u mau tapa‘o. E nehenehe ta outou i roto i te area e ono ava‘e e ho‘i e ia rave faahou aore râ ia tamata te hoê taata paari i noaa ia’na te tapa‘o te tata‘uraa no taua tapa‘o ra ». Ei hi‘oraa, te hoê o te mau titauraa no te Utuuturaa Matamua o te taamuraa ïa. « Aita vau i manuia i te taaamuraa no te mea ua piri te hoê tuhaa no te taponaraa i ni‘a i te hoê o te mau taamuraa » te na ô maira o Rocco. No reira ua ti‘a ia‘u ia haamata faahou i te tuhaa taamuraa ia noaa ia‘u te faito piti o te Utuuturaa Matamua ».

Taa ê noa’tu i te mau tapa‘o, te vai nei te tahi atu mau ohipa e ti‘a i te hoê Scout ia rave ia noaa ta’na Springbok. Te hoê o teie mau titauraa o te hamaniraa ïa i te tahi mea. Ua maiti o Rocco i te patu i te hoê e‘a turu. Ua ti‘a ia’na ia nana‘i e ia hamani i te hoê hoho‘a na‘ina‘i o te e‘a turu. I muri iho, ma te tauturuhia e te hoê pŭpŭ e ono atu Scouts, ua ti‘a ia Rocco ia hamani i te reira, e 6 metera i te teitei e e 9 metera i te roa. Fatata e iva hora i titauhia no te hamaniraa i te e‘a turu e no te tataratararaa i te reira i muri iho.

I muri iho te vai nei te taviniraa i roto i te oire, o te hoê ïa tuhaa rahi no te titauraa i te Springbok e te Ohipa i te Atua. No te titauraa no ta’na Springbok, ua tere atu o Rocco e farerei hau atu i te 40 utuafare o te feia paari no te tauturu ia ratou i roto i te mau ohipa e tata‘iraa huru rau. Ua parau o Rocco, « Te ohipa rahi tei hau atu o te opuaraa ïa e 40 hora te roa i noaa ia‘u i te faaohipa no te Haamauruururaa no te Scouts e te Ohipa i te Atua ».

Ua parau o Rocco ma te feaa ore e O te mau titauraa atoa ta Rocco i rave ia noaa ta’na mau parau haamauruururaa huru rau, ua faaite oia i te hoê tei faufaa mau no to’na tupuraa : « Te tai‘oraa i te Buka a Moromona » O tera te titauraa rahi roa‘e e hoona roa‘e ».

Te riroraa ei Misionare

« Ua tai‘o a‘ena vau i te Buka a Moromona i te hoê taime, hoê matahiti i teie nei, ua tai‘o noa ra vau no te rave-noa-raa i te reira » ua faaite mai o Rocco. I to‘u ra haamata-faahou-raa i te tai‘o faahou i te reira, ua hinaaro mau vau i te haapii e ia noaa i te hoê iteraa papû no ni‘a i te reira ». Ua haamata oia i te tai‘o i te Buka a Moromona na roto i te hoê rave‘a taa ê roa i te piti o te taime. « I te mau taime atoa e tai‘o vau i teie nei, e pure vau na mua no te ani i te Varua o to‘u Metua i te Ao ra ia parahi mai i pihaiho ia‘u ia tai‘o ana‘e vau ».

Ua haamata a‘ena o Rocco i ta’na ohipa rahi i mua—te faaite itoitoraa i to’na iteraa papû ia vetahi ê a faaineine ai oia i te tavini i te hoê misioni rave tamau.Ua tauturu ta’na mau ohipa i roto i te faanahoraa Scout e te fariiraa i te Ohipa i te Atua ia’na i roto i to’na tupuraa e i te riroraa ei misionare. Ua parau oia e, « No te pororaa i te evanelia, e ti‘a ia‘u ia ite eaha to roto i te Buka a Moromona, e ua titauhia ia‘u ia ite e parau mau te reira. I muri a‘e i to‘u tai‘oraa i te Buka a Moromona no te piti o te taime, ua farii vau i te hoê iteraa no ni‘a i te reira ».

Noa’tu e aita e Ohipa i te Atua i titauhia, ua parau o Rocco e e rave ïa oia i te rahiraa o te mau mea i titauhia no te mea noa ua hinaaro oia i te faaineine ia’na no te ohipa misionare. Te haereraa i te pureraa, te tai‘oraa i te mau papa’iraa mo‘a, te pureraa i te mau mahana atoa, e te taviniraa ei tuhaa noa ïa o te huru o Rocco, te riroraa ei Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei.

No te mea hoi e e ua farii oia i ta’na piiraa ia tavini ei misionare rave tamau, ua riro te iteraa papû ta Elder du Plessis i patu ei mea hau atu i te faufaa i te e‘a turu taura e raau ta’na i patu no ta’na opuaraa paturaa no te tapa‘o Springbok. Ua riro râ te tahi o te mau aravihi no te backwoodsman ta’na i haapii ei Scout ei mauhaa tauturu a tavini ai oia i te mau fenua no Zimbabwe, Zambia e Malawi.